Jevgenij Paščenko: Putin i manipuliranje genocidom u Srebrenici

Jevgenij Paščenko (mišljenje): Putin i manipuliranje genocidom u Srebrenici

Normanski susret u Parizu gdje su se poslije duge pauze sreli na najvišoj razini predstavnici zaraćenih strana, odnosno agresora i žrtve (Putin i Zelens’kyj) uz posredništvo Macrona i Merkel doživljava široku rezonancu u medijima. Iako je službeno konstatirano da je postignut sporazum o zaustavljanju rata, stanje ni iz daleka nije optimistično. Ukrajinski komentatori ističu da Rusija koja je započela rat na istoku Ukrajine nikako ne želi i neće se odreći svog cilja: pretvoriti stanje u zamrznuti konflikt, iskorištavajući ga u neprekidnom slabljenju Ukrajine i njenoj težnji izlaženja iz ruskoga utjecaja.

Donbas kao Srebrenica

Jedan od instrumenta ruske propagande je predočavanje ukrajinske strane kao fašistički usmjerenih nacionalista koji bi pretvorili Donbas u Srebrenicu kao genocid ukrajinskih nacionalista nad ugroženim Rusima. Putin na povratku iz Pariza je izjavio da ako bi došlo do toga da Ukrajina preuzme kontrolu na granici između samoproglašenih republika na Donbasu – tamo bi se ponovila Srebrenica. I zato ne smije se ostvariti jedan od glavnih zahtjeva Ukrajine – uvesti ukrajinsku kontrolu nad rusko – ukrajinskom granicom. „Ukrajinska strana, neprekidno postavlja pitanje o zatvaranju granice sa svojom vojskom. Mogu zamisliti što bi bilo nadalje. Bila bi Srebrenica, i to je to…“, izjavio je šef Kremlja, tvrdeći da bi stanovnici Donbasa postali masovne žrtve ukrajinskih „nacionalista“.

Ukrajinski medije sarkastično ismijavaju takvu razinu mišljenja, upućujući između ostalog na to da su s tragedijom u Srebrenici, kojom Putin plaše stanovnike Donbasa, na svoj način su bile povezane i sama Rusija i Ukrajina, s tom razlikom da upravo ukrajinski vojnici koji su prebivali u Bosni u međunarodnim snaga nisu dopustili genocid u Žepi. Kako piše ukrajinski tisak, masovna ubojstva tamo su vršili vojnici Repubike Srpske na čelu s Mladićem. Pored Srebrenice je bila locirana jedinica ukrajinskih mirotvoraca koja je čuvala muslimansku enklavu u Žepi, zahvaljujući kojima je pokolj tamo uspjelo izbjeći. Prigodom 20. godišnjice tragedije u Srebrenici Rusija je postavila veto ne rezoluciju UN-a u kojoj je masovni pokolj imenovan genocidom, a uoči toga su Milorad Dodik i Tomislav Nikolić zamolili Moskvu da postaviti veto na taj projekt. Ukrajinski analitičari upućuju da na istoku Ukrajine nema niti religijske niti etničke konfrontacije ili nekog drugog građanskog nesuglasja koje bi dovelo do donbaske Srebrenice, kako uvjerava Putin.

Agresija na istoku Ukrajine

Aktualno stanje na Donbasu je posljedica protuzakonske aneksije Krima putem inspiriranog fiktivnoga referenduma i narednog okupiranja dijelova teritorije na istoku Ukrajine, – Donecke i Luganske oblasti ruskim diverzantsko – obavještajnim grupama te snagama specijalnih zahvata, uz najamnike iz poznate grupe „Vagner“ i paravojnih formacija naoružanih „kozaka“. Zatim je Rusija uvela na ta područja okupacijsku administraciju da uvode svoj red. Potvrde tome su brojne, počevši od priznanja kobnog vođe okupatora poznatog kao Strelkov Girkin koji je sve to objavio na Internetu. Upravo predvođena njime grupa je započela pobunu što se nadalje preraslo u međunarodni konflikta koji do danas plamti na istoku zemlje. Za razliku od ruskih okupatora, piše jedan od komentatora, ukrajinski vojnici nisu oni koji kao ruske postrojbe vrše nasilja. Strašne zločine, iživljavanja koja nad ukrajinskim zarobljenicima vrše okupatori iznenađuju svojim sadizmom. Ukrajinski vojnici nisu spremni vršiti genocid kako su to u Srebrenici radili bosanski Srbi, naglašavaju komentatori i podsjećaju da Putin kao da je „zaboravio“ da upravo Rusija iskoristila pravo veta na britanski projekt Savjeta sigurnosti Ujedinjenih Nacija od 2015. kada je klanje bosanskim Srbima u Srebrenici bilo nazvano genocidom. Upravo tada je ruska službena propaganda pravdala pokolj, optužujući bosanskih Muslimana kao krivce pokolja.

