Grabar-Kitarović: Prijedlozi promjena predsjedničkih ovlasti koje smo do sada čuli nisu provedivi, a neki su i opasni

Razgovor Kolinde Grabar Kitarović za “Večernji list”

Zbog obaveza predsjednica, otkrila je u razgovoru za Večernji list, često prespava u uredu na Pantovčaku gdje ima krevet, traku za trčanje i kupaonicu. Ne opterećuje se, kaže, ni Škorom ni Milanovićem, ide u borbu za drugimandat i vjeruje u podršku HDZ-a.

Objavili ste kandidaturu za drugi predsjednički mandat, budući da je u zadnja tri-četiri mjeseca bilo više najavljenih pa promijenjenih datuma te objave, stjecao se dojam da se predomišljate?

Nije bilo premišljanja, ali je bilo promišljanja o tome koji je najbolji trenutak. Kad obnašate dužnost predsjednice države, onda vam prioritet ne može biti kampanja. Razumijem i interes medija, a i onih koji su se odlučili kandidirati i čije kampanje traju već mjesecima, no duboko sam uvjerena da nema potrebe da kampanje traju šest mjeseci i više

Jeste li sigurni u punu podršku HDZ-a, dio članstva, zbog politike Andreja Plenkovića, okrenuo se desnijim opcijama, a time i Miroslavu Škori?

Apsolutno! Dugo sam bila članica stranke koja me podržala u utrci za prvi mandat i koja mi sada daje potporu i za drugi mandat. Vjerujem u svakog člana i članicu stranke, bez čijeg predanog rada ne bih ni bila postala predsjednicom. Međutim, otkad obnašam dužnost Predsjednice nisam članica stranke. Predstavljam sve hrvatske državljane kao nadstranačka osoba te ne bi bilo korektno komentirati bilo koju stranačku politiku, pa ni politiku Hrvatske demokratske zajednice. No, naglašavam, iznimno sam ponosna što je moj politički i javni rad, pa i životni put, vezan uz Hrvatsku demokratsku zajednicu još od studentskih dana. Računam, dakle, na punu potporu HDZ-a i na potporu hrvatskoga naroda, svih hrvatskih ljudi, koji uviđaju i razumiju potrebe trenutka u kojem se danas nalazi Hrvatska, potrebu da očuvamo svoj način života, sigurnost naših granica, podižemo standard života i mladima osiguramo uvjete za ostanak u Hrvatskoj.

Zašto ste odlučili s premijerom Plenkovićem sklopiti svojevrsni pakt o nenapadanju?

Jedini pakt koji imam jest pakt s hrvatskim narodom. Izabrana sam predsjednica i držim se Ustava, svoje savjesti i interesa hrvatske države.

U kampanju ste ušli sa sloganom “Zato što vjerujem u Hrvatsku”. Kako ste u proteklih pet godina pridonijeli napretku Hrvatske?

Vjera u Hrvatsku puno je više od slogana – to je svjetonazor. Cijeli svoj mandat zastupam interese Hrvatske i naših ljudi, iznad stranačkih i ideoloških tabora. Držim da sam Hrvatsku dobro zastupala u svijetu. Danas Hrvatska ima jaču poziciju i ugled u Europi i svijetu nego ikada prije. Čvrsto smo pozicionirani tamo gdje Hrvatska pripada, a to je srednja Europa i Mediteran, a ne „region“. Kroz inicijativu Tri mora, koju sam pokrenula i koja je prerasla u respektabilnu regionalnu inicijativu kojoj su se kao partneri pridružili i SAD i Njemačka, potičemo razvoj naših država u srednjoj Europi kako bi se standard života izjednačio s onim na “Zapadu“. Goruću temu demografije prva sam istaknula kao pitanje svih pitanja, čemu su se tada mnogi podsmjehivali. Danas svi vide da je to glavni hrvatski problem. Jamac sam stabilnosti državne vlasti, što i propisuje Ustav RH. Okupljala sam stručnjake i promovirala niz inicijativa, od decentralizacije, razvoja otoka i brdsko-planinskih područja, smanjivanja poreza i parafiskalnih nameta i povećanja plaća, poticanja poduzetništva i izvoza, do brendiranja. Kao vrhovna zapovjednica OSRH izrazito sam se brinula o našoj nacionalnoj sigurnosti, opremi naše vojske, ali i o poboljšanju životnih uvjeta svakoga vojnika i njihovih obitelji. Uspostavili smo sustav domovinske sigurnosti kao odgovor na nove sigurnosne prijetnje. Obnovila sam potpuno zapuštene veze s iseljeništvom, zagovarala i borila se za jednakopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini. Afirmirala sam mlade, tražila sam i predlagala rješenja za blokirane, borila se za reformu obrazovanja, posebice za afirmaciju STEM područja. Ukratko, sve vrijeme sam s ljudima u svakom dijelu Hrvatske, slušam što i kako govore i s kojim se problemima susreću u svakodnevnom životu. Ja sam jedna od njih i borim se za njih.

