Totalitarizmi XX. stoljeća i njihove posljedice za hrvatski narod

Održan 8. Kongres Hrvatskoga žrtvoslovnog društva

U suradnji s Udrugom Macelj 1945., pod pokroviteljstvom Grada Vukovara i gradonačelnika Ivana Penave te uz potporu Ministarstva hrvatskih branitelja i Grada Krapine prošloga je tjedna u Zagrebu i Krapini održan 8. Kongres Hrvatskoga žrtvoslovnog društva čija su tema bili totalitarizmi 20. st. i njihova nasljedstva u hrvatskom društvu danas. Kongres je svečano otvoren uz pozdravne govore sudionika dr. Marija Grčevića, dekana Hrvatskih studija i domaćina zagrebačkog dijela Kongresa, Tomislava Josića, izaslanika gradonačelnika Vukovara i pokrovitelja 8. Kongresa HŽD-a, Ivana Penave, Ivana Kozlice, izaslanika ministarstva branitelja i ministra Tome Medveda i dr. Andreja Valić Zver, predstavnice i potpredsjednice Udruge Platforma europskog stjecanja i savjesti koja okuplja 62 vladine, nevladine i privatne institucije i organizacije iz 14 zemalja članica Europske unije te brojne udruge iz Ukrajine, Moldavije, Islanda, Albanije, Kanade i SAD-a.

Tom prilikom dr. Andreja Valić posebno je naglasila kako je ‘Europski parlament na svom plenarnom zasjedanju u Strasbourgu velikom većinom glasova svih političkih skupina odobrio Rezoluciju o važnosti povijesnog sjećanja za budućnost Europe. Rezolucija iz rujna važan je nastavak niza rezolucija, deklaracija, preporuka, izjava i istraživanja u kojima su europske institucije isticale važnost ‘sjećanja, istine i pravde’ u vezi s tragičnim događajima totalitarnih i autoritarnih režima u Europi u 20. stoljeću. Posebno je zanimljiv dio Rezolucije koji naglašava stanje zemalja željezne zavjese nakon Drugoga svjetskog rata, uključujući tadašnju Jugoslaviju, ‘budući da su nakon poraza nacističkog režima i završetka Drugog svjetskog rata neke europske zemlje ostale pod diktaturom, a neke i pod izravnom sovjetskom okupacijom ili utjecajem, još pola stoljeća te su im sloboda, suverenitet, dostojanstvo, ljudska prava i društveno-gospodarski razvoj i dalje bili uskraćeni.’ U Hrvatskoj ova važna rezolucija nije ni spomenuta. Pročelnik Hrvatskih studija dr. Mario Grčević govorio je o uspostavi novopokrenutoga studija s programom demografije i hrvatskoga iseljeništva, a prvoga dana programa nastupio je i vokalni sastav ‘Frankopan’ u kojemu su pjevala djeca branitelja pod vodstvom Hrvoja Sekulića i u pratnji Darija Sabola.

Drugi dio Kongresa odvijao se u Krapini uz svesrdnu pomoć gradonačelnika Zorana Gregurovića i Antuna Presečkoga, koji je dao veliki prinos subotnjem i nedjeljnom dijelu kongresa. Uz totalitarizme XX. stoljeća, navedene u europskim rezolucijama, na ovomu Kongresu dotaknulo se i teme o velikosrpskoj agresiji, kao nastavak (velikosrpske komunističke) agresije na ostale republike bivše države koje su proglasile samostalnost i demokratski sustav. Sudionici 8. kongresa HŽD-a informirani su o najnovijoj svjetskoj pošasti – islamskom fundamentalizmu u Bosni i Hercegovini. U vrijeme održavanja Kongresa, izdano je i priopćenje Platforme povodom 30. godišnjice rušenja Berlinskoga zida, u kojoj se ističe sljedeće: ‘Komunizam nije pao s Berlinskim zidom. Ova ideologija je još živa u svijetu, u državama i strankama koje su otvoreno komunističke i u političkom i kulturnom poimanju umanjuje i nastoji izbrisati zločine komunizma, kao da je on bio dobra ideja koja se slučajno našla u vrijeme porasta brutalnih režima koji su harali jedan za drugim desetljećima i kontinentima’.

Zadnjega dana Kongresa položeni su vijenci na grobištu Mirkovec kod Sv. Križa Začretja, na Trškom Vrhu služena je sveta misa, a uslijedio je i posjet Spomen-sobi maceljskim svećeničkim žrtvama u Franjevačkom samostanu u Krapini te polaganje vijenaca u Maclju, na masovnoj grobnici uz spomen Crkvu Muke Isusove. (ab)

Hrvatski tjednik