Zdenko Ćosić za Dnevnik.ba: Bez Herceg-Bosne i BiH je invalidna država

Herceg-Bosna je unesena u Federaciju i samim time država ne može ni funkcionirati bez Herceg-Bosne. Bez Herceg-Bosne, Bosna i Hercegovina invalidna je država, rekao je u intervjuu za Dnevnik.ba Zdenko Ćosić, dopredsjednik HDZ-a BiH i predsjednik Vlade Županije zapadno-hercegovačke.

Sa Zdenkom Ćosićem, dopredsjednikom HDZ-a BiH i trenutnim predsjednikom Vlade Zapadnohercegovačke Županije razgovarali smo uoči obljetnice osnutka Hrvatske Republike Herceg-Bosne. Podsjetimo, Hrvatska Republika Herceg-Bosna osnovana je 28. kolovoza 1993., a njenom osnutku prethodili su ratni događaji, uspostava Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i famozno ignoriranje ratnih početaka u selu Ravno od strane Alije Izetbegovića koji je poručio da “ovo nije naš rat” natjeravši Hrvate de facto da se tako samoorganiziraju i krenu u obranu svojih domova i svoga naroda…

U to vrijeme, Zdenko Ćosić je bio zastupnik u Skupštini Bosne i Hercegovine, skupštini koja se, kako navodi Ćosić, raspala nakon što su gotovo svi srpski dužnosnici napustili istu i krenuli formirati Srpsku Republiku Bosnu i Hercegovinu. Ćosić, kao svjedok tih vremena, uvodi nas kroz ovaj intervju u niz povijesnih događaja iz toga vremena, ali i komentira danas aktualne narative koji sotoniziraju Herceg-Bosnu, proglašavaju HVO i nerijetko cijeli hrvatski korpus zločinačkim…

Gospodine Ćosić, provedite naše čitatelje malo kroz povijesni pregled nastanka HRHB?

Htio bih ovdje naglasiti jednu od javnosti dosta prikrivenu i marginaliziranu činjenicu, a ta je da je tadašnji muslimanski narod u svibnju (op.a. 1991.) osnovao Patriotsku ligu, odnosno, osnovali su Nacionalno vijeće za obranu muslimanskog naroda, a njegovo vojno krilo je bilo Patriotska liga, to je prethodilo uspostavi Herceg Bosne, a danas to nitko ne ističe.

Kako to da je u bošnjačkoj javnosti “živnula” ideja o tzv. cijepanju BiH od strane Hrvata i Srba?

Kada se govori o osnivanju HZHB, treba istaknuti i jednu površnu povijesnu kvalifikaciju, a to je ona da je cilj Herceg Bosne bio pripojenje Hrvatskoj. Međutim, prvo su Muslimani osnovali svoju nacionalnu ligu, svoje nacionalne institucije… U Hrvatskoj je bjesnio rat, JNA je potpuno srbizirana, a te priče i tumačenja bošnjačkih političkih ciljeva o Herceg-Bosni kao o dijeljenju BiH su jedna puka izmišljotina, izmišljena priča koja se forsira za potrebe dnevne politike. Ono što je ključno za to vrijeme jest odnos prema Jugoslaviji. Na tom pitanju može se propitivati kakve su čije politike bile, a bošnjačka politika u tom je smjeru stalno lutala i kalkulirala dok je srpska politika imala jasno zacrtane ciljeve. SDA i muslimansko vodstvo stalno je tražilo model ostanka u Jugoslaviji dok je jedino hrvatska politika uzela jasan stav o BiH van Jugoslavije. Bošnjaci su to prihvatili tek kada su sve druge opcije propale. Nekoliko tih povijesnih falsifikata je nastalo za potrebe dnevne politike.

Zašto se Herceg-Bosna sotonizira?

Ponekad u međunarodnoj politici i politici kao takvoj odgovaraju interpretacije koje sotoniziraju Herceg-Bosnu. Zahvaljujući medijskom prostoru mi imamo dojam da se uspjelo u tome. Imamo taj spin gdje su se sastali Milošević i Tuđman i dogovorili podjelu BiH, no dokaza nema. S druge strane, u rujnu 1993. imate tajni sporazum između Tuđmana i Alije Izetbegovića, a on se odnosio na planove o budućoj konfederaciji. Dva dana nakon tog sporazuma, Izetbegović je s Momčilom Krajišnikom potpisao sporazum u kojemu se potpisuje raspuštanje logora pod teritorijem Armije BiH. U Tarčinu su Muslimani pustili 207 zarobljenika. Tko god meni donese taj famozni sporazum Tuđmana i Miloševića ja ću njima pokazati ovaj.

Unatoč činjenicama ljudi su nasjeli na spinove, kako to?

