ČOVIĆ: Onima koji osporavaju Herceg-Bosnu, šaljemo poruku da BiH nema i neće je biti bez Hrvata

U Hrvatskom domu Hercega Stjepana Kosače održana je svečana akademija povodom 28. obljetnice utemeljenja Hrvatske Zajednice Herceg-Bosne, a njoj su govorili Vlado Šoljić, predsjednik Glavnog vijeća HZ HB i ratni ministar obrane HR HB, dr. Antonio Sesar, predsjednik Sabora HZ HB, dr. Miroslav Tuđman, zastupnik u Hrvatskom saboru i dr. Dragan Čović, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH, javlja Hrvatski Medijski Servis.

Svečanosti su nazočili brojni hrvatski dužnosnici sa svih razina vlasti u BiH, branitelji te javni djelatnici iz svih sfera života.

ŠOLJIĆ: Herceg-Bosna je formirana jer je postalo jasno da Hrvate nitko neće braniti

Ratni ministar obrane HR HB Vladimir Šoljić kazao je kako prepuna „Kosača“ najbolje svjedoči o tome što za Hrvate u BiH znači Herceg-Bosna. Ističe da Hrvati duguju zahvalnost legalnim i legitimnim političkim predstavnicima koji su donijeli važnu odluku o utemeljenju HZ HB.

„18. 11. 1991. velikim je slovima upisan u povijest hrvatskog naroda jer su se taj dan dogodila dva iznimno važna događaja. Prvi je pad Vukovara, a drugi je osnivanje HZ HB.“, rekao je Šoljić.

Napominje da su ta dva događaja različita, ali duboko povezana jer, kako kaže, da nije bilo događaja koji su prethodili padu Vukovara ne bi ni bilo potrebe formirati HZ HB.

„Nažalost, zbog sotonizacije Herceg Bosne i falsificiranja povijesti mi i u ovako svečanim prigodama moramo ponavljati notorne istine o razlozima osnivanja HZ HB“, rekao je Šoljić.

Dodaje da je Herceg Bosna osnovana u trenutcima kada je rat u Hrvatskoj bjesnio i kada je bilo izvjesno da će se on prenijeti u BiH. Također, podsjeća da su tada Srbi i Muslimani tada već imali formirane sustave obrane.

„Kod Srba je to bilo formiranje Srpske autonomne oblasti, a kod Muslimana osnivanje Patriotske lige koju su oni zvali Vojskom za obranu Muslimana“, rekao je Šoljić dodajući:

„Formiranje HZ HB dogodilo se u trenutcima kada je JNA, potpomognuta srpskim i crnogorskim rezervistima, napravila zločin i razorila hrvatsko selo Ravno. Tada je tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH, Alija Izetbegović, izjavio da to nije naš rat. Bilo je jasno da Hrvate nitko ne želi i neće braniti“, rekao je predsjednik GV HZ HB.

Šoljić drži da je Hrvatima tada jedino preostalo formirati Herceg Bosnu i organizirati se u samoobrani.

„Herceg Bosna nije osnivana radi rušenja i razgradnje BiH i nije ni malo zločinačkija od onih koji nas tako nazivaju, Da je tomu tako svjedoči i činjenica da su hrvatski zastupnici u Skupštini BiH bili prevaga u donošenju odluke o neovisnosti, a hrvatski birači kod uspješnosti referenduma“, Istaknuo je Šoljić.

Napominje da je HVO prvo obranio prostore na kojim Hrvati čine većinu, ali je u značajnoj mjeri bio prisutan i ondje gdje Hrvati nisu bili većina.

„HVO je napravio najmanje zločina od sve tri vojske u BiH: Također HVO je napravio daleko manje progona nego što je to činjeno Hrvatima na područjima gdje su bile prisutne VRS i Armija BiH“, rekao je Šoljić.

Ratni ministar obrane HRHB podsjeća da su jedino Hrvati u BiH prihvaćali sve mirovne inicijative, bez razlike radi li se o domaćim ili međunarodnim inicijativama.

„U neravnopravnoj borbi i specijalnom ratu koji se vodi protiv Hrvata u BiH nama je potrebna pomoć Hrvatske na način kao što to radi sadašnje vodstvo RH. Mi nikada ne tražimo da to bude tako da se miješaju u unutarnje stvari u BiH, niti oni to čine“, smatra Šoljić.

