Povijest Herceg-Bosne

Vrijeme:3 min, 30 sec

Zločini Armije BiH nad Hrvatima – koncentracijski logori o kojima se šuti.!

Hrvatska, a pogotovo svjetska javnost, vrlo malo zna o brojnim zločinima koje su pripadnici bošnjačkog muslimanskog naroda tzv.Armije BiH počinili nad civilima, ženama, starcima, djecom kao i zarobljenim vojnicima HVO-a. Još se manje zna za brojne logore koje su imali Bošnjaci za Hrvate.
Prema službenim podacima, 14.450 Hrvata je prošlo kroz logore Armije BiH. Preko 10.000 logoraša su bili civili, dok je Armija BiH u logorima imala oko 4.000 pripadnika HVO-a.
Najgori od svih bio je logor za Hrvate u Muzeju u Jablanici, a među ostalim od 331 logora, koliko ih je ukupno imala Armija BiH tijekom rata u BiH, poznatiji su:

Muzej u Jablanici – logor Armije BiH kroz koji je prošlo 800 Hrvata
Silos u Tarčinu – logor Armije BiH koji je postojao preko četiri godine
Športska dvorana Konjic – logor Armije BiH u kojem su Hrvati redovno zlostavljani
4. osnovna škola Mostar – logor Armije BiH iz kojeg se strahote još prepričavajuStadion Iskra Bugojno – logor Armije BiH gdje su Hrvati ubijani
Muzička škola Zenica – logor gdje su Hrvati ubijani
KP dom Zenica – logor Armije BiH gdje su mnogi bili zlostavljani i ubijani
Stara tvrđava Travnik – Armija BiH je ovu lokaciju pretvorila u logor za Hrvate srednje Bosne
Mehurići Travnik – lokacija na kojoj je bila smještena baza mudžahedina i logor za Hrvate
Motel na Rostovu – kao i u Travniku, mjesto koje je bilo baza mudžahedina i logor za Hrvate
Gimnazija Bugojno – oni koji su upravljali ovim logorom danas rade u školi kao profesori

Hrvati su u logorima Armije BiH prošli užasne torture. Tužiteljstvo BiH je 2013. logore Armije BiH preimenovalo u sabirne centre. Povodom te skandalozne odluke tada je reagirao predsjednik Udruge hrvatskih logoraša Domovinskog rata Mirko Zelenika za hercegovina.info.

„Na kraju će nam reći kako Hrvati nisu imali žrtava u prošlom ratu. Vrijeme je da se i hrvatska politika u BiH aktivnije uključi u rješavanje ovoga pitanja. Ipak, bh. pravosuđe sasvim drugačije vidi tu priču. Ono se svrstalo na stranu bošnjačkih političara koji godinama ponavljaju laži kako Armija BiH nije imala logore za Hrvate i Srbe u prošlom ratu. Tvrde kako su umjesto toga imali zatvore i sabirne centre, a pokušajima promjene povijesnih činjenica sada se priključilo i Tužiteljstvo BiH. Ja sam bio u tri logora na tri lokacije. Bio sam u Zukinoj bazi, zatim u crkvi u Drežnici, a onda su me ponovno vratili u Jablanicu. Ja sam došao u muzej početkom studenog 1993. i zatekao sve civile iz Doljana koji su ostali živi, Grabovice i ostalih mjesta. To je bio klasični konc-logor gdje su ljudi ubijani, vođeni na prisilni rad, zlostavljani“, rekao je predsjednik logoraša Zelenika.

„Ljudi su ubijani, žene silovane, torture su se vršile na sve moguće načine. Ljudi su redovito premlaćivani, seksualno zlostavljani. Dovođeni su ljudi iz Grabovice, Doljana, Hercegovine, Bosne i svi su prošli strašne traume“, prisjeća se Marić koji danas jedva govori zbog teške bolesti koju je proživio.

Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini nema nacionalno tužiteljstvo, ni javnu instituciju koja je u mogućnosti detaljno istraživati zločine počinjene nad hrvatskim narodom u BiH, i sve ove godine hrvatski narod u BiH je izložen podmetanju i stigmatizaciji upravo zahvaljujući prikrivanju zločina nad hrvatskim narodom koje je počinila Armija BiH, uz konstantnu zlouporabu javnih servisa koji su u funkciji bošnjačke politike. To je jedan od razloga zbog čega Bošnjaci povlače vitalni nacionalni interes kada Hrvati s pravom traže slobodu medija i pravo hrvatskog naroda na svoj jezik. Kao i medijsko i političko preuveličavanje ratnih zločina koje je počinilo Hrvatsko vijeće obrane, što je dovelo do toga da se hrvatskom narodu u BiH osmisli udruženi zločinački pothvat, pokuša prikačiti pridjev „zločinački“, čime bi se hrvatski narod odveo u ambis političkog nestanka u Bosni i Hercegovine.

Sve o logorima Armije BiH za Hrvate studiozno je opisao u svojoj knjizi general Slobodan Praljak.

Za osamnaest knjiga iz pera generala Slobodana Praljka u kojima je ukoričio originalne dokumente iz Domovinskog rata, a koje je Ministarstvo kulture proglasilo brošurama 2008., došla je ovrha od 435.000 kuna za naplatu PDV-a. Taj dokument o proglašavanju studiozne Praljkove literature brošurama potpisala je tadašnja državna tajnica u vladi HDZ-a Nina Obuljen.

 

Hrvatsko nebo