Brisani prostor N. Piskač: Osvrt na novogodišnju čestitku i jutarnji paket štednje

Birokratska čestitka i podvala dugoročne stabilizacije Milke Planinc

Dragim Hrvaticama i Hrvatima u domovini i iseljeništvu predsjednik vlade zaželio je „sretnu i uspješnu 2019. godinu“. Čestitka je poslužila kao promidžbeni letak u kojemu čestitari, on i vlada, podsjećaju kakve su promjene „poduzeli“ kako bi poslužile „podizanju životnog standarda“, koji je, da ne bi bilo zabune, ostao isti kao i godine 2017.

Recimo, „značajno smo smanjili poreze“. Poznajem osobu koja na obiteljsku mirovinu plaća porez zato što joj je mirovinu pokojni suprug stekao radeći u Švicarskoj. Koliko je takvih poreznih obveznika nisam istraživao. Porez joj se u protekloj godini nije smanjio, a postoje indicije da se i povećao. Ubirati porez od hrvatskih umirovljenika nekad „na privremenom radu u inozemstvu“ nije moralno, ali je jedna od vrlo dobrih metoda sprječavanja povratka hrvatskih migranata u Domovinu. S druge strane čestitari se nisu pohvalili da su autokratski i jednoumno prihvatili Marakeški sporazum kojim se lovom uzetom i hrvatskim legalnim migrantima u budućnosti omogućuju prava ilegalnim migrantima. Ilegalni migranti, kao što znamo, ne plaćaju porez na ilegalnu migraciju.

Uspjeh do uspjeha, a rezultata nema

Smanjenje poreza, tvrdi čestitka, dovelo je do „povećanja zaposlenosti, plaća, potrošnje i rasta gospodarstva“. Povećanje zaposlenosti je prvenstveno posljedica iseljavanja. Bitan pokazatelj zaposlenosti jest broj novih radnih mjesta (kad sam posljednji put provjeravao Trump je u SAD-u povećao broj novih radnih mjesta za 2 milijuna). Što je više iseljenih Hrvata to je zaposlenost u tuzemstvu statistički veća. Plaće raspoređene na sve manji broj stanovništva – povećavaju potrošnju. Da smo zaustavili iseljavanje i vratili samo nedavno iseljene, ne bi trebalo donositi odluke o uvozu radne snage od preko 60.000 stranaca. Njima će u 2019. trebati pribrojiti i buduću što legalizaciju, što eurokvotu, ilegalnih migranata, radno sposobnih ali za rad nezainteresiranih.

Predsjednik vlade zaželio je „da svi hrvatski ljudi žive dostojanstveno“ i zato se on i vlada zalažu „za veću društvenu solidarnost“. Solidarnošću do dostojanstva? Bojim se da on i vlada nisu raščistili pojmove „dostojanstvo“ i „solidarnost“, niti razradili politiku dostojanstva i solidarnosti. Kako se postiže veća društvena solidarnost? Oduzimanjem od mirovina ili uspostavom minimalne nacionalne mirovine kojom se umirovljeniku omogućuje da „živi dostojanstveno“, a ne s glavom u kontejneru solidarnosti?

Ako već nisu penzići „budućnost Hrvatske su mladi“. Bili su i prošle godine, kad se također ulagalo „u obrazovanje“ i veći „broj stipendija“. I? Opet iseljavanje, premda su on i vlada i protekle godine provodili „strukturne reforme“, odgovorno vodili „javne financije“ i poticali „investicije“. Investicije su se svele na „povlačenje sredstava iz EU fondova“ i na poduže monologe bez stanke i zareza ministrice Gabrijele Žalac.

U ovom sedmogodišnjemu proračunskom razdoblju (2014. – 2020.), s godinom 2023. kao krajnjom za realizaciju odobrenih programa i prihvaćenih projekata financiranih iz proračuna EU, korisnicima je do sredine prošle godine isplaćeno samo 14 posto. Utvrđene su i brojne nepravilnosti (u iznosu preko 220 milijuna kuna) tijekom procesa „povlačenja sredstava iz europskih fondova“. Osim domaćih kontrolora, nadzor trošenja može izvršiti i Europska komisija, Europski ured za borbu protiv prijevara i Europski revizorski sud. Prijeti plaćanje penala, k tomu treba vratiti sredstva potrošena mimo odobrenoga troškovnika. No, o toj temi u javnosti i u čestitki nema ni riječi.

2019. ponovit će uspjehe 2018.

Nadalje, zar je uspjeh i zasluga Plenkovića i vlade što je „u prvih deset mjeseci 2018. rođeno 351 dijete više nego prošle godine“? Ili je to posljedica hrabrosti dragih im Hrvatica i Hrvata koji u nedostojanstvenim uvjetima podižu djecu, dok on i vlada „proširuju krug mjera“ u cilju demografske obnove, kao što su taj krug mjera proširivale i prethodne vlade? Zar nisu trebali i on i vlada prvoga dana mandata imati pred sobom kompletan i cjeloviti „krug mjera“ s rasporedom zadaća po resorima, kojega su na sredini mandata već trebali provesti? Demografski slom može se riješiti samo sinergijom svih ministarstava.

