NIKADA NISU PRESUDILI POBJEDNIKA IZBORA: Trebaju li bh. Hrvati glasovati na izborima u Hrvatskoj?
Vrijeme:5 min, 21 sec
Iako se bh. Hrvatima redovito u dijelu hrvatske javnosti spočitava biračko pravo koje im jamči Ustav Republike Hrvatske i mit da utječu na ishod izbornog procesa, činjenice dokazuju suprotno – nikada do sada nisu presudili pobjednika izbora.
I ovi su predsjednički izbori u Hrvatskoj, osim pobjede Zorana Milanovića, rezultirali medijskom hajkom i mitom o Hrvatima iz BiH koji presuđuju ishod utrke za Pantovčak, a što se u političkoj stvarnosti, nije nikada do sada ni dogodilo.
Mit o dijaspori iz BiH koja presuđuje izbore i njihov ishod i to uvijek tako da pobijedi HDZ-ov kandidat, ne samo da je izlišan, nepotreban, i kao i svaki mit, neutemeljen na činjenicama, nego svaki put poprimi razmjere šovinizma i svede bh. Hrvate na strano tkivo unutar kompletnog hrvatskog nacionalnog korpusa, a posljedično tomu i “autobus naciju“ kojoj treba ne samo ukinuti pravo glasa, nego i državljanstvo. Oduševljenje potonjim najviše dođe do izražaja u dijelu sarajevske javnosti.
Hrvati iz BiH nisu nikada presudili ishod predsjedničkih izbora u Hrvatskoj
Hrvati iz BiH nikada do sad nisu presudili ishod predsjedničkih izbora u Hrvatskoj. Na predsjedničkim izborima, hrvatski državljani diljem svijeta, uključujući i BiH, čine jednu izbornu jedinicu, a po Ustavu Republike Hrvatske, imaju pravo birati hrvatskog predsjednika.
Mit da Hrvati iz BiH mogu utjecati i presuditi tko će biti predsjednik Hrvatske poprimio je i šovinističke ispade naspram Hrvata u BiH čije se glasanje na predsjedničkim izborima, kako je ocijenio Josip Mlakić, jedan od najistaknutiji hrvatskih i bh. intelektualaca, smatra “istočnim grijehom“.
Busevi koje je HDZ BiH organizirao namijenjeni su bili isključivoj njihovoj stranačkoj mašineriji, istim onim mašinerijama kakve imaju, valjda, sve političke stranke na ovom svijetu, a zasigurno i one lijeve.
Gužve su na biralištima stvorene jer Hrvati u BiH imaju mogućnost glasati isključivo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, a njihov interes za glasanje na izborima u Hrvatskoj, iz izbornog ciklusa u ciklus sve je manji. U praktičnom smislu, gužve u Mostaru nastale su zbog činjenice da nešto manje od 50 tisuća registriranih birača glasa na jednom mjestu. Osim u Mostaru, glasalo se i u Banja Luci, Tuzli, Vitezu i Livnu.
Lažna slika o bh. Hrvatima koji “imaju zadnju“
Budući da je glasanje ograničeno na diplomatsko-konzularna predstavništva, time je smanjen i mogući utjecaj glasova bh. Hrvata na konačni ishod izbora. A time su povećane gužve na glasačkim mjestima što proizvodi lažnu i ni u čemu utemeljenu medijsku sliku o velikom broju Hrvata u BiH koji ne samo da glasaju, nego i “imaju zadnju“ o tomu tko će biti novi hrvatski predsjednik. A uputno je i napomenuti kako je od 2010. godine smanjen broj saborskih mandata u posebnoj izbornoj jedinici na tri, tako da Hrvati u BiH, mogu izabrati tri saborska zastupnika.
Prema službenim podatcima Državnog izbornog povjerenstva, najviše birača bez prebivališta u Hrvatskoj registrirano je u BiH, ukupno 92 663 birača za prvi krug. U Mostaru je aktivno registriranih bilo 48 616, u Banjoj Luci ima 6746, Livnu 9361, Sarajevu 7025, Tuzli 11.372 i Vitezu 9543.
U BiH je na izbore u prvom krugu izišlo 24.646 birača, od kojih je svoj glas Kolindi Grabar Kitarović dalo 16.417 (66,61 posto) njih. Škoro je osvojio 6278 (25,47 posto) glasova, a Milanović 1131 (4,58 posto).
