Glavni odbor Matice hrvatske odlučit će o isključenju iz članstva glavnoga tajnika Zorislava Lukića temeljem odluke Časnog suda

Glavni odbor Matice hrvatske (MH) 13. svibnja odlučivat će o isključenju iz članstva glavnoga tajnika Zorislava Lukića temeljem odluke Časnoga suda od 27. veljače. Postoji mogućnost da Glavni odbor odluči na tri načina: prihvati odluku Časnoga suda o isključenju glavnoga tajnika, odluku preinači ili ju pošalje na doradu ili pak prihvati žalbu glavnoga tajnika i odbaci odluku Časnoga suda. Iako pomno sročena odluka Časnoga suda još nije dospjela u javnost, na osnovi svega što se do sada pisalo po medijima i onoga što se moglo čuti od članova MH, može se zaključiti kako je razotkrivena vrlo prljava rabota koja, ako hoće Matica hrvatska ostati na nogama, mora biti sankcionirana.

Svu vlast u MH, to se može čuti s više strana, monopolizirao je glavni tajnik Zorislav Lukić, koji tu dužnost obnaša 17 godina, a unatrag 22 godine obavlja neke dužnosti. Nije ni pravnik ni ekonomist, a u situaciji kad MH nema zaposlenoga pravnika uvelike se osjeća šlamperaj koji je posebno “zaslugom” glavnoga tajnika došao do izražaja na Glavnoj skupštini, 16. lipnja 2018., što je bio povod predsjedniku čitlučkoga Ogranka MH Andriji Stojiću da prijavi glavnoga tajnika Časnome sudu. Nevjerojatno je kako se Glavna skupština mogla održati, a da nije izabran zapisničar, da se zapisnik pravi na osnovi bilježaka jedne od djelatnica MH, da ga nije potpisao predsjednik MH, nego glavni tajnik bez posebnog ovlaštenja.

No to nije glavni propust koji se dogodio na Glavnoj skupštini. Na skupštini nije podneseno financijsko izvješće niti je podastrt financijski plan rada za sljedeću godinu. No nasuprot tomu, u zapisniku s Glavne skupštine stoji da je prihvaćen financijski plan za 2019. godinu. Zapisnik s Glavne skupštine ne sadrži ime osobe koja ga je pisala, po zapisniku se ne zna kad je Glavna skupština završila. U radu Izbornoga povjerenstva na Glavnoj skupštini sudjelovale su osobe koje Skupština nije odobrila te nije sačinjen zapisnik o radu Izbornog povjerenstva itd. Takvim postupanjem rad Glavne skupštine ne može se smatrati normalnim i može se smatrati da je posljedično utjecao na rezultate izbora.
Časni je sud skoro pola godine ispitivao cijeli slučaj i donio najtežu stegovnu mjeru, odluku o isključenju glavnoga tajnika Zorislava Lukića iz članstva MH, jer je ocijenio da se radi o težem obliku ugrožavanja ugleda i interesa MH s nesagledivim posljedicama. To se dogodilo prvi put u povijesti Matice. Na neregularnosti u radu Glavne skupštine u međuvremenu, krajem prošle godine, nadovezala se optužnica Županijskoga državnog odvjetništva za utaju poreza protiv glavnoga tajnika kojega je svojedobno prijavio poslovni tajnik dr. August Turina, zbog nezakonitosti u financijskom poslovanju. Rad Časnoga suda, koji je postupao po prijavi predsjednika Ogranka MH iz Čitluka Andrije Stojića, od 18. lipnja 2018., na razne je načine ometan. Ne samo što nisu dostavljani traženi podatci, već se glavni tajnik nije odazivao razgovorima. Predsjednik MH prof. dr. sc. Stipe Botica osim što je zabranjivao dostavu podataka, odbijao je isplatu putnih troškova Andriji Stojiću kad je dolazio iz Čitluka u Zagreb na razgovor s članovima Časnoga suda.

Sve to upućuje na ti da je rad Časnoga suda ometan od onoga kojemu je trebalo biti važno da se postupak provede maksimalno transparentno i po dobrim običajima. Izjava predsjednika MH prof. dr. Botice, na sjednici Predsjedništva, 5. ožujka, kako će ‘svojim ugledom i autoritetom’ pridobiti članove Glavnog odbora da glasuju protiv odluke Časnoga suda o isključenju glavnoga tajnika iz članstva bez presedana je i svaki je komentar bespotreban.

