Deutsche Welle: Njemačka se naoružava

 Rekordna izdvajanja za naoružanje

Rekordnih 1.917 milijardi američkih dolara u svijetu je 2019. godine potrošeno za naoružanje. To je najviša suma od 1988. godine, navodi se u aktualnom godišnjem izvješću međunarodnog Instituta za mirovna istraživanja (SIPRI) iz Stockholma. U usporedbi s 2018. to je porast od 3,6 posto. Istodobno je riječ i o najvećem godišnjem povećanju izdataka za naoružanje od 2010.

Tome je doprinijela i Njemačka, koja je 2019. za naoružanje izdvojila deset posto više nego godinu dana ranije. Tako snažan porast nije zabilježila niti jedna od petnaest vodećih zemalja svijeta. Berlin je prošle godine za vojsku izdvojio 49,3 milijardi dolara.

Max Mutschler iz bonskog Međunarodnog centra za konverziju (BICC) istražuje pitanja naoružavanja na tom vodećem njemačkom institutu za mirovna istraživanja. U razgovoru za DW ovaj politolog ukazuje na raspravu o NATO cilju od dva posto izdvajanja. Naime, na NATO samitu u Welsu 2014. je odlučeno da bi se sve zemlje članice tog vojnog saveza u roku od deset godina trebale približiti tom cilju koji predviđa da izdvajanja za vojsku iznose dva posto bruto domaćeg proizvoda:„Još i prije Trumpove administracije na Njemačku je vršen pritisak da poveća izdvajanja za vojsku. Taj pritisak sada pokazuje rezultate. Ipak mora se reći da su izdvajanja još uvijek dosta daleko od tih dva posto”, objašnjava Mutschler.

Rusija kao prijetnja

Diego Lopes da Silva iz instituta SIPRI smatra da veća njemačka izdvajanja imaju i veze s tim da se „Rusija sve više doživljava kao prijetnja”. S vojnim izdacima od 65,1 milijarde dolara, Rusija je na četvrtom mjestu na svijetu. To je gotovo četiri posto ruskog BDP-a. Usporedbe radi, Njemačka je prošle godine za obranu izdvojila 1,38 posto BDP-a.

Lopes da Silva dodaje i da vlada u Berlinu nije jedina koja Rusiju doživljava kao opasnost. Šest od vodećih petnaest država svijeta, koje najviše izdvajaju za naoružanje, su članice NATO-a. Pored SAD-a, Njemačke, Francuske i Velike Britanije tu su još Italija i Kanada. Ako se njihovi izdaci zbroje, dolazi se do gotovo polovine svjetskih izdataka za naoružanje. Dvadeset i devet zemalja članica NATO-a ukupno su 2019. godine za obranu izdvojile 1.035 milijardi dolara.

Za Maxa Mutschlera iz centra BICC te brojke nisu iznenađenje. „Izdaci za vojsku se orijentiraju na najcrnije scenarije”, kaže ovaj politilog za DW. Često su u javnosti u prvom planu bili ekonomski sukobi među državama. Ali, u pozadini je uvijek postojala i prijetnja od vojnog sukoba: „Kada je riječ o napetoj situaciji između SAD-a i Kine, recimo ne znamo je li moguć i oružani sukob. Ali, vojske tih zemalja se pripremaju i na takav scenarij i vrlo su uspješne u svom lobiranju.”

Svjetski rekorderi SAD i Kina

Vojni izdaci dvije super-sile su i u najnovijem SIPRI izvješću ponovno u prvom planu. SAD je 2019. za vojsku osigurao 732 milijarde dolara, što je 38 posto od ukupnih svjetskih troškova za naoružanje. U posljednje dvije godine američka vojska je zaposlila novih 16.000 vojnika. Istodobno SAD su nastavile modernizaciju svog konvencionalnog i nuklearnog oružanog programa.

Kineski nosač zrakoplova

Prema izvješću instituta SIPRI, povećani izdaci imaju veze i s Kinom. Ta zemlja je posljednjih godina najznačajnije povećala izdvajanje za obranu. Ona trenutno iznose 261 milijardu dolara, što je 14 posto od izdvajanja u čitavom svijetu. Time je Kina na drugom mjestu, iza SAD. Od 1994. godine Peking ta izdvajanja konstantno povećava. Od 2010. ona su porasla za 85 posto. To se dogodilo gotovo istodobno s gospodarskim rastom. Gotovo uvijek su ta izdvajanja iznosila 1,9 posto BDP-a.

Indija prestigla Saudijsku Arabiju

Pored Kine, još jedna velika azijska sila je u vrhu liste. Indija je vojne izdatke 2019. godine povećala za oko sedam posto, što je ukupno 71,1 milijarda američkih dolara. Stručnjak za naoružanje instituta SIPRI, Siemon Weezeman, smatra da je to prije svega vezano uz geopolitičko okruženje. „Napeta situacija sa susjednim Pakistanom i Kinom glavni su razlozi zašto je indijska vlada tako drastično povećala izdvajanja za vojsku.” Nuklearna sila je s trećeg mjesta svjetske liste tako potisnula Saudijsku Arabiju.

U odnosu na druge zemlje Bliskog istoka, saudijsko kraljevstvo i dalje za oružje izdvaja daleko najviše novca – 61,9 milijardi dolara 2019. godine. Ali, u odnosu na 2018. izdaci Saudijske Arabije su se smanjili za čitavih 16 posto. U izvješću instituta SIPRI se ocjenjuje da je to iznenađujuće, s obzirom na to da „Saudijska Arabija i dalje nastavlja svoje vojne operacije u Jemenu i s obzirom na porast napetosti s Iranom”. Prošle godine su u zračnim napadima uništena važna saudijska naftna postrojenja. Pored vodstva u Rijadu i SAD, Njemačka, Francuska i Saudijska Arabija su za napade optužile Iran.

Ostatak svijeta daleko iza

U usporedbi s ogromnim iznosima „velikih igrača”, izdvajanja za vojsku u ostatku svijeta su znatno manja. Zemlje Južne Amerike 2019. su izdvojile „samo” 53 milijarde dolara. Od toga više od polovine Brazil. Zemlje jugoistočne Azije zajedno su za naoružanje potrošile 41 milijardu dolara, a zemlje Afrike ukupno 42 milijarde dolara.

U Africi postoje velike razlike u izdacima među zemljama južno od Sahare. Recimo u Ugandi su se oni povećali za rekordnih 52 posto, dok su se u zapadnoafričkoj Burkini Faso smanjili za 22 posto. Autori najnovijeg SIPRI izvješća to povezuju s pitanjem je li neka zemlja bila uključena u direktan vojni sukob ili ne.

Daniel Heinrich
Deutsche Welle

hkv.hr/ https://www.hkv.hr/Hrvatsko nebo