Petar Mladinić, prof.: Hrvatski pravopis i hrvatska norma – odgovornost ministra obrazovanja!?

Od svoje poznanice dobio sam upit o problemu koji je njezino dijete doživjelo u školi. „Dijete ide u osnovnu školu i ima istoga profesora Fizike i Matematike. Na testu iz Fizike dosljedno je pisao decimalne brojeve s decimalnom točkom i zbog toga je dobio ocjenu nedovoljan. Nakon toga je – poučen tom ocjenom – na testu iz Matematike dosljedno pisao decimalni zarez. Sada je – od istoga profesora – ponovno dobio ocjenu nedovoljan.“ Pita me poznanica što treba učiniti jer ne može prihvatiti takvo učiteljsko ponašanje i „odgajanje“ njezina djeteta. Još manje može prihvatiti „argument“ da tako piše u službeno odobrenome matematičkom i fizikalnom udžbeniku. (Svaka sličnost sa stvarnim osobama i događajima je slučajna!) U čemu je, dakle, problem?

1. a) Pravopisna i hrvatska norma

Decimalni znak je zarez i on je pravopisna norma. To piše u svim našim dosadašnjim pravopisima, pa i u školstvu trenutno obvezujućem Hrvatskom pravopisu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje iz 2013. godine:

Zarez – pravopisni znak (,) kojim se odjeljuju desetinke od cijelog broja. (str. 499.)

Točka sa zarezom – pravopisni znak (;) koji se piše pri jačem odvajanju od onoga koji označuje zarez (str. 496.)

Hrvatska je pristupila Europskoj uniji, ali i prije toga prihvatila je europsku normu kao hrvatsku normu na temelju članka 9. Zakona o normizaciji.

U Hrvatskoj normi HRN EN ISO 80000-2 u Veličine i jedinice – 2. dio: Matematički znakovi i simboli … (ISO 80000-2:2009; EN ISO 80000-2; 2013), koja je prihvaćena kao hrvatska norma piše:

Kao razdjelnik između brojeva ili izraza može se uporabiti zarez, točka-zarez kao odgovarajući simbol. Zarez je općenito poželjan, osim kad se koriste brojevi s decimalnim zarezom. (str. 2.)

Dakle, Hrvatska norma samo je potvrdila/prihvatila/primijenila pravopisno rješenje naših jezikoslovaca. Kao takva norma nalazi se i u svim službenim dokumentima, pravilnicima itd. u Republici Hrvatskoj. Hrvatski pravopis i hrvatska norma ne odnose se na pisanje decimalnih brojeva u programskim jezicima (primjerice u Pascalu ili Pythonu), koji su računalni jezici. Oni imaju svoju vlastitu sintaksu i redovito se oslanjaju na anglosaksonske običaje i tradiciju.

1. b) Matematička literatura i nastavni planovi/kurikul

U matematičkim enciklopedijama (stranim i našim) piše da je decimalni zarez decimalni znak za kontinentalnu Europu, a da je decimalna točka znak za SAD, Kanadu i englesko govorno područje. Zanimljivo da je u Kanadi na francuskome govornom području decimalni zarez, a na engleskom području decimalna točka. Ostatak Sjeverne Amerike kao i Južna Amerika uporabljuju decimalni zarez. Dva primjera iz naših starih udžbenika ukazuju na raznolikost pristupa uporabe zareza i točke u matematici u povijesti hrvatskoga školstva.

Prvi je primjer iz Računice F. Močnika, koja je objavljena 1880. godine i u kojoj on uporabljuje točku na sredini/polovini veličine slova kao decimalni znak i naziva ju desetinskom točkom, a znak za množenje je „“ ili „ .“ (točka dolje). (Vidi sliku 1.)

Drugi je primjer iz Geometrijske vježbenice K. Zahradnika i D. Segena iz 1899. godine gdje se kao decimalni znak rabi točka gore, a decimale se pišu manjim fontom. Kao znak množenja uporabljuje se točka po sredini. (Vidi sliku 2.)

U kasnijim udžbenicima i priručnicima u Hrvatskoj ustalilo se do 1980-ih godina pisanje decimalnog zareza kao decimalnog znaka i točke (po sredini) kao znaka za množenje. No, u udžbeniku Matematika 1 – zbirka zadataka, koju je 1984. godine izdala Školska knjiga „uvodi“ se kao decimalni znak decimalna točka. Ovu knjigu navodimo samo kao primjer neobrazložene i neraspravljene promjene i „uvođenja“ decimalne točke kao i nepoštivanje tadašnjega pravopisa. Navodimo to kao primjer nereda jer je Školska knjiga u nizu svojih matematičkih knjiga poslije uporabljivala i decimalni zarez i decimalnu točku (čak i kod istih autora).

