Izvedba reforme kakvu svijet nije vidio

Mediji javljaju da se ovih dana, iza zatvorenih vrata, vodila (ili se još vodi?) žustra rasprava između ministrice Blaženke Divjak i koordinatora Ekspertne radne skupine za provedbu reforme obrazovanja, posebnog premijerova savjetnika Radovana Fuchsa. Došlo je do neslaganja oko kurikula za povijest, pa i povišenih tonova, no ministrica je požurila objasniti da se ona i koordinator ERS-a dugo poznaju i da su spremni završiti sve obveze bez epiloga kakvi su bili u sabornici. Koordinator je pak izjavio da bi ministrica željela da se sve riješi odmah, no da je on u prvom redu za kvalitetu, kako se ne bi donijelo nešto oko čega će se opet lomiti koplja.

Rokovi, rokovi, rokovi

Da bismo shvatili o čemu je zapravo riječ u posljednjem u nizu sukoba oko obrazovne reforme, za koju ministrica nasmijano kaže da ide po planu i nema zapinjanja, valja se malo prisjetiti posljednjih događaja.

Naime, poznato nam je da od ove školske godine (dakle, od prošle jeseni) traje u odabranim školama provedba eksperimentalnog programa „Škola za život“, tj. ministričine „kurikularne reforme“ te da je ministrica za iduću školsku godinu (dakle, od ove jeseni) najavila frontalno uvođenje svoje reforme u sve škole. U skladu s tim ministričinim naumom Ministarstvo znanosti i obrazovanja provelo je od 15. studenoga 2018. do 15. prosinca 2018. „Javno savjetovanje o odlukama o donošenju predmetnih kurikuluma i kurikuluma međupredmetnih tema koji su temelj za provedbu kurikularne reforme od školske godine 2019./2020.“

„Kurikulumi u javnoj raspravi su za osnovnu školu i gimnazije. Kurikulumi za općeobrazovne predmete za strukovne škole donijet će se sukladno procedurama definiranim Zakonom o strukovnom obrazovanju te sukladno metodologiji Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira, odnosno povezivanja ishoda učenja obrazovnih programa s potrebama tržišta rada“, objasnio je MZO.

Također, MZO je objavio plan po kojem je šk. god. 2019./20. predviđena primjena kurikula za sve predmete 1. i 5. razreda osnovne škole i za sve predmete 1. razreda gimnazije te za predmete Biologija, Kemija i Fizika u 7. razredu osnovne škole. U šk. god. 2020./21. predviđena je primjena kurikula za sve predmete 2., 3. i 6. razreda osnovne škole i za sve predmete 2. i 3. razreda gimnazije te za sve predmete 7. razreda osnovne škole osim predmeta Biologija, Kemija i Fizika i za predmete Biologija, Kemija i Fizika u 8. razredu osnovne škole. U šk. god. 2021./22. predviđena je primjena kurikula za sve predmete 4. razreda osnovne škole i za sve predmete 4. razreda gimnazije te za sve predmete 8. razreda osnovne škole osim predmeta Biologija, Kemija i Fizika.

Tijekom trajanja javnog e-savjetovanja izabrani su i novi članovi radnih skupina za izradu prijedloga predmetnih kurikula i kurikula međupredmetnih tema, a njihova je zadaća bila doraditi postojeće inačice kurikula na temelju provedene javne rasprave. Ti su prijedlozi, prema najavama, trebali biti gotovi već 3. siječnja, a članovi stručnih radnih skupina trebali su raditi i na izvješću o provedenom javnom savjetovanju, koje je trebalo biti gotovo do 15. siječnja. Rokovi su bili postavljeni tako da bi sve moglo biti gotovo do kraja siječnja te kako bi se krenulo u pripremu udžbenika, jer je i nakladnicima također postavljen rok – naime, 1. ožujka (zbog čega i oni negoduju).

Nema šale s poviješću

Sad kad znamo te okolnosti, jasno nam je gdje je nastao problem. Naime, ministrica je očito računala na to da će sve proći glatko, brzo, tj. onako kako nas i dalje uvjerava: sve po (njezinu?) planu i bez zapinjanja. No izgleda da joj se u tome ispriječio kurikul povijesti. Naime, kako tumačimo iz onog što je dosad poznato, nova je radna skupina ozbiljno prionula poslu te na temelju provedene javne rasprave i stručnih prijedloga doista (a ne samo kozmetički) izmijenila postojeći kurikul. Ministrici se to očito nije svidjelo pa je, kako se piše, na koalicijskom sastanku na kojem je bio i predsjednik Vlade zaprijetila da na taj dokument ne će staviti svoj potpis. Opravdala je to time da je kurikul trebao biti samo dorađen, a da se u konkretnom slučaju radi o pojavi novog kurikula. Nadalje, ni ministrici ni bivšim članovima stručne radne skupine za povijest (Budak, Koren…) nije jasno zašto bi uopće do toga došlo kad su očitovanja s javnog savjetovanja, po njihovu mišljenju, u velikoj većini pozitivna.

Savjetovanje

No zanimljivo je podsjetiti se koliko ih je i kakvi su doista bili komentari/kritike/prijedlozi na te nacrte odluka, kao i na same predmetne kurikule i kurikule međupredmetnih tema, posebice imamo li u vidu mnoštvo negativnih recenzija koje su ti kurikuli doživjeli u Hrvatskoj među predstavnicima akademske zajednice, kao i među samim nositeljima odgojno-obrazovnog procesa.

