POSTIZBORNA KRIŽALJKA USPOSTAVA VLASTI: Je li na vidiku kompromisno rješenje o suradnji s NATO na relaciji SDA-SNSD-HDZ BiH?

Kompromis je nađen – suradnja s NATO-om biti će produžena i dogovarana na godišnjoj razini, ali to neće podrazumijevati članstvo. Pojednostavljeno, određeni sporazumi s NATO-om oko suradnje, zajedničkih aktivnosti i slično prihvatljivi su strankama iz RS-a, sve dok to ne znači članstvo, a i stranke iz Federacije neće imati ništa protiv nastavka suradnje.

Iako se nakon općih izbora održanih u listopadu 2018. godine činilo da su pobjedničke stranke u hrvatskom, bošnjačkom i srpskom korpusu toliko udaljene po pitanju NATO integracija da novu vlast nećemo dobiti nikada, stvari se polako ipak dovode do faze kompromisa prihvatljivog svima. Naime, stranke okupljene oko SDA, ali i Hrvatskog narodnog sabora, jasne su kako put BiH u EU i NATO nema alternativu te inzistiraju na slanju Nacionalnog godišnjeg plana (ANP) u Bruxelles, čime bi se praktički aktivirao Akcijski plan za članstvo (MAP), dok je blok stranka oko SNSD-a gorljivo protiv toga.

Međutim, kompromis je, čini se, nađen – postojeća suradnja s NATO-om biti će produžena i dogovarana na godišnjoj razini, ali to neće podrazumijevati članstvo u NATO-u. Pojednostavljeno, određeni sporazumi s NATO-om oko suradnje, zajedničkih aktivnosti i slično prihvatljivi su strankama iz RS-a, sve dok to ne znači članstvo, a i stranke iz Federacije neće imati ništa protiv nastavka suradnje. Na kraju krajeva, niti aktivacija MAP-a ne znači članstvo u NATO, jer sve da i postoji opći konsenzus za ovaj put, put od MAP-a do članstva je izuzetno dug i trnovit, piše Dnevni list.

Kompromis ili nastavak agonije

Kako se nešto “kuha” oko pregovora i mogućeg kompromisa dao je prije nekoliko dana naslutiti i sam Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider SNSD-a, koji je pozvao NATO da se napravi plan određene suradnje u okviru Partnerstva za mir te dogovori što bi se moglo ove godine zajednički da radi.

– Ukoliko se išta pošalje prema NATO-u mora sadržavati rečenicu kako to nije odluka o članstvu, niti preferira članstvo, niti prihvaćanje MAP-a, da se ne bi moglo spekulirati na bilo koji način, rekao je Dodik. Nakon njega za N1 je slično ponovio i Radovan Kovačević, glasnogovornik SNSD-a, kazavši da ova stranka nema ništa protiv suradnje BiH s NATO-om uz naglasak kako ta suradnja ne treba ići u smjeru punopravnog članstva u ovom savezu.

Fahrudin Radončić, lider SBB-a, koji će činiti vlast na federalnoj i državnoj razini, također je dao naslutiti da je kompromis oko ANP i MAP-a blizu.

– U politici prije ili kasnije nakon kulminacije dolazi do stišavanja. Ja sam siguran da mi moramo naći rješenje kada je MAP u pitanju jer to je naša i zakonska obveza. Na usvajanje ANP mora se i dalje inzistirati ali mislim kako će se tu naći kompromis. Postoje pregovori koji se vode mimo javnosti i ja sam optimista kako će oni biti uspješno okončani, jasan je bio Radončić.

A kako hrvatske stranke okupljene oko HNS-a također ne odstupaju od puta zemlje ka NATO-u jasno je i nakon sastanka lidera HDZ-a BiH i HNS-a Dragana Čovića s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.

– Europski i NATO put BiH nema alternativu. Europske granice su ono što nas treba držati zajedno. Mjesto BiH je EU, europska BiH je ono što želimo postići, uz vaše vođenje, savjete i pomoć, naglasio je tom prigodom Čović.

Novo Vijeće ministara BiH

Prema tome, čini se kako bi barem formiranje nove državne vlasti moglo biti otkočeno, jer je ionako sve osim ANP i MAP-a ranije dogovoreno. Već se zna mandatar, koje su stranke dobila koja ministarstva, čak se barata i imenima novih ministara, tako da je 90 posto posla bilo okončano ranije. Nadalje, čini se kako će ovog tjedna biti održan sastanaka delegacija ili čelnika SNSD-a, SDA i HDZ-a BiH na kojem bi se i službeno moglo potvrditi kako je kompromisno rješenje nađeno te da Predsjedništvo BiH službeno imenuje Zorana Tegeltiju kao novog mandatara za sastav Vijeća ministara BiH.

Na taj način bi počele procedure, a sve bi moglo biti gotovo u narednih mjesec dana kada bi u svoje fotelje mogli sjesti novi ministri i njihovi zamjenici. Puno vremena je već ionako izgubljeno, mišljenje Europske komisije još nismo dobili, a s obzirom kako su izbori za Europski parlament ovaj tjedan, a nakon toga i proces uspostave nove vlasti na razini EU, malo tko će se uopće baviti zapadnim Balkanom i BiH. Zbog toga iluzorno je očekivati status kandidata u 2019., što je samo još jedan dokaz da smo uz Kosovo na samom začelju kada je u pitanju europski put regije.

Dnevnik.ba/https://www.dnevnik.ba/Hrvatsko nebo