Brisani prostor – N. Piskač: Ustav priječi civilnoj zaštiti ograničavanje slobode kretanja

Idemo u obranu od virusa, ali na ustavan način!

Čitamo ovih dana kako države po svijetu uvode izvanredno stanje zbog sprječavanja širenja zaraze korona virusom. Enciklopedija kaže da je izvanredno stanje ono „u kojem se zbog pojave izvanrednih okolnosti (ugroženosti: zdravlja i života građana, mira i sigurnosti drž. poretka) ne primjenjuje određen broj pravnih normi, već se mjesto njih primjenjuju druge, za takav slučaj predviđene norme; te se norme obično odnose na prava i slobode građana, te na organizaciju i nadležnost različitih drž. tijela, od reda policijskih i sudbenih. Izvanredno stanje nastupa zbog ratne opasnosti, velikih elementarnih nepogoda i sl., a proglašava se aktom najviših organa drž. vlasti“.

U Republici Hrvatskoj najviša tijela državne vlasti nisu proglasila izvanredno stanje, niti ratno stanje zbog neposredne ugroženosti stanovništva korona virusom. Borba protiv virusa spuštena je ispod sustava domovinske sigurnosti na razinu sustava civilne zaštite, koji se uglavnom bavi otklanjanjem posljedica elementarnih katastrofa (no, ni katastrofa nije proglašena). Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske tijekom „rata protiv korona virusa“ donio je niz korisnih mjera. Neke mjere Stožera, međutim, zadiru u ustavom zajamčene slobode i prava. Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske donio je 23. ožujka 2020. godine „Odluku o zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka u Republici Hrvatskoj“ (Klasa: 810-06/20-01/7 URBROJ: 511-01-300-20-14). Odluku je potpisao „Načelnik stožera, potpredsjednik vlade i ministar unutarnjih poslova dr. sc. Davor Božinović“ (Odluka o zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka u Republici Hrvatskoj).

U kojem smo stanju, ratnom, izvanrednom, ugroženom?

Ustav Republike Hrvatske u članku 16. kaže: „Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje“. Odluka Stožera nije zakon. Zakon o ograničavanju ustavnih sloboda i prava donosi Hrvatski sabor. Sustavu civilne zaštite Ustav ne dopušta donošenje zakona i uredaba sa zakonskom snagom. Njegov djelokrug rada omeđen je Zakonom o sustavu civilne zaštite.

U čl. 17 Ustava piše: „U doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamčena Ustavom mogu se ograničiti. O tome odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika, a ako se Hrvatski sabor ne može sastati, na prijedlog Vlade, i uz supotpis predsjednika Vlade, predsjednik Republike“. Odluku o ograničavanju slobode kretanja donio je Stožer civilne zaštite u vrijeme kad Hrvatski sabor redovito zasjeda. No i kad ne bi redovito zasjedao, Stožer civilne zaštite ne bi mogao svojom odlukom ograničiti slobodu kretanja, već bi to morao napraviti Predsjednik Republike uz supotpis predsjednika Vlade.

U čl. 88 Ustav propisuje: „Hrvatski sabor može, najviše na vrijeme od godinu dana, ovlastiti Vladu Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga, osim onih koja se odnose na razradu Ustavom utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalna prava, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela i lokalne samouprave“. Odluka Stožera civilne zaštite o zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka zadire u Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode. Hrvatski sabor nije i ne može prenijeti nikome pravo da umjesto njega uređuje Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode.

U nas se već danima govori o ratu protiv korona virusa. U čl. 100 Ustava govori se o ovlastima Predsjednika Republike u ratno doba. Predsjednik Republike, propisuje Ustav, „na temelju odluke Hrvatskoga sabora“ objavljuje rat i zaključuje mir. Odluke Hrvatskoga sabora o ulasku u rat (protiv korona virusa) nema. Zdravorazumski je zaključiti kako po završetku toga „rata“ Predsjednik Republike ne će zaključiti mir „na temelju odluke Hrvatskoga sabora“.

Odlukom se ne ograničava sloboda kretanja

U čl. 101 Ustava među ostalim piše: „U slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti države, ili kad su tijela državne vlasti onemogućena da redovito obavljaju svoje ustavne dužnosti, Predsjednik Republike može, na prijedlog predsjednika Vlade i uz njegov supotpis, donositi uredbe sa zakonskom snagom“. U trenutku donošenja Odluke Stožera civilne zaštite o ograničavanju kretanja, tijela državne vlasti rade redovito i obavljaju svoje ustavne dužnosti.

