114. PLENARNA SJEDNICA: Ustavni sud osporio Zakon o Danu RS i odbacio zahtjev Borjane Krišto

Vrijeme:3 min, 52 sec

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 28. i 29. ožujka 2019. godine održao redovnu, 114.plenarnu sjednicu na kojoj je razmatrao zahtjeve za ocjenu ustavnosti.

U predmetu broj U 2/18 Ustavni sud je usvojio zahtjev devet delegata Vijeća naroda Republike Srpske za ocjenu ustavnosti člana 2. stav 1. Zakona o Danu Republike Srpske („Službeni glasnik RS“ broj 113/16). Utvrđeno je da osporena odredba, koja glasi: „Na osnovu potvrđene volje građana Republike Srpske, 9. januar se utvrđuje kao Dan Republike“, nije u skladu s članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine u vezi sa članom 1.1. i članom 2.a) i c) Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije i članom 1. Protokola broj 12 uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda te članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine. Osporena odredba je ukinuta i određeno je da prestaje važiti narednog dana od dana objavljivanja odluke u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“. Ustavni sud se u odluci pozvao na relevantne stavove iz svojih odluka o dopustivosti i meritumu br. U 3/13 i U 10/16. Pri tome je Ustavni sud naglasio da se ni predmetnom odlukom, kao ni Odlukom broj U 3/13 ne dovodi u pitanje postojanje samog praznika Dan Republike Srpske. Također, ni tom odlukom, a ni Odlukom broj U 10/16 ne dovodi se u pitanje, ne isključuje i ne ograničava nadležnost Narodne skupštine Republike Srpske da raspiše referendum o tome kojeg datuma će se proslavljati Dan Republike Srpske.

U predmetu broj U 16/18 Ustavni sud je, odlučujući o zahtjevu dvanaest zastupnika Zastupničkom doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti člana 395. stav 1. Zakona o parničnom postupku Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 58/03, 85/03, 74/05, 63/07, 49/09 i 61/13) u dijelu koji se odnosi na „Pravobraniteljstvo“, kao i člana 395. Zakona o parničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ br. 58/03, 73/05, 19/06 i 98/15), utvrdio da su osporene odredbe u skladu s članom I/2. i I/4. Ustava Bosne i Hercegovine, članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i članom II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine te članom 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Prema mišljenju Ustavnog suda, osporene odredbe zadovoljavaju standard „kvaliteta zakona“, i to: preciznost, jasnost i predvidivost spornih odredbi, kao i obujma diskrecijskog prava koje sporne odredbe daju javnim vlastima, te načina njihovog izvršavanja. Dalje, Ustavni sud je ukazao da kao što bilo koje lice ima pravo na slobodan izbor odvjetnika koji će ga zastupati u parnici, tako je i država zakonom odlučila da je zastupaju pravobranitelji. Također, prema mišljenju Ustavnog suda, nesporno je da osporene odredbe ni na koji način ne ograničavaju bilo koga u pristupu sudu. Pri tome je ukazano da bilo koji pokrenuti postupak nosi rizik od konačnog uspjeha, a time i troškova nastalih povodom postupka.

U predmetu broj U 1/19 Ustavni sud je odbacio kao nedopušten zahtjev Suda Bosne i Hercegovine (sutkinja Suda Bosne i Hercegovine Jadranka Brenjo) za ocjenu kompatibilnosti Uputstva o izmjeni i dopunama Uputstva o postupku provođenja posrednih izbora za tijela vlasti u Bosni i Hercegovini obuhvaćenih Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 91/18) zbog nenadležnosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Ustavni sud je zaključio da se u ovom predmetu ne radi o situaciji iz člana VI/3.c) Ustava Bosne i Hercegovine. Pri tome je Ustavni sud podsjetio na relevantne stavove iz Odluke broj U 24/18 od 31. siječnja 2019. godine.

U predmetu broj U 3/19 Ustavni sud je odbacio kao nedopušten zahtjev Borjane Krišto, predsjedavajuće Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, za ocjenu ustavnosti Uputstva o izmjeni i dopunama Uputstva o postupku provođenja posrednih izbora za tijela vlasti u Bosni i Hercegovini obuhvaćenih Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 91/18) zbog nenadležnosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Ustavni sud smatra da iznesena argumentacija podnositeljice zahtjeva nije mogla dovesti u sumnju stavove Ustavnog suda koji su zauzeti u Odluci broj U 24/18 od 31. siječnja 2019. godine, a koji se mogu primijeniti (i) na navode iz predmetnog zahtjeva za ocjenu ustavnosti.

Sve odluke o zahtjevima za ocjenu ustavnosti usvojene na 114. plenarnoj sjednici bit će dostavljene podnositeljima zahtjeva u roku od mjesec dana i objavljene u što kraćem roku na internetskoj stranici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

 

Dnevnik.ba/https://www.dnevnik.ba/Hrvatsko nebo