Bošnjačka politička elita godinu protraćila na svađu sa susjedima

Bosna i Hercegovina je ovu godinu sa susjedima završila u veoma lošim odnosima piše N1 podsjećajući na svađe koje su sa susjednim zemljama izazvali bošnjački predstavnici u vlasti BiH.

Sa Hrvatskom su ratovali na više frontova kako na domaćem tako i na međunarodnom terenu, a najčešći razlog je Izborni zakon. Nešto manje sukoba je bilo sa Srbijom, ali se ni tu nije štedilo riječi po pitanju razgraničenja između dvije zemlje.

Retorika 19. stoljeća

Zbog izbora Željka Komšića u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine nisu se birale riječi, a sve je dignuto na međunarodnu razinu.

“Zbog svega navedenog, pozivam Plenkovića da kao premijer susjedne države prestane igrati ulogu premijera BiH i glasnogovornika samo jedne političke i etničke opcije, te da BiH počne posmatrati kao suverenu državu ravnopravnih naroda i građana, i kao dobrog i iskrenog susjeda”, kazao je Denis Zvizdić, predsjedatelj Vijeća ministara BiH.

“Te teze i teorije o nemiješanju u unutarnje poslove, to je ostalo u međunarodnim odnosima 19. stoljeću. Mi smo sada u 21. stoljeću gdje sva krupna i politička pitanja, a posebno ona za koja ja kao predsjednik Vlade imam posebnu odgovornost i prema Hrvatima koji žive izvan Hrvatske, ali i s obzirom na činjenicu kako je Hrvatska i potpisnik i jamac Daytonskog i Pariškog mirovnog sporazuma i kako smo zainteresirani da se on i 23 godina nakon potpisivanja provodi onako kako je i zamišljen”, riječi su Andreja Plenkovića, premijera Republike Hrvatske.

Hrvatska i Bosna i Hercegovina su razmjenjivale teške optužbe i prigovore kada je u pitanju i izgradnja Pelješkog mosta, ali ni tu se nije dogodilo ništa pozitivno. Situacija se s vremenom toliko pogoršala da se došlo do spominjanja tužbi.

“Ono što je državna komisija Bosne i Hercegovine nekoliko puta upućivala poziv državnoj komisiji Republike Hrvatske, ali nije došlo do tog sastanka. Ukoliko se i na to ogluše, sa žaljenjem moram konstatovati da će Bosna i Hercegovina svoja prava morati braniti pred međunarodnim pravosudnim institucijama”, tvrdi Adil Osmanović, ministar civilnih poslova BiH.

“Nije to moj nivo. Znate koliko se o tom mostu pričalo, koliko je bilo pokušaja da to sve skupa krene. Nakon što smo osigurali bespovratna sredstva i u prisustvu premijera Andreja Plenkovića potpisali ugovor o gradnji Pelješkog mosta taj postupak ide, a ostalo neću komentirati”, odgovara Oleg Butković, ministar mora i prometa Republike Hrvatske.

Prijedlozi odbačeni prije čitanja

Granični spor sa Srbijom još uvijek nije riješen, a ništa drugačije se nije ni očekivalo nakon mostarske trilaterale na kojoj su javno sukobljena mišljenja.

“Da li ćemo riješiti u narednih sedam mjeseci – teško. Sve se diže na kvadrat u predizbornim periodu. Mi imamo riješeno pitanje granice sa Srbijom, nemamo riješeno pitanje demarkacije, topografskih karata i slično, Srbija ima zahtjeve da se napravi devijacija, da se naprave izmjene kod dviju centrala”, kazao je Bakir Izetbegović, tadašnji član Predsjedništva BiH.

“Ovo što je Izetbegović rekao nije točno. Srbija ne traži, ni u prijedlogu koji sam dostavio, bh. strani nigdje ne piše ovo što je govorio Izetbegović, vidim da to nije čitao. To je bio slučaj ranije, naš stari prijedlog je bio da se izvrši devijacija granice na 14 i 37 hektara”, dodao je Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije.

Kako je to zaključeno na posljednjem ovogodišnjem sastanku potpredsjednice Evropske komisije Federice Mogherini sa balkanskim liderima za narednu godinu ostaju tri zadatka. Rješavanje pitanja imena Makedonije, dogovora između Beograda i Prištine te funkcionalnosti Bosne i Hercegovine bi trebala biti glavna tema za razgovore na balkansko-europskoj razini piše N1.

Dnevnik.ba/ https://www.dnevnik.ba/Hrvatsko nebo