Pogledajte film koji oduševljava: “Jedan dan života”

Dokumentarni film

“Jedan dan života”

Redateljica:
Marisela Host & D.S.

Produkcija:
Rose art d.o.o.
Od veljače 2019. godine se diljem Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije, u 20-tak općina i gradova, premijerno prikazivao dokumentarni film “Jedan dan života” koji je svugdje izazvao oduševljenje.

Film se bavi vrlo aktualnom temom koja se može opisati terminima “život” i “sloboda” te će biti uskoro dostupan i u inozemstvu na engleskom, talijanskom i njemačkom jeziku.

Dokumentarni film „Jedan dan života“ namjerava široj javnosti dati objektivni pregled gledanja na život, određena prava čovjeka proizašlih iz istog i njegovu slobodu.

Iako se na početku filma u središte zbivanja stavljaju događaji koji su se događali u Rijeci, tema filma ide puno šire te se prema svojoj aktualnosti itekako može približiti svakoj sredini u svijetu. Stoga će se film biti dostupan i na stranim jezicima.

Naime, u Rijeci se 19. svibnja 2018. godine održalo nekoliko manifestacija koje su izazvale pažnju javnosti i medija. Time su se stvorili visoki motivi da se ovu mozaičnu priču zabilježi dokumentarnim filmom. Istog dana su se na glavnom riječkom šetalištu, Korzu, našli Udruga „Život biraj“ kao građanska inicijativa sa događajem „Hod za život“ i inicijativa „Građani i građanke Rijeke“ sa događajem „Hod za slobodu“ kojima se pridružila Lezbijska organizacija Rijeka „LORI“ u suradnji s udrugom „PaRiter“ prema inicijativi „Građanke svom gradu“ i u suradnji sa Centrom za ženske studije pri Filozofskom fakultetu u Rijeci koji su istog dana planirali posljednji dan festivala queer i feminističke kulture pod nazivom „SMOQUA 2“. No, na Korzu su se i potpuno neočekivano našli aktivisti koji su prepriječili rutu „Hodu za život“ i unijeli novu dramu u već dramatično suprotstavljene strane.

Fascinantan je način na koji je došlo do ovako intezivnog preklapanja sa događajima i njihovih ishoda, posebice jer se događaju u jednoj urbanističkoj sredini koja među Hrvatima zauzima mjesto grada za kojeg se smatralo da ga karakterizira liberalnost. Ipak, 19. svibnja 2018. godine je donio niz potvrđivanja, ali i iznenađenja – obrane i rušenja ovih do sada generalnih mišljenja o Riječanima. Sve se doslovno zakuhalo u jedan zanimljivi zaplet i potpuno neočekivanu radnju koja će do raspleta imati sve elemente interesantnog dokumentarca.

Najava festivala „SMOQUA 2“ je zadobila uvažavanje i dobrodošlicu podrškom gradskih vlasti čak i na zorni način jer je i nakon Međunarodnog dana borbe protiv homofobije cijelo Korzo ostalo i dalje okićeno LGBT zastavama. Rijeka je debitirala sa „Hodom za život“ vrlo snažno. Najave su bile da će „Hod za život“ u Rijeci značiti „veselu povorku koja želi poručiti da »sva ljudska prava počinju začećem«“. No, nitko nije slutio da će ova građanska inicijativa, objektivno gledajući startno vrlo pozitivnog duha i s pozivom na miroljubivost, u nevjerojatnoj mjeri razbuditi neke druge Riječane, poslije definirane kao otvorene izazivače, na niz reakcija među kojima je bilo i nekih vrlo neprijateljskih. Ta inicijativa nazvana „Građani i građanke Rijeke“ je u kratkom vremenu, uz podršku medija i gradskih vlasti, gotovo isforsirala stvaranje još jedne povorke hodača koji su namjerno odlučili istog dana dignuti glas za potpuno oprečne stavove.

Stoga je najava „Hoda za život“, bez početnih namjera, postala jedno neugasivo višemjesečno gradsko i medijsko „brujanje“ koje je u konačnici rezultiralo okupljanjem određenog broja ljudi koji su se izjasnili pro-life u povorci „Hoda za život“, ali i određenog broja ljudi izjašnjenim kao pro-choice u povorci „Hoda za slobodu“. Uz sve njih se pojavila i skupina koja je bila protiv jednih i drugih, ali i protiv različitih državnih instanci i općenito sustava te su se nazivali „aktivistima“. Oni zadnji su zbog svojih namjera i realizacija na sam dan manifestacija dovedeni u sukob sa policijom.

Rijeka je na jedan dan doslovno postala filmska pozornica. Različitost stavova, načini na koje su se odigrale pripreme, medijski nastupi, suočavanja, atmosfere… Sve je neupitno scenarij koji sam po sebi ne treba dopunjavanja da dovoljno zabavi „publiku“.

Jedan dio snimanja dokumentarca pripada samim događajima koji su se zbivali na Korzu. Tu su spontano „uhvaćene“ reakcije i ponašanja svih aktivista, uz autentičnu i „sirovu“ sliku i ton koji su dokumentirali dramatičnu atmosferu onda kad se pravodobno događala što za gledatelje predstavlja neuljepšanu  i uvjerljivu stvarnost.

Preostali dio filma uključuje intervjue sa svim relevantnim osobama koje su se predstavljale ispred organizatora spomenutih manifestacija, ali i sa svima onima koji su na druge načine bili uključeni u ovu tematiku dajući posebni doprinos ili razvijajući ovu dokumentarnu radnju – politički, znanstveno, pravno i etički.

Hrvatsko nebo