Na korak do dogovora!?

Izjava lidera SDA Bakira Izetbegovića kako je okvir ispod kojeg njegova stranka ( u pregovorima s HDZ-om) neće ići u izmjenama Izbornog zakona implementacija presuda Suda za ljudska prava u Strasbourgu, te da se “unutar tog okvira mogu naći rješenja za koje su zainteresirani hrvatski predstavnici”, iznova budi nadu u konačno postizanje dogovora vodeće hrvatske i bošnjačke stranke. Da je moguće izmjeniti Izborni zakon prema presudi Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić i istovremeno provesti presudu Suda u Stasbourgu, naglašavju i dužnosnici HDZ-a.

Naime, suprotno tvrdnjama kvazianalitičara i “mitraljesca” iz Predsjedništva BiH, presuda Europskog suda u Strasbourgu u predmetu Sejdić- Finci, koja zahtjeva da se i pripadnicima nacionalnih manjina u BiH omogući kandidirati se za Predsjedništvo BiH ne potire presudu Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić koja nalaže takve izmjene Izbornog zakona kojima bi se omogućilo da izaslanici u Klubu Hrvata, Bošnjaka i Srba, Doma naroda, te hrvatski bošnjački i srpski član Predsjedništva BiH budu izabrani od onih koje po Ustavu predstavljaju.

Upitan je li moguće pronaći model koji će omogućiti i provedbu presuda Suda za ljudska prava u Strasbourgu, i osigurati prava svih da se kandidiraju za bilo koju funkciju, ali i presude Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić koja nalaže osiguranje legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda izaslanik u Domu naroda Parlamenta BiH Bariša Čolak, koji je i visoki dužnosnik HDZ-a, nedavno je u razgovoru za Hrvatski Medijski Servis odgovorio potvrdno.

Moguće, poželjno i nužno

-Ma naravno da je to moguće i ne samo moguće, to je i poželjno i nužno učiniti jer imamo naprosto državu koja je složena koja se sastoji od tri konstitutivna naroda i svih onih koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici ta tri naroda, kazao je Čolak.

Mada sugovornik HMS-a nije obrazlagao riješenje kojim je moguće pomiriti presudu Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava, u primjerice izboru članova Predsjedništva, jedan (ne i jedini) od takvih modela, koji ne zahtjeva promjenu Ustava, već samo Izbornog zakona, a za to je dovoljna nadpolovična većina u oba doma Parlamenta BiH, je i onaj po kojem bi u Federaciji BiH umjesto jedne postojale najmanje dvije ad hoc izborne jedinice za izbor članova državnog vrha BiH- jedna s većinski hrvatskim i druga s većinski bošnjačkim stanovništvom. I u jednoj i u drugoj izbornoj jedinici svi punoljetni građani imali bi pravo biti birani i birati, bez obzira jesu li pripadnici nekog od tri naroda, nacionalnih manjina ili Ostalih, jednog od dva člana Predsjedništva BiH. Drugim riječima ne samo birati već se i kandidirati za Predsjedništvo BiH mogli bi i Rom Dervo Sejdić i Židov Jakob Finci i Bosanac (navodno se tako izjasnio na popisu stanovništva) Željko Komšić. Za hrvatskog i bošnjačkog člana Predsjedništva bili bi izabrani oni koji dobiju najveći broj glasova u prvoj odnosno drugoj izbornoj jedinici.

-To je moguće, kažem još jedanput, i vrlo jednostavno ostvariti ako postoji politička volja. Nažalost kod naših partnera u vlasti do sad te političke volje nije bilo i ja cijenim da je konačno došlo vrijeme da i oni promjene svoj stav kako bi jednostavno otklonili diskriminaciju ne samo prema tim koji se ne mogu kandidirati nego i prema onima koji nemaju prava odnosno ne mogu zato što im to drugi ne dopuštaju izabrati svoje legitimne predstavnike u vlasti, kazao je Čolak.