Slično je nepromišljeno i ishitreno, bez „svijesti“ o pravopisnoj normi i njezinu poštivanju 2000. godine postupilo i Hrvatsko matematičko društvo. Citirajmo znanstvenice s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Milicu Mihaljević i Lanu Hudeček: „Hrvatsko matematičko društvo preporučuje točku kao decimalni znak, i to je danas često prihvaćeno u hrvatskim matematičkim udžbenicima, iako je u neskladu s pravopisom i hrvatskom normom. Takvo je stanje neodrživo, te se trenutačno može u hrvatskome preporučiti upraba decimalnog zareza. Kad bi se željelo prihvatiti decimalnu točku, trebalo bi promijeniti i normu i pravopisno pravilo.“

Akademik Sibe Mardešić uočio je to odstupanje od decimalnog zareza te je 2006. godine „ugradio“ popravak tako da je dodao decimalni zarez u Nastavni plan i program za osnovne škole u temi u 5. razredu koja sada glasi: „28. Decimalni razlomci: decimalna točka (decimalni zarez)“. Smatrao je da treba vremena za ispravljanje takve nepravopisne prakse i da će se postupno to kasnije potpuno uskladiti s pravopisom. Godine 2015. naši ugledni znanstvenici Igaly, Antonić, Goldstein, Gusić, Huzak, Matas Ivanković, Milin-Šipuš, Runjaić i Škoda napisali su djelo Hrvatsko matematičko nazivlje, koje je izdao Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. U njemu na stranici 17. piše:

decimala – brojka iza decimalnog zareza,

decimalni zarez – zarez koji odvaja cijeli dio od razlomljenog dijela decimalnog broja.

Dakle, to je usklađivanje sada moguće vrlo elegantno provesti tako da se u novi kurikul Matematike naznači da je decimalni znak zarez (a ne točka). Po tome bi se novom kurikulu trebali pisati i novi udžbenici i na taj bi se način normaliziralo ovo frustrirajuće stanje učitelja (i roditelja – moje poznanice) kao i nepoštivanje pravopisa i hrvatske norme.

1. c) Sadašnji trenutak

Kako je to u ovome trenutku službeno postavljeno? U prijedlogu Nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta Matematika – Prijedlog nakon javne rasprave, prosinac 2017., koje je Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH objavilo na adresi:

NACION-KURIK/PREDMETNI-KURIK/matematika.pdf u napomeni (sic!) na stranici 52. (u 5. razredu osnovne škole) piše: Istaknuti da decimalna točka u matematici odgovara decimalnom zarezu u nekim područjima. Može li biti većega neznanja i nepoštivanja hrvatskoga pravopisa i hrvatske norme upravo onih koji su napisali ovu rečenicu?

Ministrica je na to upozorena i zamoljena da ukloni tu napomenu i sve postavi na pravo mjesto. Nažalost, niti je službeno odgovorila da je zaprimila prijedlog, a kamoli da će ga razmotriti. Na isto je upozoreno i Hrvatsko matematičko društvo, koje je bez argumenata odbilo inicijativu o usklađivanju spomenutih preporuka s hrvatskom normom i pravopisom kao i revizijom ostalih matematičkih oznaka koje nisu u skladu s hrvatskom normom. (Čak nije dopustilo predlagačima da tu inicijativu argumentirano obrazlože prije njihova izjašnjavanja o inicijativi.) Što mislite zašto se tako ponašaju? Citirat ću jednoga od sudionika inicijative pokrenute u matematičkoj zajednici, koja je bez obrazloženja i argumentacije odbijena. (N. N. – podatci poznati autoru.)

Rado očekujem da matematičari pruže ozbiljne protuargumente iznesenomu, da ih u akademskom i dijaloškom duhu zajedno razmotrimo i otklonimo kao prigovore kako bi se i oni dragovoljno, pod snagom dokaza, pokorili ustavnoj odredbi prema kojoj je u Republici Hrvatskoj u službenoj uporabi hrvatski jezik i koja posljedično ne dopušta pisanje decimalnog znaka točkom. U suprotnome riskiraju da kraljicu znanosti preinače u enklavu. I dalje N. N. piše: To je pravilo iz jezika prihvatio i normirao Hrvatski zavod za norme. Već spominjanim mjestima pridodajemo da u ispravi „Sastavljanje i oblikovanje hrvatskih norma i drugih dokumenata dostupnih javnosti“ 6 2014-02-20.pdf, iz veljače 2014., na stranici 12. stoji:

Pravila pisanja veličina i jedinica… a) Decimalni znak mora biti zarez.