Slobodom kretanja bavi se čl. 32 Ustava. I on je poprilično ustavnopravno neugodan za navedenu Odluku koja se tiče svih Hrvatica i Hrvata. On određuje: „Svatko tko se zakonito nalazi na teritoriju Republike Hrvatske ima pravo slobodno se kretati i birati boravište. Svaki državljanin Republike Hrvatske ima pravo u bilo koje doba napustiti teritorij države i naseliti se trajno ili privremeno u inozemstvu i bilo kada se vratiti u domovinu“. Ključno je, međutim, ovo: „Pravo kretanja na teritoriju Republike Hrvatske, pravo ulaska u nju i izlaska iz nje može se iznimno ograničiti zakonom, ako je to nužno radi zaštite pravnog poretka, ili zdravlja, prava i sloboda drugih“. Opća je procjena i službena ocjena u slučaju zaraze korona virusom da treba ograničiti pravo kretanja. Ograničenje kretanja može se samo iznimno ograničiti isključivo Z A K O N O M. Ne čak ni uredbom sa zakonskom snagom, kamoli bilo čijom Odlukom. Ni u kojem Ustavom propisanom slučaju odlukom se ne može ograničiti sloboda kretanja.

Gdje je nestao Hrvatski sabor?

Iz Ustava proizlazi da je sloboda kretanja temeljna sloboda. Može se ograničiti samo Zakonom. Zakone donosi Hrvatski sabor. Vlada donosi uredbe. Vlada ne može donositi uredbe, niti je Sabor na to može ovlastiti ako se uredbe odnose na Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode. Uredbe su podzakonski akti niže pravne snage. Kamoli odluke i upute Stožera civilne zaštite. Pravo na slobodno kretanje može se dakle ograničiti samo IZNIMNO, ZAKONOM i DA BI SE ZAŠTITILO ZDRAVLJE LJUDI. Zašto Hrvatski sabor nije donio mjerodavan zakon i hoće li ga donijeti u ovom trenutku nije poznato. U ovom trenutku Stožer civilne zaštite postavljen je iznad Hrvatskoga sabora, što je izvan okvira ustavnoga poretka.

Treba reći kako Ustav predviđa mogućnost kad se Sabor ne može sastati. Tada Uredbe sa zakonskom snagom donosi Predsjednik Republike. Samo tada uredbe imaju snagu zakona i mogu uređivati temeljnopravna pitanja. No, te uredbe vrijede ograničeno, dok se ne steknu uvjeti sazivanja Sabora i one vrijede dalje samo ako ih Sabor potvrdi. Kao što znamo Vlada, ili neka njezina tijela niže razine, ne može samostalno ništa uređivati, osim iznimno, kad je Sabor za to ovlasti. Je li ju je proteklih dana Sabor ovlastio, nije mi poznato.

Stožer civilne zaštite ima pravo donositi odluke i upute koje provode stožeri civilne zaštite jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Odluke i upute donose se radi zaštite života i zdravlja građana, očuvanja imovine, gospodarske aktivnosti i okoliša te ujednačavanja postupanja pravnih osoba i građana. Stožer civilne zaštite ne donosi zakone i uredbe, već odluke i upute. Odlukama i uputama ne mogu se ograničavati prava koja se ustavnopravno mogu ograničiti jedino zakonom (Hrvatski sabor) ili uredbom sa zakonskom snagom (Predsjednik Republike). I kaj za kraj? Idemo svi zajedno u obranu od virusa, ali na ustavan način. U suprotnom, nismo se odmakli od Titova naputka da se ne treba držati zakona (Ustava) ko’ pijan plota! Obrana od i borba s korona virusom ne bi nas smjele ni na kojoj razini državne vlasti omesti u zaštiti ustavnog poretka.

PS

Poštovani čitatelji, tijekom ove pošasti držite se temeljnih zdravstvenih uputa. Pouzdane informacije o zarazi i virusu pronaći ćete na stranicama Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo i na stranicama koronavirus.hr. Uz to nos mi veli kako je neobično važno ne samo u kriznim situacijama domovinske sigurnosti čuvati ustavni poredak, nego i jačati osobni imunitet, osobito rizičnih skupina. Jačanje imuniteta sigurno nije protuustavno. U tom pogledu svim dosadašnjim uputama zdravstvene struke pridružujem recept u nastajanju iz osobne civilne zaštite. U kućnom laboratoriju, na pristojnoj udaljenosti od ukućana, radim pripravak za jačanje imuniteta, kao jednoga od ključnih čimbenika aktivne borbe protiv virusa. Naime, kaj. Eksperimentiram s medom, češnjakom, đumbirom i limunom. Tražim, ne eliksir života, već pravi im omjer za snažan imunitet. Vjerujem da ću ga naći prije negoli bude pronađeno cjepivo protiv korona virusa. Uz to, dok sam u samoodjeljenju s ograničenom slobodom kretanja, osim što čitam Ustav i obavljam „on line“ konzultacije, redovito se pomolim sv. Alojziju – ispravnom putokazu odnosa prema svim totalitarističkim virusima koji su ga snašli, a ni pred jednim nije prignuo koljena.

Nenad Piskač

https://www.hkv.hr/Hrvatsko nebo