HNS BiH treba postati hrvatski parlament u BiH i istinsko krovno političko tijelo bh. Hrvata

U subotu zasjeda Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine. Na zasjedanju će sudjelovati preko 600 izabranih hrvatskih političkih dužnosnika sa svih razina vlasti i oni predstavljaju gotovo 100 posto hrvatskog izbornog legitimiteta u BiH. Dakle, svi oni ljudi koje su nedvojbeno na posljednjim izborima izabrali Hrvati bit će prisutni na subotnjem zasjedanju.

Svi oni imat će pravo glasa – moći će glasovati za svaku od odluka, ali će moći i obratiti se Saboru, odnosno hrvatskom narodu u BiH. Isto tako, svi oni bit će obvezani poštivati i provoditi odluke koje se na zasjedanju donesu. Danas, više nego ikad, važno je afirmirati rad HNS-a i osnažiti ga kao krovnu političku instituciju hrvatskoga naroda u BiH.

U političkim okolnostima kakve danas imamo u BiH, gdje se legitimne političke predstavnike Hrvata nastoji istisnuti iz institucija BiH, važno je da Hrvati krenu što snažnije izgrađivati vlastite institucije. Jer ako za Hrvate nema mjesta u institucijama Bosne i Hercegovine (na svim razinama), onda oni trebaju izgrađivati vlastite institucije – što je manje konsocijacije, više će biti autonomije.

U tom svjetlu treba promatrati i predstojeće zasjedanje HNS-a BiH.

Prvo zasjedanje HNS-a održano je 2000. godine u Novom Travniku i to kao odgovor na nametanje tzv. Berryevih amandmana na Izborni zakon BiH te nametanje Joze Križanovića za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH. I tad je, kao i danas fenomenom Komšić, Hrvatima pogažena na izborima legitimno iskazana politička volja, te je kao odgovor uspostavljen HNS kao krovno političko tijelo bh. Hrvata.

Zamišljeno je da HNS bude iznad bilo koje stranke ali i bilo kojeg pojedinca. Odluke HNS-a su obvezujuće za sve njegove članove – kako stranke tako i pojedince.

Kako Alijansa nije bila dugog vijeka, tako je i nakon prvog zasjedanja rad HNS-a zamrznut. Sabor nije zasjedao od 2001. godine pa sve do 2011. godine kad je njegov rad obnovljen i to kao odgovor na ponovljeno nametanje Željka komšića za hrvatskog člana Predsjedništva.

Tad je postalo jasno kako hrvatska politika mora „zbiti redove“ ukoliko želi da Hrvati o(p)stanu kao politički narod u BiH. To je i učinjeno.

Danas su baš sve hrvatske stranke složne oko ključnih nacionalnih problema bh. Hrvata; svima je jasno da bez promjena Izbornoga zakona BiH ne može doći do političkog pluralizma unutar hrvatskog političkog bića, da je cilj bošnjačke politike pretvaranje FBiH u unitarni entitet s bošnjačkom dominacijom, da je s ovakvim Izbornim zakonom BiH osuđena na propast…

Hrvatska politika stoga u subotu mora poslati snažne poruke koje će ponovno potvrditi da bh. Hrvati žele izgrađivati BiH kao državu u svemu jednakopravnih konstitutivnih naroda. BiH je domovina Hrvata, jednako kao i Srba, Bošnjaka i svih ostalih njenih građana. Hrvati neće odustati od BiH, a posebno je neće nekomu prepustiti i bez borbe pristati biti nacionalnom manjinom u vlastitoj domovini.

Isto tako, jasno se treba reći kako put BiH u  EU i NATO, s hrvatske točke gledišta, nema alternativu.

Također, potrebno je po tko zna koji put pružiti ruku suradnje našim sugrađanima Bošnjacima i Srbima, odnosno njihovi  političkim predstavnicima, jer samo zajedno možemo izgrađivati našu domovinu BiH.

No, najvažnije je da se jasno ponovi da niti jedna osoba ili stranka ne mogu i ne smiju biti iznad naroda i domovine. Uski partikularni interesi nanijeli su nam već dovoljno štete, to je praksa s kojom se mora raskinuti i to je jedna od važnijih zadaća HNS-a.

Subotnje zasjedanje treba biti prilika za novi politički početak. Hrvati žele izgrađivati svoju domovinu BiH i to na subotnjem zasjedanju trebaju i pokazati.

JURICA GUDELJ

Dnevnik.ba/ https://www.dnevnik.ba/Hrvatsko nebo