On je mišljenja da se u BiH možda konačno treba ostaviti prošlosti i ostaviti je povjesničarima i pravosuđu, a političari bi se trebali dogovoriti kako stvoriti trodijelnu državu triju jednakopravnih naroda.

„Uzore ne treba tražiti daleko, a imamo ih kod nas, u Europi. To su Belgija i Švicarska. Očekujem da će narod u tom pogledu dati podršku legalnim i legitimnim predstavnicima Hrvata, ali i drugih naroda u BiH”, kaže Šoljić.

U odluci o osnivanju HZ HB naglašeno je da će ona poštivati demokratski izabranu vlast Republike BiH sve dok postoji državna neovisnost BiH u odnosu na bivšu, ili svaku drugu, Jugoslaviju.

SESAR: Formiranjem HZ HB Hrvati prvi puta postali politički faktor

Kratki osvrt na povijest Herceg Bosne dao je i dr. Antonio Sesar, predsjednik Sabora HZ HB, koji je bio maloljetni dragovoljac Domovinskog rata.

Sesar je dodao da je prije devet dana obilježena 30 obljetnica rušenja Berlinskog zida što simbolizira rušenje tiranije i ponovno rađanje slobode.

Istaknuo je da je hrvatski narod pad Berlinskog zida dočekao nakon gušenja ideja Stjepana Radića i Hrvatskog proljeća.

„Pred sami kraj zajedničke države Hrvati se okupljaju oko HDZ-a, na čelu s dr. Franjom Tuđmanom .To je bio pokret temeljen na suverenosti i nezavisnosti s ciljem pristupanja euroatlantskim integracijama“, rekao je Sesar te dodao:

Nakon što je HDZ BiH dobio apsolutnu podršku na demokratskim izborima u SR BiH njegovi politički predstavnici 25. siječnja 1992. glasuju za odluku o raspisivanju referenduma o nezavisnosti BiH i pozivaju hrvatski narod da daju podršku na referendumu 1. ožujka. 1992.“, istaknuo je Sesar.

On ističe da je jasno da bez takve politike ne bi bilo neovisne i cjelovite BiH.

-Par mjeseci ranije, 18. 11. 1991., politički predstavnici Hrvata u BiH donijeli su odluku o uspostavi HZ HB kao političke, kulturne, gospodarske i područne cjeline Hrvata u BiH, u skladu s tadašnjim ustavnim rješenjima o mogućnosti formiranja zajednica općina, dodaje Sesar.

On pojašnjava da su se na današnji dan 1991. godine Hrvati u BiH deklarirali kao politički narod i kao subjekt pregovarali o svojoj poziciji i pravima.

„Osnivanje HZ HB, u tim okolnostima, bila je priprema za obranu od agresije i borbu protiv tiranije. U isto vrijeme to je bila borba za slobodu mirovnim rješenjem, u skladu sa Cutileirovim planom“,am rekao je Sesar.

Sesar smatra da se formiranje HZ HB može smatrati i kao kontinuitet naših nastojanja, od Petra Bakule i Paškala Buconjića, pa sve do politike HNS-a i naših nastojanja za vraćanjem u zapadni kulturno-civilizacijski krug iz kojega smo, kako kaže, istrgnuti prije 5. stoljeća.

-Taj kontinuitet u našem vremenu znači pristupanje u EU i NATO savez. Taj put će biti suočen s brojnim izazovima; geopolitičkim, sigurnosnim i gospodarskim. Migrantske krize, demografija i depopulacija, promjene i socijalna nejednakost pojmovi su koji će prevladati u javnom diskursu kod nas, ali i u većini drugih zemalja.

Sesar se upitao imamo li mi danas hrabrosti, odgovornosti i znanja za izgradnju pravednog sustava i sretnog društva u kojem će pojedinci i narodi biti ravnopravni.

„Mogu će je samo ako je kriteriji izvrsnost, kroz dijalog, suradnju, i izgradnju mostova. Ovo je naša zemlja, od Kulina bana do današnjih dana, ona je korijen naše kulture i tradicije. Ako se za nju ne borimo jesmo li vrijedni svog imena i svog nasljeđa. Ustrajmo tu i ostanimo tu“, naglasio je predsjednik Sabora HZ HB.

TUĐMAN: Alija nije prihvatio ponudu da Hrvatskka, Srbija i BiH zajedno proglase nezavisnost

U prošlom tjednu objavljena je knjiga prof. dr. Miroslava Tuđmana „Haaški krivolov – analiza dokaza o ciljevima zajedničkog zločinačkog poduhvata u predmetu IT 0474. Tuđman je u Kosači održao predavanje na temu „Herceg-Bosna i novi europski poredak.

