U zdravstvenom sustavu HNŽ-a radi čak 3965 osoba, skoro trećina nisu medicinski radnici
Vrijeme:2 min, 35 sec
Institucije još uvijek pokušavaju iznaći sredstva za ispunjenje novih kolektivnih ugovora, a do sada su plaće isplaćivane sukladno sporazumu sa sindikatima.
Nedavno povećanje plaća u zdravstvenom sektoru stvorilo je nove obveze poslodavca prema zdravstvenim djelatnicima u iznosu od oko 20 milijuna maraka na godišnjoj razini. Institucije još uvijek pokušavaju iznaći sredstva za ispunjenje novih kolektivnih ugovora, a do sada su plaće isplaćivane sukladno sporazumu sa sindikatima.
Ipak, brojke o broju zaposlenih u zdravstvenom sustavu pokazuju o koliko velikom sustavu se radi i da će trebati još mnogo napora kako bi se osigurala potrebna sredstva za njegovo funkcioniranje. Prema informacijama koje je Pogled.ba dobio iz Vlade HNŽ-a, točnije, Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi, trenutno je u zdravstvenom sustavu HNŽ-a zaposleno čak 3965 osoba.
Od te brojke, 2861 osoba je medicinski radnik, dok su 1104 osobe nemedicinski djelatnici. – Prema podatcima koje imamo, skoro 30 posto, točnije 27,84 posto zaposlenih u zdravstvu nisu zdravstveni djelatnici. Zato je jako upitno što ti ljudi rade, kakve su istinske potrebe bile za njihovo zapošljavanje i koliko oni doprinose poboljšanju rada i funkcioniranja zdravstvenog sustava. Milijuni maraka se odvajaju za plaće tih ljudi, a ozbiljnim analizama bi trebalo dobiti sliku o tome koliko ti ljudi doprinose uspješnom funkcioniranju zdravstvenog sustava – rekli su za Pogled.ba iz Vlade HNŽ.
Najviše zaposlenih je u SKB Mostar, koji trenutno ima 2157 djelatnika. Najveća zdravstvena institucija u regiji je zadnjih godina povećala broj djelatnika, ali je istovremeno i povećala broj usluga koje nudi pacijentima. RMC “Dr. Safet Mujić” ima 487 djelatnika, od kojih čak 145 nisu medicinski djelatnici. Zanimljivo je kako bolnica u Konjicu ima 158 zaposlenih, od toga čak 46 onih koji nisu medicinski radnici.
– Za neke institucije bi trebalo provesti detaljne analize kako bi vidjeli što zaista rade, koji su učinci njihovoga rada i dobivamo li usluge u skladu sa količinom novca koji se odvaja za te ustanove. To su pitanja na koja će vjerojatno morati odgovoriti iduća Vlada HNŽ-a – ističu naši sugovornici iz Vlade HNŽ.
Iako nisu željeli precizirati koje institucije treba analizirati, sve glasniji su zahtjevi za analizom rada bolnice u Konjicu. Vlada HNŽ i ZZO HNŽ godišnje izdvajaju milijune maraka za ovu instituciju, ali nikakav napredak nije vidljiv već godinama. Naši sugovornici ističu kako je u tijeku izrada analize o broju pacijenata koji se liječe u svakoj bolnici i količini novca koji se odvaja za svaku ovu ustanovu i na temelju tih podataka će se odlučiti što će biti daljnji koraci po ovome pitanju.
– Činjenica je da SKB Mostar troši daleko najviše novca, ali smo došli skoro u fazu da će se u toj bolnici raditi transplantacije srca. Svake godine imamo velike napretke, bolnica stvara nove stručnjake i već se u SKB Mostar liječe ljudi iz cijele regije. S druge strane, zahvaljujući ucjenama bošnjačkih političara, novac se nasilno odvaja za bolnicu u Konjicu, a ne vidi se nikakvo napredovanje. Novac u budućnosti treba usmjeriti prema sustavima koji se razvijaju, a ne koji postoje kako bi samo sebe “hranili” – zaključili su naši sugovornici.
hms.ba/ http://www.vrisak.info/Hrvatsko nebo
