PREVARE ALIJE IZETBEGOVIĆA: Izigrao je sve planove MZ, a bilo ih je dosta. Svaki je potpisao. Svaki put je prevario.

13.
PREVARE ALIJE IZETBEGOVIĆA
IZIGRAO JE SVE PLANOVE MEĐUNARODNE
ZAJEDNICE, A BILO IH JE DOSTA.
SVAKI JE POTPISAO.
SVAKI PUT JE PREVARIO.

KOMENTAR General-pukovnika Slobodana Praljka 

Izetbegović priča kako je i zašto lagao i varao u Lisabonu. A to što je tamo potpisao – ustavno uređenje BiH – bio je uvjet za priznanje BiH i jedini razlog zašto su Hrvati izišli na referendum o neovisnosti BiH.

Uz ogromnu pomoć Franje Tuđmana koji je na taj način želio još jednom zaštititi i osigurati i definirati
granice RH.

Alija kaže: „Nevoljko, ali smo se usaglasili“. A zašto je pristao?

Odgovor: „Ako hrvatska zajednica (ne kaže „hrvatski narod“??) ne izađe na referendum, referendum je propao.Imajte tu stvar u vidu. Nemojte se nipošto s tim kockati. Mi na referendumu moramo proći, ako ne prođemo, ostali smo u bunaru, i nema načina da se izvadimo za daljnjih trideset godina.“

Izetbegović dalje govori nešto o kamenu i brijegu, ali se Sizifa ne može sjetiti i zaključuje: „Referendum se ne smije izgubiti!“ Tako će dobiti priznanje, a onda „unutra nek’ se burka što hoće, šta ja mogu“.

8.10.1992. već je „debelo“ rat i Izetbegović govori malo drugačije. Popustljivije.

Situacija je teška, valja nam opet mijenjati obrazinu.

HVO ima vojne uspjehe, na svakom dokumentu HZ-HB (Hrvatska zajednica „Herceg-Bosna“) stoji da smo u državi BiH, stoji da su svi propisi privremeni, ne pravimo svoju skupštinu, svoj ustav, nemamo ministre, nego predstojnike odjela, nemamo predsjednika vlade, nego…

Sami se financiramo (dobrim dijelom nametima Hrvatima koji rade u inozemstvu, a takvih je s tog područja mnogo), sami kupujemo oružje, prevozimo i smještamo izbjegle i prognane i Muslimane i Hrvate, naftom koju smo valjda negdje „zdipili“, prevozimo 10.000 ranjenih boraca A BiH u automobilima koje smo (a to je „sigurno“/“ukrali“), pomaže nam i Hrvatska s novcima koje su u zajedničku kesu obrane uplatili i Hrvati iz BiH, naoružavamo i logistički pomažemo A BiH i Muslimane u HVO,… (poslije će veleizdajnički okrenuti oružje na svoju vojsku).

Od onih svih milijardi dolara, koji su dati kao pomoć BiH iz islamskih zemalja, dobili smo kurac. Itd. i tome slično.

Za sve to Hrvat se treba ispričati, jer je sluga i posilni uvijek KRIV, treba se ispričati jer se tako „šika“, to je tako humanistička gesta, povijesno pomirbena gesta.

Ispričaj se gospodinu i ako ti je na nogu stao, mora da si KRIV – jer što je tvoja noga radila u to vrijeme na
tom mjestu

CUTILEIROV PLAN

KOMENTAR General-pukovnika Slobodana Praljka 

Hrvati prvi potpisali – Izetbegović potpisao, pa porekao.

Cutileirov plan: Tekst izjave o načelima za novo ustrojstvo Bosne i Hercegovine
(Sarajevo, 18.3.1992.)*

Izjava o načelima za novo ustavno ustrojstvo Bosne i Hercegovine

A. Nezavisnost

1. Bosna i Hercegovina će biti država sačinjena od tri sastavne jedinice, temeljene na nacionalnim načelima
i vodeći računa o gospodarskim, zemljopisnim i drugim kriterijima.

2. Bosna i Hercegovina će zadržati svoje sadašnje granice i niti vlada Bosne i Hercegovine, niti vlade
sastavnih jedinica neće poticati ni podupirati težnje prema bilo kojem dijelu njezina teritorija od strane
susjednih država.

