U tom videu krave, onemoćale od tumora i truleži, nemilosrdni radnici jedne mesnice u Poljskoj vode na klanje. Sve se odvija pod okriljem noći. Nema kontrola, nema veterinara…, ali dokaza sada ima.

Naime, u mesnici nisu znali da se nekoliko poljskih istraživačkih novinara, ponukanih dojavom o zatrovanom mesu, infiltriralo u njihove redove i da su snimili svu nemilosrdnost te sve ono što se događalo iza zatvorenih vrata. Neki su priznali da im je pozlilo gledajući što se radi u ovoj zastrašujućoj industriji ili, bolje reći, kriminalnoj organizaciji. A ono što mnoge stanovnike u BiH zanima je to je li takvo meso stiglo u ovu zemlju i, s obzirom na način na koji se ono obrađivalo ili se nije obrađivalo, pitanje je i je li se takvo nešto moglo otkriti. Ekipa Večernjeg lista kontaktirala je telefonski Ured za veterinarstvo BiH.

– Nemamo službenih potvrda da je takvo meso ušlo u BiH. Iz medija smo čuli za ovaj događaj i naravno da sve detaljno pratimo, međutim službenih potvrda da je meso zaražene stoke stiglo u BiH nema – rečeno je u Uredu za veterinarstvo. Najveći problem za Bosnu i Hercegovinu je da je Poljska, ovisno o godini, ili najveći ili među najvećim izvoznicima mesa u ovu zemlju iz koje uzimaju desetke tisuća maraka. Uglavnom, uvijek je pri vrhu. I nije prvi put da su poljski proizvodi u žarištu regionalne javnosti.

Mnogi se još sjećaju 2016. godine kada je preminuo mali Mirko iz Bregane u Hrvatskoj, čija je obitelj jela jeftina jaja iz Poljske koja su donijela salmonelu. Hrvatska je i nakon posljednjeg slučaja sa zaraženim kravama oštro reagirala, a u priču su se uključili i stručnjaci za hranu. Marijan Katalenić ustvrdio je da je klanje bolesne stoke i prodavanje takvog mesa kriminal, a najopasniji su upravo suhomesnati proizvodi od takvog mesa jer ne prolaze termičku obradu.

Nestaje proizvođača

Nažalost, bogomdana područja i u Hrvatskoj i u BiH mogla bi, kako stvari stoje, biti prepuštena samo ovakvim proizvodima.

– Najveći problem je što se više nema tko baviti ovom proizvodnjom jer u selima nitko ne živi i prazna su. U BiH imate 300 potpuno praznih sela, a 1486 s manje od 10 stanovnika. Naši prostori pogodni su za stočarsku proizvodnju, ali, ipak, njome se nitko više ne želi baviti. Ostalo je nekoliko farmi koje se ovom proizvodnjom bave i kada se one zatvore, stočarstvo je gotovo – riječi su prvog poljoprivrednika RS-a i jednog od najpoznatijih u BiH Vladimira Usorca.

Jedan hercegovački proizvođač, koji je zamoljen da prokomentira ovu situaciju, kratko je rekao da ako posljednji događaji ne promijene svijest ovdašnjih ljudi i ne smanje uvoz mesa iz inozemstva, onda se ne trebamo šokirati onim što nas čeka u budućnosti.

/HMS/http://hms.ba/Hrvatsko nebo