Osim na presudu u predmetu Ljubić, Čolak podsjeća i na presudu Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda iz 2000-te po apelaciji Alije Izetbegovića

-I u toj presudi je Ustavni sud BiH na vrlo jasan način rekao da ustavno načelo o jednakosti konstitutivnih naroda koji proizilazi iz samog označavanja Hrvata, Bošnjaka i Srba kao konstitutivnih naroda zabranjuje bilo kakav privilegij za jedan, drugi ili treći narod i zabranjuje bilo koji oblik dominacije u strukturama vlasti, što naravno jamči jednakopravnost ali to istovremeno ne isključuje, dakle prava nacionalnih manjina da budu tretirani jednako kao i u svi drugim višenacionalnim državama, kaže Čolak.

Zamoljen da komentira izjavu drugog bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića kako Mišljenje Europske komisije predstavlja poraz politike HNS BiH i legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda izaslanik u Domu naroda Parlamenta BiH kazao je nedavno za Hrvatski Medijski Servis kako su takve tvrdnje nebulozne.

Nebulozne izjave

-To su zaista izjave kojima, po mom sudu, ne bi im trebalo davati nikakvo značenje, to su nebulozne, neodmjerene, ničim utemeljene izjave, kazao je Čolak. Upitao se otkud takva izjava ako Europska komisija poziva na provedbu odluka i Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH.

– A, znamo što je rekao Ustavni sud BiH, evo konkretno o legitimnom zastupanju. Dakle, to je vrlo jasno. Pa nećemo mi valjda provoditi odluku Ustavnog suda BiH zanemarujući što u njoj piše. Moramo je doslovno provesti kako piše u odluci. Ne vidim ni jednog elementa za jednu takvu tvrdnju. Ali, znate već to je politika koja je nama znana i jednostavno ona jeste uperena protiv interesa hrvatskog naroda i nažalost ona se samo nastavlja, kaže Čolak.

Hoće li SDA prihvatiti model kojim se jednim “udarcem ubijaju dvije muhe” osigurava provedba presude Ustavnog suda i Suda u Strasbourgu ovisi ponajviše od procjene same te stranke što dobiva zadržavanjem statusa quo, a što provedbom dviju spomenutih presuda?

Zadržavanjem postojećeg stanja u kojem Bošnjaci mogu uz bošnjačkog izabrati i hrvatskog člana Predsjedništva, do sada Stranci demokratske akcije nije donijelo nikakve konkretne benefite. Možda bi da se u Predsjedništvo odlučuje većinom glasova, ali 2:1 za Bošnjake ne može rezultirati odlukom Predsjedništva, za koju je potreban konsenzus.

Upravo suprotno korištenje Komšića kao alatke za majorizaciju Hrvata samo je produbilo nepovjerenje i jaz između dva naroda, bošnjačkog i hrvatskog, te dovelo do potpune izolacije od strane Hrvatske, bez čije podrške BiH ne samo da ne može postati članicom EU, već ne može steći ni status kandidatkinje za članstvo u Uniji, što je uz članstvo u NATO-u, bar deklarativno glavni prioritet i SDA.

Što SDA dobiva s Komšićem oko vrata?

Prihvaćanjem izmjena Izbornog zakona, kojim bi se osigurala provedba presuda i Ustavnog suda i europskog Suda za ljudska prava, rezultiralo bi promtnim formiranjem federalne izvršne vlasti, koja već ima usuglašen paket socijalno-ekonomskih reformi, otoplilo bi hrvatsko-bošnjačke odnose, posljedično i odnose BiH s Hrvatskom te, uz formiranje vlasti na državnoj razini, predstavljalo snažan iskorak na europskom putu zemlje. I ne samo to. Formiranjem vlasti deblokiralo bi se milijardu i pol maraka novca inozemnih kreditora, samo u sektoru cestogradnje.

Na SDA je da odluči želi li produžavati agoniju ili BiH pokrenuti naprijed. Od populizam i širenja mrženje prema Hrvatima i Hrvatskoj profitira jedino Komšić. Ne i SDA. Birači ove stranke na sljedećim izborima pitat će Izetbegovića što je napravio da se u zemlji živi bolje i je li BiH napredovala na euroatlanskom putu. A s “Komšićem oko vrata”, da parafraziramo poznatu narodnu izreku, lider SDA na to pitanje neće moći pozitivno odgovoriti. Njegova današnja izjava govori o tome kako je on toga itekako svjestan.

hms.ba/ https://hms.ba/Hrvatsko nebo