Niste još predstavili svoj program, ali možete li otkriti što će biti glavne odrednice s kojima ćete se natjecati za drugi mandat?

Najavila sam: pravosuđe i borba protiv korupcije, izvozna i investicijska politika, lobiranje za naše izvoznike, domovinska sigurnost, posebice zaštita granica, očuvanje našeg identiteta i načina života, daljnje međunarodno učvršćivanje Hrvatske, a u sklopu toga inicijativa Tri mora. Tražit ću donošenje mjera za znatniji rast plaća, jačanje državnih institucionalnih mehanizama za povratak i regulaciju useljavanja, intenziviranje veza s iseljeništvom te nadasve i dalje doslovce forsirati demografsko pitanje. To smo tek načeli. Treba riješiti i pitanje reguliranja dopisnog i elektroničkog glasovanja, pogotovo zbog velikog broja državljana s prebivalištem u inozemstvu, kojima smo sadašnjim ustavnim rješenjima uvelike onemogućili glasovanje i sveli ih na državljane drugog reda. Nismo više u 19. stoljeću! Pitanje ravnopravnosti Hrvata Bosne i Hercegovine s druga dva tamošnja naroda ostaje krucijalnim pitanjem. Bit će toga još, ali ne trčimo pred rudo.

Kada ste išli u utrku za prvi mandat, u tome vam je prilično pomogao braniteljski šator u Savskoj. Dio branitelja okupljenih u Hvidri htio je smijeniti Josipa Đakića i prozivaju Plenkovića zbog koalicije sa SDSS-om. Koliko bi vam mogla štetiti sadašnja situacija?

Branitelji imaju pravo iznositi svoje stavove kao i bilo tko u Hrvatskoj. To je pravo svakoga od nas, a ja ću glas branitelja i njihovih obitelji uvijek slušati s posebnom pažnjom i uvažavati. Premda, moram naglasiti, nikad se ne miješam u rad nijedne nevladine udruge ili institucije.

Kakvu Kolindu Grabar-Kitarović možemo očekivati u drugom mandatu postanete li ponovno predsjednica? Hoćete li biti na liniji Plenkovića i njegove Vlade, ostane li ta ekipa u Banskim dvorima, ili ćete se vratiti onoj staroj Kolindi koja je najavljivala lupanje šakom o stol?

Kao i dosad bit ću na liniji interesa hrvatskog naroda i države. Svima nam je dužnost surađivati u interesu Hrvatske. Tako radim sada, a tako sam i radila kada su premijeri bili Zoran Milanović i Tihomir Orešković. Katkad ide lakše, katkad teže. Nema tu nikakve mistifikacije. Plenković i ja obnašamo ove dužnosti dok narod to bude htio. Svi smo mi prolazni, a Hrvatska ostaje. A što se tiče lupanja šakom o stol, katkad sam doista to i učinila – figurativno, verbalno. To je slika kojom sam željela reći da neću šutjeti ni o jednom bitnom državnom pitanju. I nisam šutjela. Možda sam ponekad nešto krivo rekla, možda sam ponekad trebala biti glasnija, ali šutjela nisam. Ako bi lupanje šakom o stol trebao biti znak autoriteta, ne vjerujem u takav autoritet. Hrvatskoj je dosta razlupanih stolova, nosova, što, čujem, neki najavljuju. Vjerujem da se autoritet stječe samo radom, vjernošću hrvatskim interesima, promicanjem zajedništva. Svatko, dakle, ima svoju odgovornost: ja svoju, Vlada svoju, Sabor svoju, pravosuđe svoju.

Poručili ste da su ovlasti predsjednika primjerene potrebama države i građana. Vaši protukandidati smatraju da one trebaju biti veće (Škoro), odnosno manje (Milanović) koji će se zalagati za izbor predsjednika u Saboru. Kako ocjenjujete njihove prijedloge?

Jedni bi željeli od predsjednika Republike napraviti faraona, a drugi marionetu. Prijedlozi promjena predsjedničkih ovlasti koje smo do sada čuli jednostavno nisu provedivi, dapače neki su i opasni. To je politička improvizacija, pokušaj da se na brzinu nešto profitira, računajući na nedovoljnu upućenost dijela građana u ustavnopravnu problematiku. Politički sustav je kao sustav spojenih posuda. Želite li izmijeniti bilo koju ovlast jednog tijela državne vlasti, u ovom slučaju predsjednika Republike, nužno zadirete u ovlasti drugoga tijela. Jasno je da su ustavna poboljšanja moguća i potrebna, da je potrebno preciznije formuliranje dijela ovlasti, ali o svemu tome ne može se kvalitetno raspravljati u uzavrelosti izborne kampanje koristeći se nedomišljenim improvizacijama kao sredstvom za pridobivanje birača. To je zapravo prijevara birača. U tome neću sudjelovati.

U vanjskopolitičkim odnosima ostvarili ste kontakte s najvažnijim svjetskim liderima, Trumpom, Putinom… Što su hrvatski vanjskopolitički prioriteti?

