ČLANOVI PREDSJEDNIŠTVA U BRUXELLESU O čemu će Dodik, Džaferović i Komšić razgovarati s čelnicima EU?

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik i bošnjački članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović boravit će u službenom posjetu Bruxellesu u utorak i srijedu 29. i 30.1.2019. godine…

U utorak, 29.1.2019. godine, članovi Predsjedništva BiH susrest će se Federicom Mogherini, potpredsjednicom Europskog povjerenstva i visokom predstavnicom EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku u 15.00 sati.

Radni doručak sa Johannesom Hahnom, povjerenikom za europsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju, održat će se u srijedu, 30.1.2019. godine, u 9.00 sati.

Istoga dana predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik i članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović imat će susret s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom u 11.00 sati.

Iz Predsjedništva BiH, nije priopćeno što će biti teme razgovora članova Predsjedništva s dužnosnicima Europske unije, no pretpostavlja se kako će europski čelnici insistirati na što bržem formiranju vlasti na državnoj razini, u Federacije BiH, te u županijama, odnosno kantonima u kojima vlast još nije formirana.

Paraliza u formiranju vlasti

Podsjetimo formiranje Vijeća ministara BiH blokirano je nakon što su dvojica bošnjačkih članova Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović imenovanje mandata SNSD-ovog Zorana Tegeltije uvjetovali njegovihm prihvaćanjem puta BiH u NAT-o što u prvoj fazi zahtjeva aktivaciju MAP-a, no predsjedatelj Predsjedništva BiH i lider SNSD-a Milorad Dodim takav ultimatum odlučno odbacuje.

Iako se nakon sastanka izaslanstava SNSD-a i SDA, i izjava kako treba “spustiti loptu”, činilo kako će doći do dogovora o imenovanju mandatara Vijeća ministara, stvar je dodatno zakomplicirana najavom SDA da će pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom BiH, nakon čega je SNSD objavio da prekida sve razgovore sa Strankom Demokratske akcije.

U Federacije BiH, izgledi da uskoro bude imenovana Vlada FBiH se ne naziru. Ni SDA niti tzv. BH blok nemaju, matematički gledano, ni s dva HDZ-a većinu u Zastupničkom domu. SDP koji predvodi BH Blok podjenjen je oko koaliranja sa SDA, a HDZ BiH, odnosno stranke HNS-a, bez kojih se vlast ne može formirati, zbog dvotrećinske većine koju će imati u Klubu Hrvata ne žele, kako je ustvrdio lider ove stranke i HNS-a Dragan Čović sudjelovati u uspostavi izvršne vlasti u Federaciji BiH dok Parlament BiH ne usvoji izmjene Izbornog zakona, koje bi sukladno presudi Ustavnog suda BiH osigurale da i Hrvati mogu izabrati svog člana Predsjedništva BiH i sve izaslanike u Federalni dom naroda.

Očekuje se, kako će dužnosnici EU na sutrašnjem sastanaku osim insistiranja na postizanju dogovora o što skorijem formiranju vlasti na svim razinama od članova Predsjedništva BiH tražiti i predaju odgovara na dodatna pitanja koja je BiH uputila Europska komisije, piše HMS.

Odgovori spremni

Odgovori na dodatnih 655 pitanja iz Upitnika Europske komisije su utvrđeni i usuglašeni u tijelima Mehanizma koordinacije, a u tijeku je potvrda posljednjih usuglašenih odgovora na svim razinama vlasti nakon čega slijedi njihovo prevođenje i redaktura.

Potvrđeno je to danas Feni u Direkciji za europske integracije Bosne i Hercegovine te su dodali da je prije dostavljanja odgovora Europskoj komisiji potrebno da integralna verziju odgovora bude potvrđena od svih vlada i Vijeće ministara BiH.

Direkcija za europske integracije procjenjuje da je riječ o oko 2.600 stranica teksta odgovora i oko 1.450 stranica pratećeg materijala u vidu zakona, podzakonskih akata i ostalih dokumenata.

Međutim, kada će cjelokupan posao biti do kraja završen odnosno kada će odgovori biti potvrđeni u svim vladama i u Vijeću ministara BiH, Direkcija ne može procijeniti jer to ovisi o procedurama na svim razinama vlasti, ali očekuje se vrlo skoro dostavljanje odgovora Komisiji.

Europska komisija je BiH dostavila 655 dodatnih pitanja što predstavlja 20 posto pitanja iz Upitnika dostavljenog u prosincu 2016. godine, a sličan omjer dodatnih i pitanja u Upitniku imale su i države u regiji.

Najviše dodatnih pitanja, njih 106, odnosi se na politički kriterij, dok je u ekonomskom kriteriju Europska komisija postavila 33 dodatna pitanja.

Slijede ih poglavlje 19. Socijalna politika i zapošljavanje (43), poglavlje 14. Prometna politika (38), te poglavlje 24. Pravda, sloboda i sigurnost (36). Uz ova pitanja Europska komisija dostavila je dodatna pitanja i za ostalih 30 poglavlja pravne stečevine EU.

Iz Direkcije podsjećaju da paralelno s tim procesom institucije u BiH sudjeluju u nizu misija stručnih procjena po pojedinačnim oblastima, a nalazi tih misija su, također, relevantni izvor informacija Europskoj komisiji za pripremu Mišljenja, kao i informacije relevantnih međunarodnih institucija te civilnog društva.

– Radi se o sveobuhvatnom procesu koji ima za cilj pripremu Mišljenja o zahtjevu za članstvo BiH u Europskoj uniji, a u kojem će Europska komisija dati detaljnu analizu stanja u zemlji i ocjenu spremnosti da se pređe u narednu fazu odnosa s EU – pojašnjavaju za Fenu u Direkciji.

Nakon što finalizira Mišljenje Europska komisija će to mišljenje dostaviti Europskom parlamentu i Vijeću Europske unije koje će razmotriti Mišljenje i jednoglasno odlučujući donijeti odgovarajući zaključak koji na političkoj razini treba potvrditi i Europsko vijeće.

Politički predstavnici u BiH više puta su najavljivali da bi BiH trebala u ovoj godini dobiti status kandidata za članstvo na što BiH čeka već gotovo tri godine od kako je službeno predan zahtjev za članstvo polovinom veljače 2016. godine.

Dvije godine kasnije, krajem veljače 2018. godine, dostavljeni su odgovori Europskoj komisiji na 3.242 postavljena pitanja iz Upitnika EK, a polovicom lipnja 2018. godine BiH je dobila 655 dodatnih pitanja.

hms.ba/ http://hms.ba/Hrvatsko nebo