Australsko-hrvatski kongres: Na uvid Predsjednici RH, Vladi RH, oporbi i javnosti

Na uvid Predsjednici RH, Vladi RH, oporbi i javnosti

8. srpnja 2018.

Predmet: Izjava za javnost, promjene u Ustavu i izbornom zakonu

Poštovani,

jedan od nedavno održanih referenduma javne inicijative ‘Narod odlučuje’ odnosi se na hrvatske manjine, to jest na pitanje kako u dijelu izbornog zakona postići što viši stupanj ravnopravnosti vis a vis ostalog dijela hrvatskih glasača.

Pitanje je kako zadovoljiti potrebe današnjeg hrvatskog društva, kako učiniti zakon inkluzivnim umjesto ekskluzivnim, te kako zadovoljiti sve segmente društva. Naime, razvidno je prema rezultatima referenduma da mnogi građani Republike Hrvatske (RH) nisu zadovoljni sadašnjim stanjem svojih glasačkih prava.

Ono što nije uzeto u obzir prilikom spomenutog referenduma je glasačko pravo hrvatskog iseljeništva, uključujući autohtone Hrvate, hrvatske manjine izvan RH i hrvatsku dijasporu, dakle sve što se podrazumjeva pod pojmom Hrvati izvan RH.

Taj širi pojam, Hrvati izvan RH, zapravo stvara puno nedoumica, jer postoje razlike između onih koji žive na nekom prostoru dugi vremenski period i onih koji su odselili iz Hrvatske u posljednjih stotinjak godina i postali hrvatska dijaspora.

Ta ogromna masa ljudi, koja broji stotine tisuća, danas je ograničena fiksnom kvotom od svega tri zastupnička mjesta u Hrvatskom saboru! Istina je da je u početku bilo dvanaest zastupničkih mjesta za dijasporu, ali je taj broj tokom vremena smanjen na tri sadašnja zastupnička mjesta. Ne ulazeći u razloge zašto je došlo do toga ukazujemo da se taj propust može i treba ispraviti.

Ako je Vladi RH i oporbenim strankama stalo do stvarnog predstavljanja hrvatskih državljana koji žive u inozemstvu, tada bi trebalo formirati tri izborna okruga od kojih bi jedan obuhvaćao samo BiH, drugi Europu, a treći Amerike i Oceaniju.

Nema dvojbe da sadašnji izborni zakon povlašćuje manjine na štetu većine, a pogotovo nije pravičan u odnosu na Hrvate izvan RH. Jedno od mogućih riješenja je, nakon referenduma o pravu manjina, pristupiti aktivnostima povećanja broja zastupnika iz dijaspore, koja prema sadašnjem načinu biranja zastupnika uopće i nije zastupljena u Hrvatskom saboru.

Naime tri predstavnika iz XI izborne jedinice uglavnom su iz susjednih zemalja RH, dok stvarna dijaspora, pogotovo ona najbrojnija, prekomorska, nema niti jednog zastupnika.
Jedno od ranijih riješenja bilo je da se izabere po jedan zastupnik iz Sjeverne Amerike, Južne Amerike i jedan iz Australije i Novog Zelanda.

U sva tri slučaja trebala bi postojati fiksna kvota neovisno od broja glasača. Razlog tome je što je za sada problem zainteresirati veći broj glasača kako bi izašli na izbore.

Ne treba zaboraviti na niz poteškoća, da još nema dopisnog glasovanja, da je broj glasačkih mjesta ograničen samo na konzularna predstavništva, te da općenito u iseljeništvu nema odziva na aktivno sudjelovanje u društvenom i političkom život matice zemlje RH.

To je ujedno i jedan od glavnih razloga davanja zastupničkog glasa u Hrvatskom saboru, u svrhu oživljavanja i uključenja dijaspore, iseljeništva u društvene i političke procese u RH.

Jasno da će jedan od problema biti izabrati adekvatne ljude, koji će biti voljni putovati iz udaljenijih zemalja na sastanke Sabora, te provoditi dio godine u Hrvatskoj i uključiti se u politički zivot zemlje. To je nepoznanica koja neće biti riješena dok se ne primjeni predloženi model imenovanja zastupnika dijaspore. Pri tome važno je dati priliku svakom hrvatskom državljaninu, neovisno gdje živi. No, prije svega potrebna je izmjena Ustava i izbornog zakona kao pretpostavka ispravljanja navedene nepravde.

U svjetlu demografske krize i iseljavanja velikog broja, pogotovo mladih ljudi, što predstavlja veliki problem za zemlju, Hrvatskoj je potreban svaki njezin državljanin. Danas je taj trend prisutan u mnogim zemljama svijeta, pogotovo u Europi, gdje mnogi iz raznih razloga traže bolje uvjete za život i karijeru u drugim zemljama.

Pozitivno je i ulijeva nadu to da se takvi migracijski trendovi mogu mijenjati i u obrnutom smjeru, kao što je to već dokazano u nekim europskim zemljama. Članstvom Hrvatske u EU fluidnost i mobilnost je moguća u različitim smjerovima i na nju treba računati.

Gledano samo u okviru državnih granica demografska slika je porazna, ali u širem, globalnom kontekstu ona nije toliko negativna, pogotovo kad se u cijelu sliku uključe svi državljani RH, gdje god oni živjeli.

Možda tu leži problem, kao i riješenje mnogim problemima s kojima se suočava današnje hrvatsko društvo. Način poimanja i gledanja na svijet i zajednicu. Hrvatska u jednom širem, globalnom svijetonazoru, suočena sa svojom prošlošću te oslobođena od hipoteke te prošlosti, kao i svih negativnih konotacija njezine prošlosti mogla bi lakše i slobodnije zakoračiti u svoju prosperitetnu budućnost.

S poštovanjem

Stjepan Asić
predsjednik
Australsko-hrvatskog kongresa
11 Colebrook Circle, Secret Harbour
Western Australia, 6173
Mob: +61 (0)424404180, E-mail: asicnet@iinet.net.au

Hrvatsko nebo