VIDEO/BEŠLIĆ ZA RTV HB: Pričom o piralenu i Uborku radilo se protiv kandidature Mostara za EPK 2024

Mostar, ipak, nije uspio ponijeti titulu Europske prijestolnice kulture 2024. godine. U „Zrcalu tjedna“ RTV Herceg Bosne mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić kazao je da je razočaranje veliko jer je Mostar uspio ući u finalni krug, ali je istovremeno ponosan jer je vrijedni tim mostarskih kulturnjaka 2 i pol godine predano radio na pripremi kandidature. Najavio je kako će Mostar i Banja Luka surađivati s norveškim Bodom koji je odnio laskavu titulu EPK 2024, prenosi Hrvatski Medijski Servis.

„Nažalost, moramo reći da su neke negativne silnice dolazile iz Mostara. S tog stajališta mi je jako žao, jer ako volite svoj grad onda i želite da zajedno sa svojim sugrađanima nešto dobijete i napravite. I na infrastrukturnom i na kulturnom polju Mostar i Hercegovina bi ovime dobili jako puno. U našoj knjizi smo također uključili i gradove koji imaju mostove poput Starog mosta, a to su Livno, Konjic i Trebinje“, rekao je Bešlić.

Neki smatraju da Mostar nije zaslužio postati europskom prijestolnicom kulture zbog različitih problema, a ponajprije političkih. Upitan što se dogodilo pa su Konjic i Trebinje prvo podržali, a naknadno povukli podršku za kandidaturu Mostara za EPK 2024 Bešlić je kazao da je Trebinje to učinilo iz političkih razloga, nakon što je i Banja Luka ušla u finalni izbor, a da još uvijek nije jasno zašto je isto učinio Konjic.

Određene skupine radile protiv aplikacije Mostara

Osvrćući se na razloge neuspjeha Mostara pri aplikaciji za EPK 2024 Bešlić je kazao da su određene skupine ljudi konstantno i sustavno radile protiv kandidature Mostara.

-U vrijeme dok smo branili aplikaciju Mostara odvijala se prosvjedna vožnja oko deponije u Mostaru. Deponije u Mostaru i Zenici su jedine koje ispunjavaju sve europske norme. Ako pričamo o piralenu, vidjet ćemo da ga nema jer tako kažu institucije iz Hrvatske, BiH i Češke. Poslije je to potvrdio i Institut iz Sarajeva, iako je prvi nalaz bio pozitivan. Mislim da je taj prvi nalaz iz Sarajeva naručen kako bi se kazalo da piralena ima i da trujemo narod, a kako otrovati narod ako imamo prečistač, pita se Bešlić te dodaje:

„Zbog toga imamo blokadu deponije i prljav grad kako Mostar ne bi postao EPK. O tim spekulacijama najbolji će sud donijeti novinari, a iznimno mi je drago da su predstavnici medija pozitivno reagirali na ovaj projekt. Drago mi je da su i građani uočili koju smo dobrobit izgubili time što nismo izabrani za europsku prijestolnicu kulture“, rekao je Bešlić.

Mostarski gradonačelnik smatra kako je Mostar iz (ne)uspješne kandidature izvukao brojne benefite navodeći da je tim kulturnjaka vrijedno radio na pripremi projekta, a usvojena je i strategija razvoja kulture u Mostaru do 2026. godine.

Grad nema doticaj sa sredstvima za prečistač

Komentirajući navode iz GO SBB Mostar o tome da novac za izgradnju pročistača otpadnih voda nije namjenski potrošen te da zato Mostar nije dobio titulu prijestolnice kulture Bešlić je kazao da su to spekulacije i politikantstva onih koji ne participiraju u vlasti u Mostaru, a da Grad Mostar nije imao doticaja s odobrenim sredstvima jer je Svjetska banka nositelj spomenutog projekta.

„To je neka priča na principu rekla-kazala koja služi politikantstvu. Iza toga stoje sve one stranke koje ne sudjeluju u vlasti zato što smatraju da bi negativnom pričom ostvarili bolji izborni rezultat. Smatram da oni ne rade u dobrom smjeru jer kako ćete glasati za onoga koji radi protiv samog sebe“, rekao je Bešlić.

Zakon propisuje da se mulj odlaže na deponije

Gradonačelnik Mostara ističe kako se cijela priča oko piralena pokrenula zbog nespretnog nalaza federalne inspektorice koja je ustvrdila da je na Uborak odloženo 6 tona otpadnog mulja, tvrdeći da se radilo o 6 tona pijeska.

„Zakonom je bilo propisano da se u BiH mulj odlaže na deponije, a mi ga ne odlažemo. Onda recite tko je tu u pravu. Tek sada došla je nova europska instrukcija da mulj treba odlagati na drugi način. U našoj propoziciji piše da se mulj odlaže na deponiju, a sad su se pojavili kvazistručnjaci koji govore da to ne može tako. Zašto onda zakon nisu glasovali za drugačiji zakon jer tamo stoji da se mulj s prečistača odlaže na sanitarne deponije“, rekao je Bešlić.

B. G./HMS/https://hms.ba/Hrvatsko nebo