Nadzorni odbor bez pravnog uporišta raspravljao o odluci Časnog suda

Na svoj način presedan je i činjenica da je Nadzorni odbor MH 24. travnja raspravljao o odluci Časnoga suda o isključenju glavnoga tajnika iz članstva, iako je jedino Glavni odbor, kao drugostupanjsko i najviše tijelo između skupština za to nadležan. Predsjedniku Nadzornoga odbora prof. dr. sc. Željku Bartuloviću postavili smo putem mejla pitanje kako gleda na optužnicu koju je podiglo Županijsko državno odvjetništvo, budući da je raniji Nadzorni odbor glede prijave dr. Turine smatrao kako u tomu nema ničega spornoga. U kratkom odgovoru prof. dr. sc. Bartulović je samo naveo da dok postupak traje bilo kakav službeni komentar od Nadzornog odbora bio bi preuranjen. Raspravu o odluci Časnog suda nije spomenuo.

Međutim, na sjednici Nadzornoga odbora, kako se doznaje, rekao je kako mu ‘nije jasna uloga Časnoga suda’ i kako glavni tajnik ‘ne može biti kriv za sve propuste’. Po njegovim riječima, radi se ‘o sitnim propustima koji se ispravljaju na sljedećoj skupštini ili sljedećim skupštinama’. Sve drži ‘klasičnim napadom na instituciju te da je prigovor na rad Glavne skupštine usmjeren na pojedinca’. Odugovlačenjem sazivanja Glavnoga odbora ništa se nije dobilo. Čak i obilasci od strane ‘uzurpatora’ ogranaka odakle dolaze članovi Glavnoga odbora mogu se smatrati medvjeđom uslugom nakani predsjednika MH da snagom ‘ugleda i autoriteta’ zaštiti od sankcije glavnoga tajnika. Hrvatska država često je žmirila na prijave koje su posljednjih godina upozoravale na nezakoniti rad, zbog čega su mnoge otišle u zastaru.

Država je često gledala na MH kao na “ranjivu” udrugu, čiji je rad 70-ih godina prošloga stoljeća bio zabranjen, a ugledni članovi uhićeni i zatvoreni na višegodišnju robiju. Rad MH obnovljen je tek u osvit uspostave neovisne hrvatske države, 90-ih godina. No unatoč toj percepciji ne znači da treba žmiriti kad netko ne obavlja preuzete obveze: ne izdaje knjige za koje je država izdvojila novac ili zapošljava djelatnike preko studentskoga servisa kako bi se izbjeglo plaćanje poreza. Na kraju čitavoj ovoj aferi treba dodati i neshvatljivo ponašanje u pogledu obnove Matoševe kuće u Tovarniku. Nakon što je preuzeo kormilo Matice hrvatske, predsjednik prof. dr. sc. Stipe Botica (Direktno.hr., 3. srpnja 2018.) predlagao je reviziju utrošenih sredstava u obnovu Matoševe kuće. Tu izjavu nikada javno nije povukao, ali je u razgovoru sa županom vukovarsko-srijemskim ing. Božom Galićem rekao kako ga je novinarka krivo razumjela. Najednom se odustalo od revizije. Što je bio razlog odustajanja, budući da je reviziju bio prihvatio župan i Društvo Antuna Gustava Matoša iz Tovarnika, koje je vodilo obnovu Matoševe kuće? Je li se još tada predsjednik Matice hrvatske pobojao da bi ta revizija mogla otkriti neke neželjene račune ili se uže rukovodstvo uplašilo kompromitacije, da u javnosti budu prokazani kao klevetnici, ako revizija ne potvrditi možebitni lopovluk na koji su upozoravali?

U Glavnom odboru Matice hrvatske sjede neki od uglednika iz hrvatskoga kulturnoga i znanstvenog života. Prije svega od njih javnost i Matičino članstvo očekuje dosljednost i čestitost kako bi Matica hrvatska nastavila rad na svojim svijetlim tradicijama. Jer, urušavanje Matice hrvatske, koje posljednju godinu potvrđuje i gašenje ogranaka, može se zaustaviti samo vrsnim programima rada, ali nadasve čistim računima i svijetlim obrazom. Možda je trenutak da raščišćavanju računa doprinese resorno ministarstvo financijskom kontrolom, ali i druga ministarstva donošenjem posebnoga zakona, kao u slučaju HAZU i Hrvatske matice iseljenika, kojim bi se MH izdiglo iz pozicije udruge te čvršće uključilo u kulturni i javni život Hrvatske.

Časni sud

Članak 79.

Časni sud ocjenjuje je li ponašanje člana Matice hrvatske u skladu s Pravilima te ima ovlasti izricati stegovne mjere: opomenu, javnu opomenu i isključenje iz članstva. Časni sud u suđenju je neovisan i ima jedinstvenu nadležnost za sve članove Matice hrvatske. Postupak pred Časnim sudom može pokrenuti bilo koje upravno ili radno tijelo Matice hrvatske, osim Časnog suda. Upravno ili radno tijelo može postupak pokrenuti i na temelju prijedloga člana MH.
(Iz Pravila Matice hrvatske, donesenih 19. rujna 2015. )

Marko Curać/Hrvatski tjednik/https://www.hkv.hr /Hrvatsko nebo