Die Presse: Šefovi EU-a traže solidarnost – za sebe

Zdravstvena i ekonomska kriza

Ni globalna zaraza ne može premostiti jaz između država članica. Nakon šestosatne videokonferencije šefovi država EU-a dogovorili su se samo da će ministri financija dati nove prijedloge.

Ni globalna zaraza ne može premostiti jaz između država članica. Nakon šestosatne videokonferencije šefovi država EU-a dogovorili su se samo da će ministri financija dati nove prijedloge. Treći put u tri tjedna šefovi država i vlada 27 država Unije putem videokonferencije na daljinu su pregovarali o pravom postupanju u krizi prouzročenoj koronavirusom. Ali to virtualno Europsko vijeće naišlo je na poznate stare granice: solidarnost je vrednota o kojoj svih 27 često i rječito govore – ali ona bi trebala važiti samo za svakog pojedinačno, ondje gdje je to nacionalno korisno. Ta svjetonazorska nepomirljivost prezentira se osobito ekstremno na trenutačno ključnom pitanju postupanja s troškovima zaraze: treba li s obzirom na enormne troškove koje će imati sva gospodarstva izdavati zajedničke obveznice u eurozoni?

To su tražili, kako je javljano u srijedu, šefovi devet država: francuski predsjednik Macron te premijeri Španjolske, i Italije Pedro Sanchez i Giuseppe Conte, ali i kršćanski demokrati, irski premijer Leo Varadkar, grčki Kyriakos Mitsotakis i slovenski Janez Janša. Zasad s tim nisu došli daleko. Nakon videokonferencije od šest sati 27 šefova država i vlada dogovorili su se da će ministri financija država eurozone u roku od dva tjedan dati nove prijedloge kako će se zajednički rješavati društvene i gospodarske posljedice krize.

Zašto Italija odbija ESM Jer proračunski tvrdolinijaši ne žele ni čuti za zajedničke obveznice kao ni za vrijeme krize u eurozoni. „Odbijamo opće pozajedničenje dugova―, rekao je kancelar Sebastian Kurz prije početka virtualnog samita. To je „stara ideja―. Europski stabilnosni mehanizam, naprotiv, dakle europski krizni fond u kojemu se nalazi oko 410 milijardi eura, po Kurzovu mišljenju ubraja se u „vrlo dobre instrumente”. Taj je stav Kurz ponovio i nakon virtualnog samita.

Zašto se dakle ESM ne bi upotrijebio za pomoć državnim proračunima u problemima zbog zaraze? Još u četvrtak prijepodne veleposlanici država članica EU-a u Bruxellesu su koncentrirano pregovarali o toj varijanti. Presse je na uvid dobio oba zadnja nacrta za zaključke šefova EU-a na kojima su veleposlanici radili. Usporedba dvaju tekstova pokazuje da je još u srijedu ESM bio mogućnost, U četvrtak, naprotiv, nije ga više bilo. Zašto? Zato što se Italija svim silama bori protiv ESM-a. Podsjećamo: taj bi fond trebao pomagati drţavama koje idu prema bankrotu. Ali zauzvrat bi one trebale uvesti stroge strukturne reforme i pakete štednje. To je u Italiji unutarnjopolitički otrov.

Već ionako narušena lijeva populistička stranka u koaliciji Movimento 5 stelle odlučno odbija ESM: Jer kada bi se Italija u ovom teškom času morala podrediti sjevernoeuropskim proračunskim odgajateljima, to bi bilo voda na mlin desnog populističkog oporbenog vođe i nekadašnjeg koalicijskog partnera Mattea Salvinija. Den Haag želi novac za tulipane Europske obveznice za svladavanje krize najsnažnije odbija nizozemska vlada. Ona pokazuje neobično shvaćanje riječi solidarnost.

Kad je riječ o vlastitom vrtnom sektoru, gdje je promet pao za 80 posto jer nitko ne kupuje tulipane, vlada traži izvanrednu pomoć iz proračuna Unije. U svakom slučaju sada je jasno da neprestano zazivana njemačko-francuska osovina više ne daje poticaj za rješavanje najhitnijeg problema u Europi. Macron oko sebe okuplja sve veću skupinu vlada u sjevernoj, zapadnoj i južnoj Europi koje isto misle kako bi se svladala blokada „četvorice štedljivih – Njemačke, Nizozemske, Finske, Austrije. Jednom je u tome već imao uspjeha: prošlog proljeća njemačka kancelarka Angela Merkel odlučno je odbila njegovu inicijativu po kojoj bi EU do 2050. trebao postati klimaneutralan. Malo-pomalo njegovoj sjeverozapadnoj koaliciji voljnih priključilo se sve više vlada. Rezultat: u listopadu su sve države osim Poljske bile za cilj 2050.

Oliver Grimm/Die Presse/https://www.hkv.hr/Hrvatsko nebo