3. Suverenitet počiva u građanima muslimanskog, srpskog i hrvatskog naroda, te drugim narodima i
nacionalnostima, koji ostvaruju svoju suverenost građanskim sudjelovanjem u sastavnim jedinicama i u
središnjim organima republike.

B. Opća načela

1. Bosnom i Hercegovinom i njenim sastavnim jedinicama upravljat će se u skladu sa slijedećim ustavnim
načelima, kako se ona razumiju i općenito provode u demokratskim državama zapadne Europe, te kako
su izložena u nacrtu konvencije o kojem se raspravlja na konferencij i:

a. Poštivanje ljudskih prava kao najviših mjerila predviđeno u nacrtu konvencije, poštivanje privatnog
vlasništva, tržišne privrede i slobodnog poduzetništva;

b. Opće i jednako pravo glasa, slobodni izbori i tajno glasovanje;

c. Sloboda za političku i sindikalnu djelatnost;

d. Svjetovni državni sustav s punom slobodom vjeroispovijesti, razdvojenošću crkve od države,
razdvojenošću ovlasti izvršne, zakonodavne i sudske vlasti, s poštivanjem zakona i s demokratskim
djelotvornim sustavom nadzora i zaštite ustavnosti i zakonitosti ;

e. Međunarodni nadzor i jurisdikcija nad zaštitom ljudskih prava i sloboda.

* IZVOR: Vjesnik, 19.3.1992. Dokument usvojen na petoj rundi pregovora o BiH pod pokroviteljstvom EZ.;
Politika, 19.3.1992.

KOMENTAR General-pukovnika Slobodana Praljka    NEMAM KOMENTARA! 

IZVADAK IZ SVJEDOČENJA VELEPOSLANIKA JOSEA CUTILEIRA U
PREDMETU KARADŽIĆ 19.02.2013. NA SUDU U DEN HAAGU

***

Gdin. Karadžić:

16. veljače 1993., veleposlanik Cutileiro napisao je komentar objavljen u„International Herald Tribunu“ koji podržava Vance-Owenov plan i napominje da opiranje Alije Izetbegovića da prihvati da je Bosna ustvari potpuno drugačija od Bosne kakvu on zamišlja, doprinosi nastavku rata jednako kao i snovi o Velikoj Srbiji i hrvatskoj hegemoniji.

Veleposlanik Cutileiro smatra da je to tada bilo tako, a vjeruje da je tako i sada.

U pismu časopisu „The Economist“, u prosincu 1995., veleposlanik Cutileiro je napisao:

„Nakon nekoliko rundi pregovora, sve su se strane složile oko načela za buduće ustavno uređenje BiH – Muslimani, Srbi i Hrvati – u Sarajevu 18. ožujka 1992, kao temelja za daljnje pregovore. To se nastavilo, karte i ostalo, sve do ljeta kada su se Muslimani prestali pridržavati pregovora. Da nisu tako postupili, bosansko pitanje je moglo biti ranije uređeno s manje gubitaka, većinom muslimanskih života i zemlje. Ako ćemo pošteno, dobronamjerni autsajderi, koji su mislili da znaju bolje, poticali su predsjednika Izetbegovića i njegove pomoćnike da odbace dogovor i bore se za unitarističku Bosansku državu .“

Veleposlanik Cutileiro smatra da je to tada bilo tako, a vjeruje da je tako i sada.

****

Veleposlanik Cutileiro : Ono što želim reći je da je jedini način da se postigne dogovor oko Bosne je držati
se onoga – onoga što je dogovoreno u ožujku. Na taj način ili na neki drugi način. Ako pogledate Daytonski
sporazum i ako pogledate karte u Daytonskom sporazumu shvatit ćete, kao što se može vidjeti i u mom pismu
časopisu „The Economist“, da se i nakon tri godine, s puno tragedija, niste pomakli daleko od onoga što smo
predvidjeli.
Bosna je ono što jest. Nije nešto drugo, a vi – Srbi bi radije da Bosna nije postala nezavisna. Hrvati bi radije
pripojili dio Bosne ili pretvorili ga u neku vrstu – a Muslimani, osobito predsjednik Izetbegović i njegovi
ljudi, mislili su da mogu imati unitarističku državu. Tako da – ako pogledate sporazum iz ožujka 1992. i plan
Daytonskog sporazuma, ja sam bio tamo i nisam mislio da možemo ulaziti u nešto drugo —

****

Veleposlanik Cutileiro : Ne možete uzimati dijelove političkog diskursa jedne ili druge strane prilikom nekog
sastanka Skupštine i tako ih prikazivati. To me ne iznenađuje. Mislim da su sve tri strane imale diskurs koji je
bio kompliciran sam po sebi.

