Kraljević za Dnevnik.ba: Bošnjačke stranke postavljaju se iznad institucija BiH

Ivan Kraljević, politolog s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, u razgovoru za Dnevnik.ba govori o kampanji napada bošnjačkih stranaka na Središnje izborno povjerenstvo, ustavnoj krizi u kojoj se naša zemlja našla nakon što je za hrvatskog člana Predsjedništva BiH bošnjačkim glasovima nametnut Željko Komšić, diplomatskoj ofenzivi hrvatskog premijera Plenkovića.

Ivan Kraljević, politolog s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru za Dnevnik.ba je komentirao napade bošnjačkih stranaka na Središnje izborno povjerenstvo BiH i težnje da se broj izaslanika u federalni Dom naroda određuje prema Popisu stanovništva iz 1991. godine.

Kraljević je u razgovoru za Dnevnik.ba istaknuo kako se bošnjačke stranke postavljaju iznad zakona i institucija države Bosne i Hercegovine.

“Njih ne zanima ono što piše u Izbornom zakonu BiH, ne zanimaju ih presude Ustavnog suda BiH, niti načelo konstitutivnosti koje je Ustavni sud BiH kao najviša pravna instanca u državi izdignuo na pijedestal svih načela”, kazao je Kraljević.

Smatra i kako bošnjačke stranke i mediji koji su u njihovoj službi ovim pritiscima na Središnje izborno povjerenstvo (SIP) nastavljaju ustaljenu praksu jedinog tumača zakona i projiciranja države po mjeri većinskog naroda.

“Takvo je ponašanje nastavak poigravanja s državom koje su bošnjačke stranke započele s pokušajem nametanja Zakona o izbornim jedinicama u FBiH”, kazao je.

Prema njegovim riječima, Središnje izborno povjerenstvo (SIP) u svome djelovanju mora ostati podređeno Izbornom zakonu BiH i institucijama BiH, tj. ne smije ustuknuti pred željama perjanica bošnjačkog nacionalizma.

“Ustavni sud BiH, kada je riječ o slanju izaslanika u Dom naroda FBiH, izbrisao je odredbe prema kojima bi svaki kanton davao minimalno jednog pripadnika svakog naroda. Time je jasno naznačeno kako federalni gornji dom ne predstavlja kantone, nego isključivo narode”, rekao je Kraljević.

Napomenuo je i kako je Središnje izborno povjerenstvo (SIP), uz asistenciju međunarodne zajednice (OHR), osnovano je u skladu s Izbornim zakonom BiH i po istome nema nikakve ovlasti donositi podzakonske akte kojim bi se riješio problem popune Doma naroda FBiH.

“Mijenjanje Izbornog zakona BiH u isključivoj je nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH. Kada je riječ o tome koji će se popis koristiti, Izborni zakon BiH je jasan po tome pitanju. Kako je to slikovito kazala članica SIP-a Irena Hadžiabdić, sviđalo se to nekome ili ne, članak 10.12 Izbornog zakona BiH kao osnovu za određivanje broja izaslanika uzima posljednji popis stanovništva, a to je onaj iz 2013. godine”, kazao je Kraljević.

Osvrnuo se i na sastav Predsjedništva BiH, odnosno, na izbor Željka Komšića bošnjačkim glasovima po treći put za mjesto hrvatskog člana Predsjedništva BiH te na budućnost BiH kao države ako ne dođe do sveukupnih izmjena Izbornog zakona BiH.

“O tome kakva je budućnost BiH kao države možemo samo prejudicirati. U stvaranju pretpostavki o njezinoj budućnosti moramo poći od činjenice kako je riječ o duboko podijeljenom društvu, nestabilnoj državi koja nikada nije stekla neovisnost u punom kapacitetu”, kazao je.

Prema njegovim riječima, ovdje je, htjeli mi to priznati ili ne, međunarodni protektorat i dalje na snazi.

“BiH je neuspjeli pokus u rukama međunarodne zajednice koja pilatovski pere ruke na spomen krivice i političke odgovornosti za stanje kaosa i permanentne krize”, smatra.

Istaknuo je i kako je međunarodna zajednica na jedan vrlo perfidan i ciničan način u koliziji s Daytonom.

“Gledajući u kontekstu aktualnog političkog ambijenta, nešto više od četvrt stoljeća nakon rata, međunarodna je zajednica na jedan vrlo perfidan i ciničan način u koliziji s Daytonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH čije je glavno načelo konstitutivnost naroda”, kazao je.