Postoje metode kojima se ne nešto kontrolira, um recimo. Kad vam se podvale neki spinovi, ljudi to lako prihvate jer to ne treba propitivati, to postane kao neka dogma, određena zadana istina. Ljudi ne moraju propitivati, ni ulagati intelektualni napor da nešto razumiju, jednostavno prihvate istinu kao takvu. Tu je odgovornost na povjesničarima, političarima i svima onima koji se bave ovim poslom da ne odustanu od dokazivanja određenih zbivanja.

Što je za Vas Herceg-Bosna danas?

Danas je Herceg Bosna temelje Federacije BiH. Mi smo ušli sporazumno u ovakav oblik zemlje. Unijeli smo Herceg Bosnu koja je bila više i bolje organizirana nego drugi nacionalni oblici vlasti. Možda se i zbog toga ona sotonizira, zato što je funkcionirala. Mi smo pokazali i dokazali da smo sposobni sami vladati, a netko to želi prikriti. Danas se to preslikava u odnos tih istih politika prema županijama. Imamo kakve-takve mehanizme zaštitite, a ti mehanizmi se pokušavaju nagrizati…

A što je s ovima što pozivaju na građansku državu…?

Ovdje treba povući jednu paralelu s Jugoslavijom. Tada su oni koji su bili dominantni i brojniji tražili građansku državu, a to se danas događa u BiH. Postoji intencija da oni koji su brojniji vladaju. Kao što je Milošević prstom upirao u Hrvatsku govoreći da je to sve ustaško, tako i danas postoje politike koje upiru prstom u nas govoreći da smo mi krivci jer stvari ne funkcioniraju.

Što bi trebao i mogao biti hrvatski odgovor?

Kad imate politički cilj, imate političke i životne okolnosti, potrebno je birati sredstva kojima će se taj cilj ispuniti. U pravilu, onaj koji je moćniji, on je bahat, on je taj koji pokušava nametati pravila, ali te radikalne retorike, prijetnje ratom i tome slično su više usmjerene prema, da se tako izrazim, svome jatu, u potrebu homogenizacije vlastitog biračkog tijela. Samo tako se može ograničiti ljude i falsificirati historiografiju BiH.

Kakva je uloga stranaca u BiH? Kako tada, tako i danas, u izgradnji, ali i u rušenju Herceg-Bosne?

Svako malo razgovaram s ljudima iz međunarodne zajednice, no nisam imao nikakvih ponuda. Mogu samo kazati da oni koriste dosta suptilne metode i onda iz te jedne integralne slike nakon razgovora s ljudima na terenu stvore metode kojima će oblikovati određene politike na terenu. Oni traže ljude koje će iskoristiti kao alat, međutim, to nisu nikada ljudi iz stabilnih političkih opcija, nego neke nove opcije koje bi trebale provesti određene politike kako bi se poklopile s ciljevima i interesima ovih izvana… Cijelo to vrijeme bilo je itekako opečaćeno patronatom međunarodne zajednice. Sve to što se događalo bilo je i preporuka međunarodne zajednice, od samih sporazuma pa nadalje. Ništa se nije događalo bez njihova utjecaja. Sve politike imaju potporu međunarodne zajednice onoliko koliko je i njihova politika kompatibilna s politikom međunarodne zajednice.

Kada će biti moguć povratak na jednaka politička prava kad su Hrvati u pitanju? Za vrijeme Herceg-Bosne Hrvati su nesumnjivo imali veća prava…

Konstantno se pokušava marginalizirati naš zahtjev za jednakopravnošću, a kroz to možemo doći kroz legitiman izbor predstavnika, ako to nemate vi ne postojite kao politički narod. Ne ovisi o nama kada će prestati majorizacija i kada ćemo imati politički okvir u obliku funkcionalne države. Ne mogu se igrati prognozera i reći kada bi to moglo biti, ali mislim da će na koncu međunarodna zajednica odigrati ključnu ulogu. Očito je da su na ovim prostorima afiniteti takvi i da postoji potreba da jedni vladaju drugima. U trenutku kada se to izbriše iz političkih projekata i ideja, BiH bi mogla postati funkcionalna. Pogledajte ovaj paradoks, pa stolno se tzv. lijeve stranke pozivaju na antifašizam, a uporno izbjegavaju pozivati se na temelje Bosne i Hercegovine koji su zadani na ZAVNOBiH-u. Da bih nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska. To su sve one stranke koje se nazivaju antifašističkim ili građanskim opcijama. Herceg-Bosna je unesena u Federaciju i samim time država ne može ni funkcionirati bez Herceg-Bosne. Bez Herceg-Bosne, Bosna i Hercegovina invalidna je država.

Dnevnik.ba/ https://www.dnevnik.ba/Hrvatsko nebo