On je mišljenja da je 18. 11. 1991. godine vrlo važan datum jer su se dogodila dva događaja, s istom porukom i s istim učincima; pad Vukovara i formiranje HZ HB.

„Formiranje Herceg-Bosne i HVO-a imalo je učinak u zaustavljanju agresije jugo-komunističke vojske na BiH i hrvatski narod u BiH, ali je isto tako zaustavljeno komadanje Hrvatske i potencijalni proboj JNA u Dubrovnik, Zadar i Split“, rekao je Tuđman.

Zastupnik u Hrvatskom saboru i prvi ravnatelj Hrvatske izvještajne agencije (HIS) smatra da je formiranje Herceg-Bosne poslalo političku poruku da Hrvati u BiH neće odustati od svoje slobode i da će odlučivati o svojoj sudbini.

„Sloboda i samostalnost samo 50 posto ovise od volje i želje naroda, a 50 posto od međunarodnih okolnosti“, rekao je Tuđman.

Napominje da se te međunarodne okolnosti vrlo rijetko mijenjaju, a to se prema prof. Tuđmanu u 20 stoljeću zbilo tri puta; nakon okončanja I. i II. svjetskog rata te nakon pada željezne zavjese.

„Moramo biti svjesni da zakonitosti u međunarodnom poretku odgovaraju zakonitostima u prirodi. To je nešto što određuje sudbinu i budućnost mnogih naroda. Trebamo biti svjesni da nisu svi željeli te promjene jer je to nužno značilo i promjenu ravnoteže u međunarodnim odnosima i zbog toga su oni bili protiv raspada Jugoslavije“, ističe Tuđman.

On je citirao tadašnjeg britanskog ministra vanjskih poslova Douglasa Hogga koji je kazao da je Jugoslavija jedini okvir unutar kojega je moguće zadržati mir među balkanskim plemenima.

Kaže da je Franjo Tuđman jedini povjesničar koji je još 1968. godine predvidio svijetlu budućnost malih naroda koji neće biti dijelom jednoga ili drugoga bloka nego je njihova budućnost unutar zajednice suverenih i samostalnih država.

Miroslav Tuđman je obznanio da je hrvatsko i slovensko vodstvo predlagalo Aliji Izetbegoviću, odnosno njegovim predstavnicima Adilu Zulfikarpašiću i Muhamedu Filipoviću odlaganje objavljivanja proglasa o samostalnosti, ako bi zajedno sa Hrvatskom i Slovenijom to isto učinila BiH.

„Predsjednik Tuđman je tada rekao da će Hrvatska biti spremna odložiti proglašenje svoje odluke o suverenosti samostalnosti, od 25 lipnja, ako bi se i BiH pridružila da zajedno sa Hrvatskom i Slovenijom istog dana proglasi suverenost. Izetbegović je to odbio i on je nakon toga, u somom mjesecu 1991. sklopio historijski sporazum sa Srbima. Znači, kalkulirao je s opcijama“, rekao je Miroslav Tuđman, sin prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.

Tuđman je podsjetio na mišljenje Badinterove komisije za BiH koja je kazala da pravo naroda na samoodređenje ne može dovesti do promjene granice kakve postoje u trenutku neovisnosti, osim ako bi postojao suprotan sporazum zainteresiranih strana.

„Na djelu su bile tri oprečne koncepcije BiH; unitarna, koji su zagovarali Muslimani. Srbi su zagovarali ostanak u Jugoslaviji ili državnu zajednicu sa Srbijom. Hrvatska politika i HZ HB zagovarala je federaciju tri entiteta tako da je to bilo jedino racionalno rješenje krize, ali nažalost do toga nije došlo“, rekao je Miroslav Tuđman dodajući da je prvi hrvatski predsjednik još 1992. zagovarao da NATO izvrši udar na agresora na BiH što bi prisililo zaraćene strane na donošenje rješenja mirnim putem“, rekao je Tuđman.

Dodaje da treba otvoreno kazati kako je Bil Clinton, bivši predsjednik SAD-a, tri tjedna nakon inauguracije primio Aliju Izetbegovića te mu je tom prilikom kazao kako je protiv Vance-Owenovog plana te kako će podržati muslimansku politiku u BiH.

