11. Planinarski križni put mladih

Vrijeme:5 min, 0 sec

 

 

11. Planinarski križni put mladih u organizaciji udruge mladih Studentski katolički centar Split (SKAC_ST) bit će održan 6. i 7. listopada na trasi Bugojno – Kupres – Rama.

 

Rano ujutro u subotu, 6. listopada skupina od oko 300 mladih hodočasnika pod organizacijom SKAC_ST-a i duhovnim vodstvom fra Ante Bešlića i fra Ante Vučkovića počinje svoj put.
Autobusi iz Splita kreću prema Bugojnu gdje se sastaju s ostalim mladim hodočasnicima iz Zagreba, Kupresa, Rame, a i onim domaćima iz Bugojna.

Okupljalište hodočasnika je crkva Sv. Ante Padovanskog u Bugojnu koja je poznata kao jedna od najvećih crkava u Bosni i Hercegovini. Župa Bugojno trenutno broji oko 5 000 župljana, a prije Domovinskog rata u Bugojnu je živjelo 16 000 Hrvata koji su kroz godine ratnih zbivanja protjerani iz svojih domova i većinom se nisu vratili.

Nakon uvodnih riječi organizatora (Studentski katolički centar Split (SKAC_ST)) i fra Hrvoja Radića, župnika Župe Sv. Ante Padovanskog Bugojno te kratke okrepe hodočasnici kreću prema Veseloj Straži. Na tom povijesnom mjestu mladima su Grad Bugojno i domaćin Husein Smajić organizirali doručak.

Tu će doznati nevjerojatnu priču bugojanskog poduzetnika Smajića koji je sasvim slučajno otkrio ostatke crkve što je izgubljena na njegovoj zemlji čekala gotovo punih šest stoljeća da ju netko pronađe. Pronašavši je, poželio ju je obnavljati te je odlučio pokloniti tu zemlju nadbiskupiji, a financijski pomaže izgradnju nove crkve 100-tinjak metara niže od iskopina stare.

Nakon uvodne molitve na mjestu ove crkve koju je u svom bijegu pred Turcima, vjeruje se, pohodila i zadnja bosanska kraljica Katarina Kosača-Kotromanić (nakon pada Bosne 1463.) mladi nastavljaju “njenim putem” preko planine Kalin prema Kupreškoj visoravni.

Na tom će im putu posvjedočiti i sudionik povijesne Bitke za Kupres 1992. To je jedna od prvih velikih bitaka u ratu u Bosni i Hercegovini. Frano Aničić, član Kupreške bojne, na tom je terenu izvlačio četvoricu ranjenika (među kojima je bio i general Željko Glasnović), nakon propalog pokušaja da ih izvuče na prikolici traktora. Uistinu fascinantnu priču o tim događajima mladi će, prema najavi, čuti vjerojatno baš od njega i njegovog suborca Marija Bagarića.

Nakon toga mladi nastavljaju prema lokalitetu Ogledala- Kukavice (Kupres) gdje će također, kao i na svim značajnim lokalitetima prije toga, imati postaju križnog puta i nekoliko riječi domaćina o tom mjestu. Tu se nalazi masovna grobnica više od 70 nedužnih Kuprešaka pobijenih u zločinu 1943., u komunističkoj odmazdi nakon velikih bitki za Kupres u 2. svjetskom ratu. Tek prije pet godina te su žrtve ekshumirane i dostojno pokopane, nakon više od 70 godina šutnje.

Mladi nastavljaju prema glacijalnom Kukavičkom jezeru, jednom omiljenih izletišta ljudi kupreškog kraja i šire gdje će imati pauzu za ručak i odmor. Nastavljajući svoj put, pred sam ulaz u grad Kupres posjetit će Otinovce i crkvu Sv. Ivana Krstitelja. Ona je jedinstven primjer da su na istom mjestu podignute četiri crkve iz različitih razdoblja. Ostaci ranijih crkvi iz 5. stoljeća (ranokršćanska bazilika), 15. stoljeća (crkva Sv. Trojstva) i 19. stoljeća (crkva Sv. Ivana Krstitelja) proglašeni su za nacionalni spomenik BiH.