Prema njegovim riječima, sve političke akrobacije međunarodne zajednice u Izborni zakon BiH doprinijele su procesu dekonstituiranju Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda koji se mora gotovo plebiscitarnim odzivom na izbore boriti za svoje legitimne političke predstavnike.

“No, ni plebiscitarna im izlaznost više ne jamči kako će do istih doći. Nažalost, to se obistinilo i na posljednjim izborima kada je ponovno uzurpirana pozicija hrvatskog člana Predsjedništva BiH od strane tri i pol puta brojnijih Bošnjaka u FBiH kao jednoj izbornoj jedinici koju dijele s hrvatskim narodom”, kazao je.

Smatra kako je BiH trenutačno u slijepoj ulici, točnije, ustavnoj krizi.

“Izborni rezultati s evidentnim primjesama izbornog inženjeringa i odvijanje izbornog procesa bez jasno definiranih pravila kako će se formirati domovi naroda nakon što su neustavne odredbe o izboru izaslanika brisane iz Izbornog zakona BiH samo su doveli do kulminacije krize cjelokupnog političkog sustava BiH”, tvrdi.

Prema njegovim riječima,  u situaciji smo kada ne znamo kako će se i na koji način formirati izvršne vlasti na svim razinama vlasti.

“U stanju smo ustavne krize i očekuje nas mukotrpno razdoblje postizbornih (pre)govora i traženja partnera koji će biti sposobni ponuditi adekvatne odgovore na brojna otvorena pitanja”, kazao je.
Kraljević ne isključuje ni ponovno miješanje međunarodne zajednice u rješavanju, kako tvrdi, gordijskog čvora.

“Važno da njezin angažman ne ide na štetu najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda. Zato bi izabrani hrvatski politički predstavnici trebali pokazati sinergiju i konačno jasno i glasno zauzeti stav o tome kako se nikakva budućnost BiH ne može stvarati nauštrb Hrvata”, kazao je.

Smatra, pak, kako  nažalost, ovdje nisu riješena identitarna pitanja i ista će i dalje biti na dnevnom redu.

“Jedini lijek bolesniku zvanom BiH u ovom trenutku jest traženje modusa koji će zaštititi ustavom zajamčena prava svojih konstituenata i tako stvoriti funkcionalnu državu. O euroatlantskom putu se može govoriti tek nakon toga”, tvrdi.

Osvrnuo se i na proslavu pobjede SDA tekbirima i povicima “Allahu ekber” u središnjice te stranke u Sarajevu.

“Prema mojem mišljenju posve je legitiman čin izbora načina na koji će koja stranka proslavljati svoje izborne rezultate pa tako vrijedi i za proslavu u središnjici SDA u Sarajevu”, kazao je.

Međutim, problem nije u biti samog načina proslave, kako je rekao, nego u simboličkom arsenalu koji se iz toga raspršuje i instaliranju radikalnih kadrova u samu stranačku vrhušku.

“Jedan od takvih je, primjerice, Salko Zildžić kojeg se predstavlja kao perjanicu mlađeg naraštaja čije vrijeme tek dolazi”, kazao je.

Smatra kako takvo ponašanje najjače bošnjačke void palestinizaciji Bošnjaka i BiH.

“Ne smije se zaboraviti kako su takvi ‘pozdravi Bogu’ na vrlo ružan način instrumentalizirani kao vojni pokliči kojim su učinjena svirepa ubojstva Hrvata i Srba od strane Armije BiH i mudžahedina u proteklom ratu u BiH”, kazao je.

Tvrdi i kako se SDA koja je ujedno i članica EPP-a, mora konačno ponašati kao moderna politička stranka i prihvatiti činjenicu kako BiH ima priliku za opstanak isključivo kao sekularna država.

“Mora postojati jasna granica utjecaja vjerskoga u političkom prostoru”, kazao je.

Komentirao je i svojevrsnu diplomatsku ofenzivu hrvatskog premijera Andreja Plenkovića glede nametanja Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Smatra kako hrvatski narod u BiH u ovom trenutku očekuje konkretne poteze kako njihovih političkih predstavnika u BiH, tako i dužnosnika Republike Hrvatske.

“U tom je smislu razumljiva i očekivana inicijativa hrvatskog premijera Andreja Plenkovića nakon novog brutalnog poigravanja s političkom voljom njegovih sunarodnjaka u BiH. No, čini mi se kako je kod njega posrijedi neka vrsta naknadne savjesti, posebice ako uzmemo u obzir njegovo poprilično šmekersko obraćanje nakon samih izbora”, kazao je.