Čestitka završava obećanjem da će čestitari ove godine „posebnu pažnju“ posvetiti „jačanju povjerenja građana u neovisnost i učinkovitost institucija“. Ne sjećam se kad je točka jačanje povjerenja građana ušlo u program rada vlade. Možda i jest na „zatvorenom dijelu“ neke sjednice. Povjerenje građana u neovisnost i učinkovitost institucija može se ojačati na različite načine, ali svaki od njih podrazumijeva kako treba poći od sebe i zapitati se, dakle, koliko je nepovjerenju pridonijela inkluzivna politika aktualnoga mandatara, nametanje Istanbulske i Marakeša, muljanje s referendumskim inicijativama… Kako netko tko je izgubio „povjerenje građana“ može obećati da će raditi na „jačanju povjerenja građana“, te da će na taj način osnažiti „osjećaj pravednosti i optimizma u društvu“. Povjerenje i nepovjerenje nisu (samo) osjećaji, već stajalište utemeljeno na konkretnim potezima „institucija“. Vlada je institucija.

Čestitari će se, poručuju, „intenzivno“ u 2019. „pripremati za preuzimanje predsjedanja Europskom unijom“, te „za što skoriji ulazak u šengenski prostor, a potom i u europodručje“. I na samom kraju čestitke stoji: „Zajedno nastavimo graditi bolju i prosperitetniju Hrvatsku. Želim vam svako dobro i puno zdravlja, uspjeha i sreće u 2019. godini!”. Sreće će nam trebati bili umirovljenik ili radno sposoban, iseljenik ili ostaša, budući da se na najavljenu politiku inkluzivne vlade ne ćemo moći snažnije osloniti ni u 2019. godini. Svima je jasno da „podizanju životnoga standarda“ ne će pridonijeti najavljene intenzivne pripreme za preuzimanje presjedanja EU-om, ulazak u šengenski prostor i uvođenje eura umjesto kune. Ova birokratski sročena čestitka nije u suglasju i ravnoteži s realnim stanjem, težnjama i potrebama hrvatskoga naroda u 2019. godini. Ona je ipak odlična u odnosu na prošlogodišnju Plenkovićevu čestitku objavljenu na Facebooku i Twitteru. Zbog opsežnosti prenosim je u cijelosti: „Drage Hrvatice i Hrvati, dragi moji sugrađani, svima vama u domovini i iseljeništvu, od srca želim puno zdravlja, obiteljskog zadovoljstva i uspjeha u novoj 2018.!“.

Štednja prema uzoru na Milku Planinc i Matu Crkvenca

Da stvar može biti i gora negoli jest potrudio se Jutarnji list podmećući minu pod vladine krugove mjera za „podizanje životnoga standarda“. Čitateljima je prvoga radnoga dana u 2019. ponudio šest „odluka kojih se možete pridržavati u novoj 2019. i uštedjeti“, kako su izračunali – „najmanje 25 tisuća pa do 39.500 kuna“ i tako biste 25 tisuća kuna mogli uplatiti za „putovanje na Tajland za dvije osobe…“. JuL, dakako, nije izračunao što bi to predstavljalo za državni proračun, poduzetnike i njihove zaposlenike. Ali ja sam izračunao da moja šesteročlana obitelj zbrajajući JuL-ove uštede po glavi člana obitelji ove godine može uštedjeti ukupno do 237.000 kuna (39.500 puta 6). Samo se bojim to reći ženi i potomstvu da me ne strpaju u mjerodavnu ustanovu!

Evo što predlaže JuL kako doći do love za Tajland: 1. Odustanite od teretane, 2. Uvedite dan bez potrošene kune, 3. Ne naručujte pizzu, 4. Umjesto automobila, bicikl ili električni romobil, 5. Prestanite pušiti i 6. Ne odustajte od kave, već od kafića. Dodao bih po sjećanju na bolju prošlost – vozite se samo parne/neparne dane u mjesecu, ne jedite mandarine, maslac samo tri puta mjesečno… Na točki 4. Ušteda iznosi 7.000 kn. Ne vjerujete? Programu je priložena jutarnja mamurna specifikacija godišnjih ušteda po svakoj točki programa. Na toj specifikaciji pozavidio bi i propali Dugoročan program ekonomske stabilizacije Milke Planinc s početka osamdesetih, ali i Mato Crkvenac, prvi ministar financija poslije 3. siječnja 2000., koji je izradio popis dopuštenoga shoppinga u inozemstvu (1 litra ulja, 1 paket pelena, 10 dkg kikirikija i tako dalje), što je čak i Račan, pohvalivši Crkvenca na budnosti, odbacio kao nebulozu.

Hoće li Plenkovićeva vlada ozakoniti prijedlog stabilizacijskih ušteda Jutarnjega lista i preteča mu (Milke Planinc i Mate Crkvenca) kako bi drage Hrvatice i Hrvati tako stečenu godišnju uštedu utrošili na kupnju jednosmjerne karte, makar i za Tajland? Ili će aktualni ministar financija upozoriti kolege u inkluziviranoj vladi kako starokomunistički prijedlog o smanjenju javne potrošnje predstavlja paralelni sustav zapovijedanja i izravan udar na državni proračun? Kako sada stvari stoje vladina politika u 2019. ima artikuliranu alternativu samo u recikliranju rigidnih komunističkih politika. Druge politike, osobito proistekle iz tzv. desnice jednostavno nema. Osim ako pod alternativom ne smatramo današnje (2. siječnja 2019.) gostovanje pokera dama u Studiju 4 HTV-a: Jadranke Kosor, Vesne Škare-Ožbolt, Mirele Holly i njihove novokomponirane nasljednice Dalije Orešković.

Nenad Piskač/HKV/https://www.hkv.hr/Hrvatsko nebo