SPORAZUM KOJI JE MOGAO SPRIJEČITI RAT U BiH Što je predviđao Cutileirov plan?
Vrijeme:1 min, 45 sec
Mirovni prijedlog Europske zajednice, poznatiji kao Cutileirov plan, 18. ožujka 1992, potpisala su sva tri nacionalna lidera u BiH – Alija Izetbegović (SDA), Radovan Karadžić (SDS) i Mate Boban (HDZ BiH).
Plan je, podsjeća Hrvatski Medijski Servis, predviđao stvaranje tri konstitutivne nacionale jedinice u koje bi ušle većinske općine sve tri strane.
Muslimanskoj konstitutivnoj jedinici pripalo bi 50 općina, odnosno 44 posto teritorije.
Ovako bi izgledala BiH prema Cutileirovom planu
Srpskoj konstitutivnoj jedinici pripalo bi 37 općina, odnosno 44 posto teritorije /zbog veličine općina i vlasništva u katastru/, a hrvatskoj 20 općina ili 12 posto teritorije BiH.
Prema tom planu, BiH bi se sastojala od tri konstitutivne jedinice i svaka od njih, kao i središnje institucije BiH, zalagale bi se za zaštitu ljudskih prava i prava manjina.
Skupština bi se sastojala od dva doma – doma građana i doma konstitutivnih jedinica.
Međutim, Izetbegović je već 28. ožujka, nakon razgovora s američkim veleposlanikom u Jugoslaviji Zimermanom, odbacio plan.
Zimerman je tada obećao Izetbegoviću da će SAD priznati BiH ako odbaci Cutiljerov plan.
Portugalski diplomata Jose Cutileiro optužio je u više navrata Izetbegovića da je izazvao rat i masovne žrtve odbacujući sporazum koji je prethodno potpisao.
Teritorijalno-administrativna organizacija BiH prema Daytonskom sporazumu
Cutileiro je opisao Aliju Izebegovića kao osobu koja jedno govori u javnosti, a drugo privatno.
“Alija Izetbegović bi jedno govorio nasamo, a drugo javno. Na prvom ručku tijekom pregovora uvidio sam da je lažov i da mu se ne može vjerovati. On je uvijek odstupao od onog što je već bio prihvatio”, rekao je Cutileiro.
Politički analitičari su nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma 1995. ocijenili da je to, u suštini, Cutileirov plan s određenim modifikacijama.
Kada se uporede mape koja je bila dodatak Cutileirovog pana i mapa koja je dio Daytonskog mirovnog sporazuma iz studenog 1995. vidi se da je, poslije tri i pol godine ratovanja, rezultat skoro isti.
“Pitanje je bilo – možemo li imati unitarnu Bosnu ili Bosnu iz tri dijela. Moje uvjerenje je bilo da samo trodjelna Bosna može uspjeti, što je potvrdio i Dejtonski sporazum”, ocijenio je Jose Cutileiro.
HMS/http://hms.ba/Hrvatsko nebo