***

Veleposlanik Cutileiro : Ideja je bila uvesti neku vrstu zdravorazumske racionalnosti u cijelu stvar. Tome
služi sporazum. Što su govorili na svojoj skupštini, nisam čuo, nisam bio tamo. Nisam iznenađen, ali nisam ni
šokiran.

Gdin. Tieger: Ukratko veleposlaniče, je li to ustvari želja ili cilj da se ujedini entitet bosanskih Srba sa Srbijom i Crnom Gorom koja nije predviđena u Izjavi o načelima?

Veleposlanik Cutileiro: Naprotiv, to je jasno. Mislim da negdje stoji u Izjavi o načelima da ne bi trebali – ni Hrvati ni Srbi, ne bi se trebali pokušavati pripojiti ni Hrvatskoj ni Srbiji.

***

Gdin. Tieger: Na primjer, znate li da su razmatrali da područja na kojima su Srbi bili većina prije Drugog svjetskog rata budu srpska bez obzira na to koja je etnička skupina na tom području sada u većini?

Veleposlanik Cutileiro: To je izvađeno iz konteksta. To su besmislene tvrdnje, ali bili smo u Bosni. Tri skupine imaju svoje povijesne uspomene koje ponekad nekome izvana mogu djelovati vrlo čudno i svi su se otimali da izvuku što mogu iz situacije. Tako da ja ne bih – mene ne iznenađuje ovo što čujem, ne mislim da kada bi postojala jaka politička volja od vrha prema – da se ova stvar provede, da smo ju mogli i provesti. Usput, u Daytonu, ako se mogu vratiti na to, u Daytonu s drugačijim pojedinostima možda, svakako mnoge pojedinosti su različite, ali mi – došli smo do točke, osnovne točke ove priče: Možemo li imati unitarnu Bosnu ili jesmo li trebali imati tripartitnu Bosnu? Moje uvjerenje na kraju, dok sam bio tamo, je da bi samo
tripartitna opcija uspjela, a to je također bilo uvjerenje Dicka Holbrookea na kraju. To je sve.

***

Gdin. Karadžić: Da. Kako se to uklapa u vašu izjavu da ću ja vas obavijestiti kada takva zapovijed bude izdana?

Veleposlanik Cutileiro: Da, pretpostavljam da – evo je. Ovo je engleski prijevod pa mislim da je dobar.

***

Mr. Karadžić: Kako se ovo uklapa u vaše viđenje mog položaja za vrijeme pregovora?

Veleposlanik Cutileiro: Uklapa se. Hoću reći, ono što ste mi rekli jest ono što ovdje stoji.

***

Gdin. Karadžić: „ Međutim, prihvatio sam da Bosna unutar svojih postojećih granica ne može biti cjelovita,
ali unutar postojećih granica znači da nećemo ni jedan dio pripojiti Srbiji ili Hrvatskoj.“

Veleposlanik Cutileiro: To se ustvari tiče jednog bitnog apsekta same konferencije. Smisao konferencije je da omogući što veću autonomiju Srbima i Hrvatima u većinski muslimanskoj zemlji bez narušavanja granica BiH.

Izvor:

Prof. SLOBODAN PRALJAK, dipl.ing.
Kazališni i filmski redatelj – Akademija
dramske umjetnosti Sveučilišta u
Zagrebu
General-pukovnik Hrvatske vojske u
mirovini

Izdavač:

„Oktavijan“ d.o.o.
Radnička cesta 39
HR-10000 Zagreb
Republika Hrvatska
Urednik:
Nikola Babić Praljak
Grafička obrada: GENS94, Zagreb
ISBN 978-953-7597-14-6
CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem
000956547

Za portal priredio Daran Bašić /HercegBosna-Hrvatsko nebo