M. Nosić: Demografija na hrvatski način

 Demografija

“Demografija je znanost o stanovništvu. Demografija je društvena znanost koja obuhvaća proučavanje broja i prostornoga razmještaja stanovništva, prirodnoga i mehaničkoga (migracijskoga) kretanja stanovništva i promjene u demografskim socioekonomskim i ostalim strukturama stanovništva. Osnovni je cilj demografije spoznaja zakonitosti razvoja stanovništva u određenim društveno-ekonomskim uvjetima.” (1)

“… Demografija istražuje i proučava zakonitosti i pravilnosti u kretanju stanovništva, ustanovljuje kakve su vrste te zakonitosti, njihovo kvantitativno i kvalitativno djelovanje i utvrđuje međusobne odnose kretanja stanovništva s drugim društvenim i gospodarskim pojavama.” (2)

“Demografija kao znanost o dinamici stanovništva obuhvaća proučavanje njegove veličine, strukture i razdiobe, te kako se stanovništvo mijenja tijekom vremena zbog rođenja, smrti, migracija i starenja. Demografska analiza može se odnositi na čitava društva ili skupine definirane kriterijima poput obrazovanja, nacionalnosti, religije i etniciteta.” (3)

Iz ovih definicija, od kojih se jedna čak nalazi i na internetu (Wikipedia), nedvojbeno proizlazi da je demografija znanost o stanovništvu. Kao znanstvena disciplina demografija se studira na pedesetak sveučilišta u svijetu, pa tako i u Zagrebu. Demografija je inernacionalna riječ koja potječe iz grčkoga jezika (grč. demographía ← démos i graphía), i nalazi se u svim jezicima i u svim rječnicima. U svim rječnicima, pa tako i u hrvatskima, ima značenje znanstvene discipline o stanovništvu. Ali, u Hrvatskoj u javnoj komunikaciji, u govoru novinara i političara, u radijskim i televizijskim emisijama, te u novinskim tekstovima, riječ demografija dobiva i značenje populacijske politike, kao ni u jednom drugom jeziku.

Stalno se govori o demografskim problemima i demografskoj obnovi umjesto o populacijskim problemima i populacijskoj obnovi. To je otišlo tako daleko da je riječ demografija ušla i u ime jednoga ministarstva pa bi oni koji su formirali ministarstva i davali im imena trebali hrvatskoj javnosti objasniti zašto se naziv znanstvene discipline nalazi u imenu Ministarstva za demografiju, mlade i socijalnu politiku koje bi se zapravo trebalo zvati Ministarstvo populacijske i socijalne politike. Na čelu toga ministarstva trebao bi biti vrstan demograf, spreman raditi na provedbi populacijskih mjera, utemeljenih na spoznajama do kojih je došla demografija kao znanost.

Do sada smo bili uvjereni da je demografija u imenu ministarstva hrvatska izmišljotina, a ono nedavno morasmo promijeniti mišljenje jer će Europska unija ubuduće imati povjerenicu za demografiju i demokraciju. Za povjerenicu toga tijela predviđena je profesorica engleskoga jezika koja o demografiji zna, uvjereni smo, koliko i jedan srednjoškolac, dakle vrlo malo. Povjerenici i povjerenice u Europskoj uniji trebali bi biti najobrazovaniji, najstručniji i najsposobniji predstavnici i predstavnice svojih država. Znamo da to nije tako pa je jedan od razloga propadanja te paradržavne tvorevine što ju vode osobe bez kompetencija i referencija.

prof. dr. sc. Milan Nosić