„Clinton je kazao da je to učinio kako se više ne bi govorilo da Amerika u cijelom svijetu ratuje protiv muslimana“, napomenuo je Tuđman.

Tuđman naglašava da na Washingtonski i Daytonski sporazum treba gledati kao na kompromis između SAD-a i europskih saveznika. Ističe da je konstanta međunarodne politike da ne podržava pokrete koji zahtijevaju autonomiju i neovisnost jer takve težnje narušavaju trenutne odnose u međunarodnom poretku. (primjer Katalonije, Škotske, i kurdskog pokreta za neovisnost).

Tuđman drži da je presuda hercegbosanskoj šestorci u Haagu u mnogome bila određena međunarodnim odrednicama jer se kroz odnos unutar suda može vidjeti kolebanje oko prihvaćanja ili neprihvaćanja tzv UZP-a. Ističe da se iz presude vidi da oni dokumenti koji su prihvaćeni, a u suprotnosti su s optužnicom, uopće nisu razmatrani u konačnoj presudi.

-To su oni odnosi koji se reflektiraju na budućnost tronacionalne BiH, ali i zahtjeve za nezavisnost drugih autonomnih pokreta u Europi, rekao je Tuđman.

Zastupnik u Hrvatskom saboru kazao je da unitaristička i hegemonistička bošnjačka politika, nasuprot srpske separatističke, vodi rastakanju i kraju BiH.

„BiH ima budućnost kao zajednica tri ravnopravna konstitutivna naroda s takvim ustrojem koji garantira opstojnost hrvatskog naroda. Paradoks je da su jedino Hrvati, kao najmalobrojniji narod, garancija opstojnosti BiH pod uvjetom da se Hrvatima i ustavno i stvarno zagarantiraju opstojnost i ravnopravnost. To je bila i ostala zadaća HZ HB, i to je jedina politika koja se treba voditi kako bi Hrvatski narod mogao opstati u Herceg Bosni i BiH“, zaključio je Tuđman.

ČOVIĆ: Onima koji osporavaju Herceg-Bosnu šaljemo poruku da BiH nema bez Hrvata

Predsjednik HNS-a BiH dr. Dragan Čović, kazao je kako utemeljenje HZ HB nije bio hir, nego krik, kako bi se očuvalo ono što je bilo ugroženo; život, hrvatski dom i domovina.

„Herceg Bosna je bila prkos i vrlo jasan odgovor onima koji se nisu pripremali 1991 i 92. pa nisu kroz institucije političke vlasti mogli odgovoriti ni na jedno iskušenje koje je dolazilo iz derventsko-brodskog kraja, Ravnog, a onda i diljem BiH“, rekao je Čović i dodao:

-Možemo biti ponosni što smo Hrvati i što smo se organizirali kroz HR HB te da možemo skrbiti o svom narodu,uz sve žrtve koje su podnesene, rekao je Čović dodajući da je Činjenica da su se Hrvati očuvali tamo gdje je bilo institucija HZ i HR HB, a gdje je nije bilo Hrvata danas gotovo i nema, rekao je Čović.

Predsjednik HNS-a ističe da na isti način i sada treba odgovarati onima s kojima Hrvati dijele BiH.

„Opet vrlo jasno, dostojanstveno, ponosno; ne savijajući glavu, jer ni jedan od vas ovdje nema razloga savijati glavu pred bilo kim. Pred bilo kakvim promišljanjima o onome što jesmo kao narod i kao HZ HB, uz različite atribute koji se znaju povremeno pridodavao“, rekao je Čović i dodao:

-Šaljemo im poruku: ne bude li Hrvata kao konstitutivnog naroda, niti je bilo, niti će biti BiH, rekao je Čović.

On je poručio da HNS radi na temeljima Herceg-Bosne i okuplja političko biće u BiH kako bi hrvatski narod bio ravnopravan s druga dva naroda na svakom pedlju BiH.

„Sve oo što je urađeno u HZ i HR HB ugrađeno je u anekse Daytonskog i Washingtonskog sporazuma i neka to bude odgovor svima onima koji kalkuliraju o tome što je Herceg Bosna“, ističe Čović.

Čović dodaje da hrvatski narod u BiH mora ostati jedinstven i u ovim trenutcima kada se sa svih strana pokuša izigravati politička volja naroda te kada rezultati izbora nisu implementirani.

hms.ba/ https://hms.ba/Hrvatsko nebo