NOTRE DAME: Suze na ulicama Pariza: ‘To je naša povijest, obnovit ćemo ju’
Vrijeme:3 min, 6 sec
Tisuće Parižana slile su se na ulice i gledale kako se vatra širi, preplavljeni emocijama zbog katastrofalne štete na crkvi koju godišnje posjeti 14 milijuna turista i vjernika.
Požar u pariškoj katedrali Notre Dame stavljen je pod kontrolu u utorak oko 3 sata ujutro, nakon osam sati vatrene stihije, objavili su pariški vatrogasci, piše HINA.
Vatra, koja je buknula u ponedjeljak u ranim večernjim satima, brzo se razbuktala te je prvo izgorio toranj, koji se potom srušio, a ubrzo i cijeli krov.
Vatrogasci su uspjeli spriječiti rušenje glavnog zvonika te pokušali spasiti vjerske relikvije i neprocjenjiva umjetnička djela.
Jedan vatrogasac je u požaru teško ozlijeđen i on je zasad jedina prijavljena žrtva.
“Najgore je izbjegnuto”, izjavio je francuski predsjednik Emmanuel Macron novinarima na mjestu događaja malo prije ponoći.
Najavio je pokretanje kampanje za prikupljanje novca za obnovu katedrale, koja se smatra jednim od najboljih primjeraka francuske gotičke katedralne arhitekture.
“Nastavit ćemo paziti na sve preostale džepove vatre i hladiti područja koja su još uvijek vruća, poput okvira drvenih greda”, izjavio je glasnogovornik vatrogasne postrojbe u ranim jutarnjim satima.
‘Ponovno ćemo ju izgraditi’
Tisuće Parižana slile su se na ulice i gledale kako se vatra širi, preplavljeni emocijama zbog katastrofalne štete na crkvi koju godišnje posjeti 14 milijuna turista i vjernika.
Osjećaj gubitka bio je vidljiv na licima građana, suznim i zabrinutim da će Notre-Dame kakvu su poznavali ubuduće vidjeti jedino u povijesnim udžbenicima.
“To je naša povijest, naša književnost, naša mašta, mjesto gdje smo doživjeli sve velike trenutke”, kazao je emotivni predsjednik Emmanuel Macron nakon što je posjetio požarište. “Ponovo ćemo izgraditi Notre-Dame, zajedno”, obećao je.
Znamenita katedrala duboko je ukorijenjena u parišku povijest otkako je 1163. počela njezina gradnja i trajala gotovo dva stoljeća.
Ondje se Napoleon Bonaparte okrunio za francuskog cara.
Ondje su golema zvona zvonjavom objavila da je grad oslobođen nacističke vlasti 24. kolovoza 1944.
Ondje je 26 godina poslije ispraćen Charles de Gaulle, vođa francuskog pokreta otpora u Drugom svjetskom ratu i utemeljitelj Pete Republike.
Ondje se, po tradiciji, čuva jedna od najvažnijih katoličkih relikvija – Isusova kruna od trnja.
Quasimodo i Esmeralda
Godine 1831. nov joj je život udahnuo Victor Hugo smjestivši je u središte svoga romana o grbavcu Quasimodu i ciganskoj ljepotici Esmeraldi.
U doba kad je katedrala bila u tako lošem stanju da joj je prijetilo urušavanje, Hugoov “Zvonar crkve Notre-Dame” poslužio je i kao nacionalni poziv na akciju da se otpočne s njezinim spašavanjem.
Notre-Dame nije ostala ista otkako je izgrađena. Čini se da je svako graditeljsko doba na građevinu dodalo nešto svoje. Toranj je izvorno postavljen oko 1250., ali je uklonjen pet stoljeća poslije.
Arhitekt Eugene Viollet-le-Duc, neumorni branitelj francuskih srednjovjekovnih spomenika, ponovno ga je izgradio krajem 19. stoljeća i izazvao zborne kritike stanovnika i turista.
Upravo se taj toranj urušio nedugo prije 20 sati u ponedjeljak, uz uzdahe nevjerice prestravljenih promatrača. Požar ga je progutao zajedno s krovom i drvenim gredama koje su ga podupirale.
Stručnjaci kažu da je taj okvir od hrastovih greda, popularno zvan “šuma”, bio dragulj srednjovjekovne arhitekture s nekim dijelovima strukture starijim od 800 godina.
U moderna vremena crkva je postala i dijelom zapadne popularne kulture zahvaljujući tome što je igrala glavnu ulogu u nekoliko filmova, a ne samo u onome po Hugoovu romanu iz 1956. s Anthonyjem Quinnom kao Quasimodom i talijanskom seks bombom Ginom Lollobrigidom kao prelijepom Esmeraldom.
Mlađi naraštaji otkrili su njezin šarm 1996. zahvaljujući animiranoj verziji iste priče iz Disneyjeva studija.
“Ona je pariško pamćenje, kao brod od kamena koji plovi kroz povijest”, rekao je povjesničar Fabrice d’Almeida na televiziji France 2.
“Srce Pariza i duša Francuske ranjeni su večeras”, zaključio je novinar i aktivist za zaštitu kulturnog nasljeđa Stephane Bern.
Dnevnik.ba/https://www.dnevnik.ba/Hrvatsko nebo
