VUKOJA ZA HRT: Izbor Komšića bio bi otvoreni čin neprijateljstva

Ako Komšić bude izabran Skoko je izrazio bojazan da će doći do radikalizacije hrvatsko-bošnjačkih odnosa i napetosti prilikom slaganja vlasti, funkcioniranja BiH kao i zategnutih odnosa između BiH i Hrvatske. On je samo formalno-pravno hrvatski predstavnik, on se tijekom kampanje uopće nije obraćao Hrvatima već radikalnijem bošnjačkom izbornom tijelu i sve su poruke bile uglavnom bile protiv Hrvata, rekao je Skoko. Ako Hrvati neće imati svog predstavnika u najvišim državnim tijelima to bi ih moglo dodatno obeshrabriti.

U Bosni i Hercegovini održani su 7. poslijeratni opći izbori, najneizvjesniji od njezine samostalnosti. Nikada se u izbornim ciklusima nije dogodilo da BiH izbore dočeka bez jasnih pravila njihove provedbe, kako je to ovaj put slučaj, nakon nepromijenjenog izbornog zakona. Pa tako nije jasno kako će i hoće li uopće biti moguće formirati novu vlast, barem onu na razini Federacije BiH u kojoj živi najveći dio bosanskohercegovačkih Hrvata.

U utrci za izbor člana Predsjedništva iz redova hrvatskog naroda najveća bitka vodi se između Dragana Čovića i Željka Komšića, koji nade polaže u brojnije Bošnjake. 3 milijuna 300 tisuća birača u iznimno kompliciranom političkom sustavu biralo je među 58 stranaka i 36 koalicija. Prve preliminarne rezultate izborna će komisija objaviti oko ponoći.

O ovoj temi na HRT-u u temi dana su razgovarali s profesorom odnosa s javnošću na Fakultetu političkih znanosti Božom Skokom i sociologom Ivanom Vukojom s Instituta za društveno-politička istraživanja.

Vukoja je rekao kako danas na izborni dan nije bilo nekih bitnih problema s regularnošću samo izbornog procesa. Prema njegovim informacijama, izlaznost će biti u okvirima u kojima je bila i na prethodnim – oko 52 posto, iako je očekivao veći postotak zbog specifičnosti situacije.

Ako Komšić bude izabran Skoko je izrazio bojazan da će doći do radikalizacije hrvatsko-bošnjačkih odnosa i napetosti prilikom slaganja vlasti, funkcioniranja BiH kao i zategnutih odnosa između BiH i Hrvatske. On je samo formalno-pravno hrvatski predstavnik, on se tijekom kampanje uopće nije obraćao Hrvatima već radikalnijem bošnjačkom izbornom tijelu i sve su poruke bile uglavnom bile protiv Hrvata, rekao je Skoko. Ako Hrvati neće imati svog predstavnika u najvišim državnim tijelima to bi ih moglo dodatno obeshrabriti.

Vukoja također kaže da će se svakako povećati tenzije na svim političkim razinama. To bi bila vrlo ružna poruka, tj. čin neprijateljstva dijela populacije BiH prema Hrvatima i njihovom pravu koje im je zagarantirano Daytonskim sporazumom i ustavom BiH, izjavio je Vukoja.

Božo Skoko budućnost BiH vidi u federalističkom ustroju koji bi poštivao sva tri konstitutivna naroda. Ako pobjedu za hrvatskog člana predsjedništva BiH odnese Željko Komšić, vjeruje da će biti jako malo prostora za konstruktivne razgovore s Hrvatskom vezano uz neke teme kao što je Pelješki most. Osim što Komšić od sada nije pokazivao neki interes za suradnju, poziciju će mu otežati to što neće imati legitimitet jer je će biti izabran glasovima Bošnjaka, a ne hrvatskog naroda, dodao.

Govoreći o poziciji Milorada Dodika, Skoko je rekao kako on ulazeći u predsjedništvo dolazi na vrh države gdje može kontrolirati poluge vlasti.

Na pitanje je li tu njegovu poziciju poljuljala inicijativa “Pravda za Davida”, Vukoja kaže da će to pokazati izborni rezultati. Vjeruje da će Dodik i dalje ostati vodeći politički subjekt u Republici Srpskoj i da će njegova retorika postati konstruktivnija. Dodik vodi pragmatičnu politiku i zapravo inzistira na poštivanju izvornog Daytona i onoga što je dogovoreno. U trenucima kada mu se to oduzima onda naglašava mogućnost separatističkih akcija u Republici Srpskoj.

hms.ba/ http://hms.ba/Hrvatsko nebo