Napomenuo je kako je prvi jasnu podršku dao MOST-ov Božo Petrov koji je nakon izbora pozvao vlasti u Hrvatskoj da bez obzira na političke preferencije i ideološka stajališta stanu u zaštitu Hrvata u BiH.

“Prvi konkretan korak napravili su hrvatski europarlamentarci pismom predsjednicima glavnih institucija EU. Čini mi se kako je Republika Hrvatska konačno svoj vanjskopolitički utjecaj kao članice EU i NATO-a počela koristiti na pravi način i opipljivim potezima artikulirati svoju brigu za hrvatski narod u BiH. Uostalom, to joj je i ustavna obveza. Republika se Hrvatska mora početi institucionalno zalagati za Hrvate u BiH”, rekao je.

Tvrdi i kako je  takva je pomoć hrvatskom narodu puno važnija od doniranja novaca za, primjerice, opanke i folklorna sijela.

“Važan je i taj aspekt, ali to neće uvelike pomoći očuvanju hrvatskog identiteta i Hrvata kao političkog naroda u BiH”, rekao je Kraljević.

Odgovarajući na pitanje je li Hrvatska trebala povući veleposlanika iz BiH nakon nametanja Komšića i ući u process revizije državljanstava Bošnjacima iz BiH, Kraljević je rekao kako bi takav potez na dnevnopolitičkoj razini snažno odjeknuo, ali da nije siguran kakvu bi korist u konačnici imali.
“U međunarodnim se odnosima povlačenje veleposlanika uvijek tretira kao potez koji za sobom povlači probleme nesagledive naravi. Takvi potezi vrlo često samo doprinose dodatnom usložnjavanja ionako teške situacije. Smatram kako bi se isti slučaj dogodio i da je Republika Hrvatska posegnula za takvim rješenjem. Gledajući iz dnevnopolitičke perspektive, povlačenje veleposlanika bi snažno odjeknulo, ali ne znam koliko bi koristi donijelo. To bi bila ishitrena odluka”, rekao je.

Međutim, Republika  Hrvatska bi, prema njegovim riječima, u svakom slučaju trebala više računa voditi o tome kakve kadrove šalje u BiH, kako joj se ne bi ponavljali slučajevi poput onoga kada je nekadašnji hrvatski veleposlanik u BiH Tonći Stanišić tvrdio kako je Republici Hrvatskoj važnija cjelovitost BiH od političkog opstanka Hrvata u istoj.

“Hrvatskom je narodu u BiH  potrebna sustavna i dugoročna strategija vođenja hrvatske vanjske politike. Ta se strategija ne bi trebala zasnivati na revanšizmu, pa i u slučaju pokretanja revizije državljanstva Bošnjacima iz BiH, nego na konkretnim potezima koje će povlačiti sa svojim europskim partnerima”, rekao je.

Napomenuo je i kako to ne znači da Republika Hrvatska ne bi trebala provjeriti stotine tisuća svojih državljanstava koje dala Bošnjacima na osnovu kojekakvih starih dokumenata ili lažnog predstavljanja i izjašnjavanja Hrvatima.

“Vjerujem kako će i to pitanje doći na dnevni red, jer je time grubo prekršen Zakon o hrvatskom državljanstvu”, kazao je.

Komentirajući odlazak hrvatskog veleposlanika Ivana del Vehcia dan  nakon reizbora Željka Komšića reisu-l-ulemi Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazoviću „na noge”, Kraljević je istaknuo kako se to ne mora promatrati iz perspective odlaska na svojevrsni “raport”.

“Takvih je susreta napretek u diplomaciji. No, kada sagledamo situaciju iz dublje perspektive, to i nije daleko od istine”, kazao je.

Tvrdi i kako je vrijeme je da se kadrovi koje Republika Hrvatska šalje u BiH oslobode podaničkog mentaliteta i prestanu biti „gospoda koju voli raja”.

“Isto vrijedi i za hrvatske političke predstavnike u BiH. Njihova je uloga važnija od ispitivanja kvalitete ćevapa na Baščaršiji i obilaska folklornih sijela uzduž i poprijeko BiH”, kazao je.

Kraljević je istaknuo i kako bi volio da je veleposlanik del Vechio u razgovoru s poglavarem Islamske zajednice u BiH skrenuo pozornost na nastavak procesa dekonstituiranja i dokidanja prava njegovim sunarodnjacima u BiH.

Dnevnik.ba/ https://www.dnevnik.ba/Hrvatsko nebo