Od 93 tisuće registriranih birača u BiH, njih 35 tisuća izišlo na izbore
U drugom krugu predsjedničkih izbora u BiH je registrirano je 93 352 birača. U drugom krugu, Kolinda Grabar – Kitarović osvojila je u BiH 32 467, a Zoran Milanović 2 701 glas. Grabar – Kitarović čak ni s glasovima dijaspore nije stigla svog protukandidata Milanović s milijun i 34 tisuće 389 glasova birača, a osvojila je ukupno 929 488.
Na predsjedničkim izborima 2015., Kolinda Grabar-Kitarović je dobila 1.114.945 glasova dok je Ivo Josipović dobio 1.082.436 glasova. Grabar – Kitarović je Josipovića pobijedila za tek 32 i pol tisuće glasova. Tada je u drugom krugu u BiH, Grabar – Kitarović dobila 16.160 glasova (93,8%), a Josipović 1069 glasova (6,2%), što znači da bi pobijedila čak da u BiH nije dobila nijedan jedini glas.
Kao što je Zoran Milanović, na ovim izborima pobijedio, bez da je nešto manje od 33 tisuće glasova za Grabar – Kitarović, moglo utjecati, a kamoli presuditi.
Medijska haranga protiv Hrvata u BiH
“Birači u BiH vrlo vjerojatno nikada i neće svojim glasovima izabrati predsjednika Republike Hrvatske s obzirom na okolnosti i način na koji mogu ostvariti svoje biračko pravo. U konačnici je zanemariva brojka onih koji glasuju na biralištima u BiH i izvan svake je pameti medijska haranga protiv Hrvata u BiH. Širi se nepotrebna netrpeljivost i izaziva mržnja. Dovoljno je provjeriti kako je na nedjeljnim predsjedničkim izborima svoje pravo glasa iskoristilo samo 35 168 hrvatskih državljana u BiH (oko 38%) od njih 93 352 koliko ih je bilo registrirano za drugi krug“, izjavio je ranije politolog Ivan Kraljević s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru za hercegovina.info.
Glasovanje za predsjednika Republike Hrvatske hrvatskim državljanima u BiH ustavno je pravo i sukladno izbornom zakonu, podsjetio je Kraljević.
“Zapravo, i nekonzumiranje tog prava je svojevrsni glas. Glas koji jasno govori što oni koji ne izlaze na izbore misle o biranju predsjednika druge države. Sve su to plodovi demokratskih dometa i odgovornosti, a za to je ovo društvo krvarilo prije nepuna tri desetljeća“, izjavio je politolog Kraljević.
BiH nije presudna lokacija za dobivanje predsjedničkih izbora
BiH se očigledno pogrešno percipira kao nekakva presudna lokacija za dobivanje predsjedničkih izbora jer Hrvati u BiH nisu u stanju, zbog svoje brojčane nemoći, neustavnog Izbornog zakona BiH ali i nacionalne apatije i manjka interesa, izabrati svog člana tročlanog državnog vrha, a kamoli utjecati i još presuditi ishod predsjedničkih izbora u Hrvatskoj.
“Svaki, i prosječan matematičar došao bi do nedvosmislenog zaključka: izbore u Republici Hrvatskoj nisu odlučili ljudi iz BiH koji su glasali za Kolindu Grabar Kitarović, već ona velika većina (91,25%) koja nije glasala za nju. Kad bi bili zlobni, iz ovih jednostavnih statističkih podataka može se izvesti još jedan zaključak: 2.700 glasova koje je u BiH dobio Zoran Milanović čini ga jedinim ‘legitimnim’ predsjednikom bosanskohercegovačkih Hrvata jer je dobio neusporedivo više njihovih glasova negoli politički klaun Bakira Izetbegovića“, naveo je Mlakić u svojoj kolumni za Bljesak.info.
Hrvati u BiH državljani su Republike Hrvatske i njihovo je biračko pravo neotuđivo. Na predsjedničkim su izborima svi hrvatski državljani jedna izborna jedinica. Prizemne su podvale o tomu da se Hrvatima u BiH ukine pravo glasa jer bh. Hrvati čine jedinstveni hrvatski nacionalni korpus.
Dnevnik.ba
