KONFERENCIJA U WASHINGTONU “Daytonskom BiH nemoguće upravljati, oni moraju sami rješavati probleme”

To je kazao u Atlantskom vijeću u Washingtonu tijekom konferencije čiji je fokus bio na odnosima Sjedinjenih Država (SAD) i zemalja središnje Europe. S obzirom da se veliki broj sudionika i prisutnih eksperata također bavi – ili se ranije bavio – Bosnom i Hercegovinom (BiH).

Reeker je, također, kazao da Srbija i Kosova moraju zajedno odlučiti da se vrate za pregovarački stol, što bi mogao biti primjer za druge u regiji. Kao primjer države koja ima brojna neriješena pitanja naveo je upravo BiH, dodajući da međunarodna zajednica može pomoći ali da mora postojati volja svih umiješanih strana.

U više navrata prisutni eksperti i diplomate su ponovili tu poruku. Prema njihovim riječima drugi ne mogu uraditi posao za građane BiH, već oni sami moraju početi rješavati probleme.

Izvršni direktor McCain Instituta za međunarodno liderstvo i nekadašnji suradnik Richarda Holbrooka, Kurt Volker, rekao je da je Daytonski mirovni sporazum zaustavio rat, ali nije učinio državu funkcionalnom, te je njom nemoguće upravljati:

“Ljudi iz Bosne i Hercegovine moraju biti u stanju to prevladati. Sigurno da treba biti i međunarodne pomoći, ali ljudi moraju početi graditi državu koja funkcionira, vladu koja funkcionira, koja integrira umjesto da razdvaja”, kazao je.

Potpredsjednica za Europu Albright Stonebridge skupine, koja je ranije radila za Bijelu kuću i State Department Molly Montgomery kaže da je za BiH u ovom trenutku ključna uspostava funkcionalne vlade koja može služiti građanima.

“Za to su potrebni političari koji imaju volju raditi za svoje birače a ne za sebe. A to je nešto što odavno nedostaje”, poručila je.

Dugogodišnji diplomata i bivši zamjenik američkog državnog tajnika za Europu i Euroaziju Daniel Fried iz Atlantskog vijeća, također, navodi da SAD mogu uraditi dio posla, ali da ljudi u BiH moraju odlučiti kakvu budućnost žele za sebe.

“Odgovor je ili u povratku uskogrudnom nacionalizmu koji je doveo do ratova, ili u pristupu Europskoj uniji. Svjestan sam da Francuzi i ostali nisu zainteresirani za proširenje EU, ali odgovor leži u tome da građani BiH moraju napraviti svoj kapital kroz rješavanje vlastitih problema. I onda iskoristiti taj kapital kako bi išli prema EU”, rekao je Fried.

Iako pristup EU u ovom trenutku izgleda daleko ili čak i nemoguće, sudionici se, ipak, slažu da je angažman međunarodne zajednice po tom pitanju veoma važan.

“Voljela bih da se više pažnje posveti BiH, i iz Washingtona i iz Bruxellesa. Bilo bi od ključne važnosti da se nova Europska komisija ponovo posveti Zapadnom Balkanu i mislim da postoji dobra prilika za partnerstvo između SAD i EU kad je riječ o Zapadnom Balkanu. Još puno toga mora biti urađeno, posebno u Bosni”, kaže Montgomery, koja je dio karijere provela i u Američkom veleposlanstvu u Sarajevu.

Izrazila je nadu da će EU na jesen ponuditi početak pregovora Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, jer bez toga bi za cijelu regiju mogla nastupiti teška vremena, pošto bi bez evropske perspektive nestali i poticaji za reforme.

Volker, koji je ujedno i bivši veleposlanik SAD u NATO savezu, također, naglašava važnost integracija, bez kojih za BiH postoje i druge opasnosti.

“Rusija iskorištava vakum. Kada EU nije jače angažirana, kada Amerika nije jače angažirana, kada ljudi u regiji ne rješavaju vlastite probleme, Rusija to koristi. Oni igraju ulogu kreiranja podjela, širenja nacionalizma, onemogućavanja upravljanja, usporavajući tako regiju. Nadam se da ljudi tamo to vide. I nadam se da će SAD, EU i NATO zadržati fokus i angažman, te pokušati natjerati regiju da se bavi ovim pitanjima i što je više moguće okrene NATO-u i EU”, zaključio je Volker, javlja Glas Amerike.

F/HMS/https://hms.ba/Hrvatsko nebo