Ruski najamnici na Donbasu – kao nekad u Bosni

Ukrajinski izvori upućuju da je danas „volontera“ na Donbasu i najamnika iz Rusije puno više nego četiri tisuće kako je to bilo kod Srebrenice. Ali je indikativno da je između „ruskih mirotvoraca“ koji su ratovali na strani bosanskih Srba bio je famozni Igor Girkin (Strelkov) koji je započeo svoj „ratni put“ 1992. kod Višegrada. Tada je u klanju na tim terenima ubijeno više od tri tisuće lokalnih stanovnika, stotine žena su bile silovane, djevojke i djecu su zaključali u kućama i spalili. Upravo tamo taj budući Strelkov kako će se imenovati na Donbasu učio se zanatu koji je prakticirao već 2014. kada je rukovodio akcijom udara na Donbas i bio je u tome podređen višem vodstvu Rusije.

Faktički Putin je uputio Kijevu poruku i ugrozu da ako ne bude usvojen zakon o amnestiji najamnika može se ponoviti Srebrenica – za stanovnike okupiranih područja i zato neće dozvoliti dolazak ukrajinske vojske tamo, odnosno povlačenje potpore proruskim formacijama. Poznati kijevski publicist Vitalij Portnikov piše sa sarkazmom: „Tijekom desetljeća u Rusiji su trudili se ne vidjeti zločine stvorene naoružanim formacijama bosanskih Srba u Srebrenici. Dokazivali su da poglavar Radovan Karadžić koji snosi političku odgovornost za pogodovanje tom masovnom ubijanju i Ratko Mladić koji je to ubijanje ostvarivao – predstavljani su kao heroji, ne i krvnici. Klevetalo se na Haški sud, veselilo se da su odgovorni za pokolj prebivali na slobodi. Nabrajati brojne nagrade i odlikovanja koje je Karadžić tijekom svih godina dobivao od „patriotske javnosti“ Rusije – značilo bi pretvoriti ovaj članak u znanstvenu monografiju“. Portnikov sarkastično ismijeva onoga koji je slično Miloševiću usmjeravao na ubijanja i pokušava apsurdno uvjeriti da je Donbas – ukrajinska Srebrenica, koju će napraviti „ukrajinski nacionalisti. U Donbasu žive upravo Ukrajinci ne i neke druge etničke skupine dok ubijaju oni koji su slično ubijali po Srebrenici. Mi – nismo Srebrenica. To ste vi – hodaća Srebrenica!“, zaključuje ukrajinski publicist.

Srebrenica u naumu predočiti „sakralnu žrtvu“

Ukrajinski promatrači podsjećaju da Putin već više puta spominjao Srebrenicu kao moguću sudbinu Donbasa i u tome vide posebnu strategiju. Radi se o težnji stvoriti sakralnu žrtvu – patnju nevinih od ruku ukrajinskih „fašista“. S takvim ciljem je bio lansiran stereotip „ukrajinskih fašista” koji se iživljavaju nad mirnim stanovništvo – to su bili likovi „silovanih dječaka“, „silovanih starica“ – sve da se opravdaju vojne formacije s ruskim naoružanjem koji kao da brane jadno stanovništvo od tobožnjih „ukrajinskih nacionalista-fašista“. Zatim je nastalo razdoblje formiranja lika „sakralne žrtve“ svjetskih dimenzija – trebalo je objasniti da su ti „ukrajinski fašisti“ krivci u međunarodnim opsezima.

Pripremala se operacija dovođenja na Donbas ruskih raketa kojim se planiralo pogoditi ruski putnički avion s civilnim stanovništvom i optužiti u tome „ukrajinske fašiste“. Međutim, greškom su nevješti najamnici pogodili međunarodni avion koji je letio iz Norveške. Planirani udar po putničkom avionu ruskog zrakoplovstva bi dao razlog izvršiti udar na Ukrajinu, zato je na granicama bila koncentrirana velika količina ruske vojske. Nije uspjelo i završilo se međunarodnim skandalom koje pokušava se zataškati i okriviti ukrajinsku stranu.

Ponavljanje lansirane teze o Donbasu kao mogućoj bosanskoj Srebrenici odnosno o stanovnicima Donbasa kao potencijalnoj žrtvi „ukrajinskih nacionalista“ se tumači među ukrajinskim analitičarima kao ponovno aktualiziranje ideje o pripremi genocida u Donbasu, kao opravdanje neuspjeha na samitu u Parizu. Rusija neće se povući s Donbasa gdje je već poginulo više od 13 000 ljudi što je predmet za budući Haški tribunal. Zato nije isključena varijanta ponavljanja u Donbasu krimskog scenarija – ubacivanje desanta vojnika bez vojnih znakova, nije isključen povratak tamo Girkina – Strelkova koji je pobjegao u Rusiju.

Analize ukrajinskih autora upućuju na zaključak da i dalje ostaje opasnost ruske intervencije koja se zasad ostvaruje u formi hibridnog rata. Demilitariziranje Donbasa gdje ratuje 35 tisuća vojnika u sustavu sdva ruska vojna korpusa predstavlja jedno od teških pitanja. Teško je vjerovati da će se Putin povući s Donbasa, zaključuju ukrajinski promatrači.

Jevgenij Paščenko