Hrvatska kao zajednički neprijatelj

Aktualni saziv Predsjedništva BiH u kojem Hrvati nemaju svog predstavnika izabran je na izborima 7. listopada, a dužnost preuzeo 20. studenog na svečanoj inauguraciji. Od inauguracije pa do danas prošlo je 149 dana (sto četrdeset devet), a trojka u sastavu Dodik, Džaferović i Komšić redovitu sjenicu održala je samo dva puta za 4 mjeseca. S druge strane, Pravilnik o radu Predsjedništva BiH u članku 18, stavak 3. pak navodi da „U pravilu, Predsjedništvo održava redovitu sjednicu jednom u 14 dana.“

Razloga za ovako sporu dinamiku održavanja sjednica je mnogo. Predsjedatelj Predsjedništva i srpski član Milorad Dodik prvotno nije želio sazivati sjednice zbog problema s isticanjem zastave RS u zgradi Predsjedništva te prilikom službenih sastanaka. Kada se fama oko zastave smirila prevladale su neke druge teme. Predsjedatelj Dodik nije sazivao sjednicu jer su prvi bošnjački člana Predsjedništva te njegov pobočnik (nominalno hrvatski član Predsjedništva BiH) kao uvjet za imenovanje mandatara za sastav Vijeća ministara iz reda srpskog naroda tražili aktivaciju Godišnjeg nacionalnog programa (ANP) kao uvjet za aktivaciju Akcijskog plana za članstvo u NATO-u (MAP).

I kada bi se prema napisanom s pravom dalo zaključiti da kolektivni šef države nikako ne funkcionira u dva navrata „velika trojica“ uspjela su se složiti u definiranju „zajedničkog neprijatelja“ kakao bi se u bošnjačkoj i srpskoj javnosti stvorio privid da se ipak nešto radi. Jer, uostalom, koga briga za Hrvate kada oni ni nemaju svog predsjednika. I kada baš ti Hrvati de facto nemaju člana Predsjedništva (de iure ga imaju), zašto onda s vremena na vrijeme ne „oplesti“ malo po Hrvatskoj i stati na branik domovine BiH, zacijelo su se pitala spomenuta trojica.

Tako je postalo evidentno da se „šefovi“ Bosne i Hercegovine mogu složiti kada je u pitanju odnos prema zajedničkome neprijatelju. Taj neprijatelj koji služi kako bi se stvorio privid da dva bošnjačka i jedan srpski član Predsjedništva ipak nešto rade je personificiran u Republici Hrvatskoj. Ovakva situacija mogla bi se usporediti sa situacijom u kojoj muž pita ženu zašto se tako brzo vratila iz grada, a ona odgovara da joj je bilo očajno; jer su sve prijateljice došle pa nisu imale o čemu pričati. Tako je i jedina tema o kojoj se očito Predsjedništvo BiH (dva bošnjačka i jedan srpski član) može složiti je teza da je RH dežurni neprijatelj države BiH.

Naime, na izvanrednoj sjednici Predsjedništva BiH koja je održana 22. ožujka zaključeno je da će Predsjedništvo tražiti od Republike Hrvatske da odustane od izgradnje odlagališta nuklearnog otpada u Općini Dvor jer to nije u interesu BiH. Malo manje od mjesec dana nakon toga konačno se održava duga redovita sjednica Predsjedništva i opet, pogađate, donosi se zaključak koji je usmjeren protiv Republike Hrvatske. Predsjedništvo je na jučerašnjoj sjednici zadužilo Ministarstvo vanjskih poslova BiH da uputi prosvjednu notu Republici Hrvatskoj zbog djelovanja Sigurnosno-obavještajne agencije RH (SOA) prema državljanima BiH prilikom njihovog boravka u Hrvatskoj.

Nakon što je neslavno propala fabricirana afera „SOA“ u produkciji Avdića, Osmice i Mektića ponovno se potencira ista tema u nešto izmijenjenom obliku, kako bi fokus javnosti ostao na „lošem susjedu koji se izravno miješa u unutarnje stvari BiH“.

Ovakav razvoj događaja u kojoj se Hrvatsku neselektivno optužuje, dokazi fabriciraju, a politički predstavnici Bošnjaka i Srba dobivaju temu u kojoj će se složiti izravna je posljedica nakaradnog Izbornog zakona BiH koji ne omogućuje Hrvatima da nesmetano izaberu svojega legitimnog člana Predsjedništva.

Da su kojim slučajem na listopadskim izborima Hrvati imali realnu mogućnost izabrati člana Predsjedništva do ove situacije da se od Hrvatske pravi državni neprijatelj broj jedan ni u kojem slučaju ne bi moglo doći. U trenucima kada je RH preko svojih predstavnika u tijelima EU jedini pravi zagovornik izmjene Izbornog zakona BiH kako bi se omogućilo legitimno političko predstavljanje krnje Predsjedništvo fabriciranu obavještajnu aferu želi staviti u diplomatsko-pravni okvir. Kako je jedan od osnovnih ciljeva bošnjačke osovine SDA-DF ne donošenje izmjena Izbornog zakona BiH prema presudi Ljubić Dodikova podrška u aktivnostima protiv Hrvatske im dođe ‘ko kec na desetku’.

hms.ba/ http://hms.ba/Hrvatsko nebo