Daljnje jačanje međunarodnog položaja Hrvatske, gospodarska diplomacija usmjerena na ulaganja u Hrvatsku i otvaranje vrata hrvatskim gospodarstvenicima za sklapanje poslova diljem svijeta u cilju povećanja izvoza i otvaranja novih, bolje plaćenih radnih mjesta u Hrvatskoj temeljne su zadaće i ciljevi državne politike koju provodim. Prioriteti su snažno pozicioniranje Hrvatske u srednjoj Europi i na Mediteranu, a time i unutar EU, zatim transatlantsko partnerstvo koje nam jamči sigurnost, nadalje stabilnost jugoistoka Europe s posebnim naglaskom na Bosnu i Hercegovinu te, konačno, promoviranje hrvatskih interesa kroz međunarodne organizacije i čvrste bilateralne odnose Hrvatske s ključnim akterima današnje međunarodne politike i multipolarnog svijeta poput Rusije, Kine i Indije. Hrvatska razmišlja hrvatski, a djeluje europski i globalno. U zadnjih pet godina pokazali smo okretnost i snalažljivost, a Hrvatska je danas prepoznatljiva i naš glas jasno se čuje.

Vaši protukandidati kritiziraju vaš projekt inicijative Tri mora, Milanović čak kaže da je to “smiješna ideja kojom idete na živce Berlinu, pa čak i Moskvi” da je to “stara tlapnja”?

Takve izjave pokazuju potpuni nedostatak vizije, neambicioznost i strah od samosvjesnih hrvatskih vanjskopolitičkih iskoraka. To je strah od Hrvatske izvan nekima jedinog poznatog okvira, takozvanog “regiona”. Iako se pojedinci ne snalaze izvan tog ograničenog prostora, Hrvatskoj je sasvim dobro u njezinu prirodnom, širem srednjoeuropskom i mediteranskom okružju. Inicijativa Tri mora danas je snažna platforma koja okuplja 12 država članica Europske unije između Jadrana, Baltika i Crnog mora, koje žele postati srednjoeuropska kralježnica EU. SAD i Njemačka su države partneri inicijative, a Njemačka ima ambiciju postati punopravnom članicom. Ono što je teško narušilo hrvatsko-njemačke odnose nisu Tri mora, već dvije riječi: lex Perković. Kad je riječ o Rusiji, višekratno sam se sastajala, te dugo i otvoreno razgovarala s predsjednikom Putinom. Nikada mi nije iskazivao rezerve pa se ne treba oslanjati na procjene onih koji su ga viđali samo preko malih ekrana. Općenito, da budem potpuno jasna: kad je u pitanju hrvatski nacionalni interes, uvijek ustrajem i ne odustajem samo zato što se nešto nekoj drugoj državi ne sviđa. I ovo pokazuje koliko su važni ovi izbori, koliko je važno da Hrvatska ostane na pravom putu i ovdje kamo sam je geopolitički u zadnjih pet godina vratila – u srednjoj Europi.

Ponudili ste demografske mjere za rješavanje tog ogromnog problema, je li Vlada usvojila neke od vaših sugestija?

Ima pomaka u poreznoj i stambenoj politici, u poticajima mladim poduzetnicima, no još je premalo konkretnih mjera za poticanje nataliteta, za zaustavljanje iseljavanja, za poticanje povratka i useljavanja na populacijski opustošena područja. Dok je god mladim ljudima cilj samo Zagreb ili inozemstvo, to znači da ne vodimo aktivnu i cjelovitu populacijsku politiku.

Na čemu bi Vlada više trebala raditi?

Definitivno na rješavanju demografskog problema, uključujući jačanje veza s iseljeništvom i osmišljavanju useljeničke politike, na poreznom stimuliranju poduzetnika na zapošljavanje, veće plaće i investicije, vraćanju blokiranih u život, više rada na jačanju poluga financijske i energetske suverenosti, jačanju odgovornosti financijskog nadzora kako nam se neke stvari više ne bi ponavljale. Treba snažno raditi na reformi zdravstvenog sustava i učiniti sve da nijedan liječnik, medicinska sestra ili tehničar ne odu iz Hrvatske. Ne treba pitati koliko to košta, nego koliki je dobitak da se spriječi takav gubitak! I vanjska politika, naravno. Diplomatsku mrežu treba jačati stručnim i domoljubnim kadrovima.

Što kažete na tezu da Plenkovićeva politička sudbina u HDZ-u ovisi o vašoj, odnosno o vašem rezultatu na predsjedničkim izborima?

I moja i politička sudbina predsjednika Vlade Plenkovića ovisi o glasu i volji onih zbog kojih postojimo – o hrvatskim ljudima, hrvatskim državljanima, što, naravno, uključuje i članove Hrvatske demokratske zajednice. Naravno, predsjednik Vlade ima svoj put, ja imam svoj, ali dobrobit Hrvatske jest iznad sviju nas. Jer, kako sam već rekla, mi prolazimo, Hrvatska ostaje.

hkv/https://www.hkv.hr/Hrvatsko nebo