Srednjovjekovna zavjetna crkva Sv. Trojstva (tada su se Otinovci zvali Vrila), podignuta je na temeljima bazilike (tada se to nije znalo), a crkvu je podigla bosanska kraljica Katarina Kosača-Kotromanić.

Pred smiraj dana mladi prolaze posljednju dionicu i dolaze u središte Kupresa. Crkva Svete Obitelji vidi se sa čitavog okolnog područja, dominira nad visoravni i spremno dočekuje hodočasnike koji će u njoj imati svetu misu i klanjanje. Kupreška crkva jedna je od najvećih u BiH, a napravljena je nakon što je stara tijekom rata pretvorena u prah. Upravo na ruševinama stare mladi će se također zaustaviti da bi razmatrali jednu postaju križnog puta.

Nakon sv. mise koju će s duhovnicima iz Splita slaviti i župnik don Tomislav Mlakić, domaćini Kuprešaci ugostit će mlade na večeri u ŠRC Čajuša, podno samog skijališta, gdje će se okrijepiti toplim obrokom i čajem, ali i druženjem s domaćinima.

Nakon noćenja u osnovnoj i srednjoj školi u Kupresu mladi u nedjelju, 7. listopada nastavljaju svoj put preko Kupreškog polja. Rano ujutro na jednoj od najvećih europskih farmi goveda organiziran im je doručak koji donira vlasnik Slaven Papić Perčinović.

Odatle mladi kreću kroz predivne šume i proplanke prema Rami. Zastat će i na Zahumu, u općini Prozor-Rama, kod spomen-kuće Dive Grabovčeve. Kako dan odmiče, mladi se približavaju samom Ramskom jezeru. Pogled na njega puknut će kod spomen-križa na jednom vidikovcu nad jezerom.

Ploča podno tog križa predivno veli:
“Na Zahumu u znaku križa živjeli su i umirali naši preci. Nadamo se da će pod ovim znakom živjeti i budući naraštaji Hrvata na ovim obroncima planine Raduše!
To je naša vjera! To je naša nada!”

S tom mišlju mladi silaze do samog jezera i mjesta Rumboci u Rami. Kroz povijest Rama je bila ranjavana kao i većina hrvatskih mjesta u BIH. Za vrijeme turskih osvajanja fratri u progonstvu zajedno sa dijelom puka biježe u Sinj, noseći sa sobom sliku Gospe od Milosti danas svima znanu kao sliku Gospe Sinjske. Tijekom II. svjetskog rata u Rami su stradale tisuće ljudi, nekoliko sela je zapaljeno, a gotovo svi muškarci pobijeni.
Nakon što su partizani u srpnju 1942. god. zapalili crkvu, ubili gvardijana Jurkovića i nešto kasnije kapelana Sliškovića, došli su četnici te 8. i 9. listopada iste godine izvršili pokolj više od 900 nedužnih ljudi.

Samostan i župa Uznesenja Marijina (Rama- Šćit) konačni je cilj ovog hodočašća tj. Planinarskog križnog puta. Šćit je neveliko naselje, koje se do 1968. izdizalo iznad plodne i pitome kotline kroz koju je protjecala rijeka Rama s pritokama Buk i Krupić. O povijesti samostana i cijele Rame pripovjedit će župnik i gvardijan fra Andrija Jozić koji je zajedno s župljanima organizirao zakusku za umorne mlade hodočasnike.

PKP završava svetom misom u crkvi koju će zajedno slaviti hodočasnici i domaćini iz Rame i nakon nje imati agape-druženje uz pjesmu, u samostanu. Kasno u noć mladi će stići natrag u Split i iščekivati novi PKP u korizmi sljedeće godine.

KT

 

nedjelja.ba/hr/ https://www.nedjelja.ba/hr/Hrvatsko nebo