Kako je bila riječ o e-savjetovanju, koje u nas još uvijek nije zaživjelo, komentara je bilo nešto manje, bilo je i komentara koji, unatoč ozbiljnosti teme, pripadaju nižem stilskom registru, kratkih i površnih komentara, katkad i promašenih (što je zapravo uvelike svojstveno internetskoj komunikaciji), (naručenih?) hvalospjeva, no bilo je ondje i mnoštvo ozbiljnih, iscrpnih, utemeljenih i kvalitetnih komentara/prijedloga/kritika relevantnih dionika u sustavu znanosti i obrazovanja.

Mi ćemo ovdje donijeti neke opće primjedbe onih koji su sudjelovali u savjetovanju.

1. KURIKUL, A NE KURIKULUM

Velika većina komentatora u e-savjetovanju rabila je prilagođenicu ‘kurikul’ umjesto tuđice ‘kurikulum’ (lat. curriculum), a brojni se komentari tiču upravo toga da bi naziv temeljnoga dokumenta obrazovne reforme trebao biti na hrvatskom standardnom jeziku. Kad već nisu zaživjeli hrvatski nazivi kao što su ‘uputnik’, ‘nastavni uputnik’ ili ‘naukovna osnova’, komentatori apeliraju na MZO da prihvati oblik ‘kurikul’ te da prestane rabiti riječi i oblike koji ne pripadaju hrvatskomu standardnomu jeziku, a posebice je to vidljivo u komentarima koji se odnose na nacrt odluke o donošenju kurikula za predmet Hrvatski jezik.

2. DONOŠENJE ODLUKA O FRONTALNOJ (PUNOJ) PRIMJENI PREDMETNIH KURIKULA I KURIKULA MEĐUPREDMETNIH TEMA DOK SU ONI JOŠ (TEK) U EKSPERIMENTALNOJ PROVEDBI

Mnogi komentatori izrazili su svoje neslaganje i izrekli čuđenje glede činjenice da se uopće otvara javna rasprava (savjetovanje) te da već postoje nacrti odluka po kojim će se krenuti u punu provedbu obrazovne reforme po novopredloženim kurikulima, a praktički je tek započela eksperimentalna provedba. To stvara dojam da se unaprijed zna kako će eksperimentalna provedba biti uspješna, a zapravo će se tek po završetku eksperimentalne provedbe po novopredloženim kurikulima moći analizirati i vrjednovati taj program te ga izmijeniti i dopuniti u skladu sa savjetima, kritikama, prijedlozima, osvrtima i stručnim mišljenjima koja u ovom trenutku još ne postoje jer je eksperimentalna provedba još u tijeku.

(Kako doznajemo, predviđeno je da valorizacija eksperimentalne provedbe bude gotova do kraja siječnja te da ju valorizira skupina koju je imenovala ministrica zajedno s Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje i EK).

3. PRIMJEDBE STRUKE (NI)SU USVOJENE

Premda je MZO često isticao kako su sagledane sve utemeljene primjedbe na novopredložene kurikule, iz mnogih se komentara može iščitati kako primjedbe struke zapravo i nisu usvojene, nego je bila riječ samo o donošenju promjena koje su kozmetičke prirode. Ispravljanje pravopisnih i tiskarskih pogrješaka nije isto što i usvajanje stručnih prijedloga i ispravljanje stručnih pogrješaka, pa se struka s pravom ljuti te ističe da je i dalje riječ o uvelike nejasnim i nedorečenim dokumentima koji zahtijevaju kvalitetnu doradu/izradu.

4. MNOŠTVO NATUKNICA, GOMILA TABLICA, A NIGDJE JASNOG PLANA I PROGRAMA

Akademska i stručna javnost u svojim komentarima zamjera autorima to što nigdje nije jasno definiran nastavni plan i program za osnovne i srednje škole, nego su dokumenti „nakićeni“ mnoštvom natuknica i gomilom tablica koje stvaraju zbrku, dokumenti su nepregledni, teško čitljivi, a time i podložni različitim tumačenjima i osobnim prosudbama učitelja i nastavnika što je važno, a što je nevažno, na što će se usredotočiti, a što će preskočiti itd., itd.

5. NEDOVOLJNO RAZRAĐENI SADRŽAJI I NEJASNI ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI

Velik broj komentara odnosi se na poglavlje u nacrtima odluka koje nosi naziv „Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima“. Stajalište je mnogih dionika savjetovanja da su ishodi nejasni, površno objašnjeni, nezgrapno oblikovani, teško ostvarivi, nemjerljivi, neprecizni, nelogični, nerealni…, a da su sadržaji manjkavi, nedovoljno razrađeni i nedovoljno konkretni…, te da se previše oslanjaju na samostalne, proizvoljne odluke i tumačenja učitelja i nastavnika, što će dovesti do neujednačenosti poučavanja, problema na razini ocjenjivanja i vrjednovanja učenikovih znanja te stvoriti velike probleme u vanjskom vrjednovanju, npr. na natjecanjima, ispitima državne mature i prijamnim ispitima.

6. TKO JE NAPISAO PRIJEDLOGE KURIKULA, ZA KOGA I S KOJIM CILJEM

Nejasno je ostalo tko su zapravo autori novopredloženih kurikula, što su komentirali mnogi, pa je teško u nekoga upirati prstom, a onda u zraku ostaje i pitanje za koga su oni zapravo pisani i s kojim ciljem kad se želi pošto-poto i brže-bolje, bez suglasja sa strukom, omogućiti njihova puna primjena, pa i uz negodovanje akademske i stručne javnosti koja upozorava da bi takva odluka mogla donijeti više štete nego koristi, odnosno da s obzirom na takav ubrzan proces ne će doći do uspješne reforme, nego samo do gubitka vremena i novca.

(hkv)/https://www.hkv.hr/Hrvatsko nebo