Zašto to Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH ignorira?

1. d) Što znaju učitelji/nastavnici?

Nudim okladu svakome relevantnom sudioniku da istraži/anketira koliki postotak učitelja/nastavnika, roditelja i ostale javnosti (posebice matematičara ili onih koji ih predstavljaju!) zna o povijesti decimalnog znaka, o pravopisu i hrvatskoj normi. I koje argumente mogu pružiti za uporabu decimalne točke? Jedino u hrvatskoj školskoj matematici izvan engleskoga govornog područja (Hrvatska to jest – ili možda nije po ponašanju „službenih“ osoba?!) uporno se bez argumenata i ignoriranjem održava uporaba decimalne točke. Mogao bih se kladiti da 90 – 95 % čitatelja (ili anketiranih) ovo prvi put čita/saznaje! Što mislite, hoće li se ovo nezakonito i nepedagoško ponašanje dovesti u red?

Ministar je i državni službenik i političar i (najčešće) znanstvenik te očekujem da stanje s decimalnim zarezom uskladi s pravopisom i hrvatskom normom ili pruži ozbiljne protuargumente zašto to nije potrebno ili zašto to neće učiniti te svjesno „riskira da kraljicu znanosti u RH preinači u enklavu“! Čini mi se, sukladno dosadašnjem ponašanju (jer niti jedan dosadašnji ministar to nije uskladio iako je znao za problem) i mojem iskustvu, da će se ignorirati/prešutjeti/omalovažiti ovaj tekst i poziv za sređivanjem stanja jer za to nema vremena zbog drugih „važnijih“ akcija u kurikulnoj reformi.

1. e) Rješenje problema – prijedlog

Rješenje problema i poštivanja pravopisa, tradicije i hrvatske norme moguće je učiniti na neki/neke od sljedećih načina.

1. Dovoljno je da Ministarstvo upozori sve svoje recenzenate službenih matematičkih udžbenika i materijala kao i izdavače i njihove autore, recenzente i lektore da trebaju dosljedno i bez iznimke poštivati naš pravopis te europsku i hrvatsku normu (koja je i međunarodni propis i obveza!) te da u naš školski sustav neće dopustiti uporabu takve literature koja to ne poštuje.
2. Iz prijedloga predmetnoga kurikula Matematike izbaciti spomenutu „Napomenu“ o decimalnoj točki te upozoriti i međunarodnoga recenzenta o propustu elaboriranja te iste činjenice. (Slovenski recenzent nema pojma o tome i zna li on uopće kako je to u Sloveniji?!)
3. Upozorenje o poštivanju pravopisa i hrvatske norme Ministarstvo treba dostaviti u sve škole i svim učiteljime/nastavnicima Matematike i Fizike te AZOO-u i NCVVO-u.
4. Upozorenje objaviti na web stranici Ministarstva kako bi bilo dostupno roditeljima, učenicima i ostaloj javnosti.
5. izdavači školskih udžbenika samostalno mogu odlučiti (bez upozorenja!) o poštivanju pravopisa i hrvatske norme u budućim matematičkim udžbenicima i ostalim materijalima.
6. Hrvatski zavod za norme (HZN) treba upozoriti MZO, AZOO, NCVVO i izdavače o obvezi poštivanja međunarodne/hrvatske norme.

Pitanja ili zaključak

Retoričko – ili možda ipak nije retoričko – pitanje glasi: Hoće li ministrica (i u kojoj funkciji?) razmotriti i riješiti ovo za nju i slične „marginalno“ iliti „nebitno“ pitanje? Što mislite, je li ovo „nebitno” i „marginalno“ pitanje u školskoj Matematici u svjetlu poštivanja hrvatskog pravopisa i hrvatske norme? I je li pedagoški i odgojno uskladiti matematički decimalni znak s relevantnim činjenicama hrvatskog pravopisa i hrvatske norme usuprot ignoriranju matematičkih predstavnika u udruzi HMD? Hoće li se eksperimentalni udžbenici i materijali, koji su natječajem zatraženi od izdavača, uskladiti s pravopisom i hrvatskom normom? Ili će se i dalje „gurati glavu u pijesak“? I kako će moja poznanica i ostali roditelji u sličnoj situaciji riješiti odgojni i obrazovni problem svojega djeteta ako se ne poštuju temeljne hrvatske norme i pravopis?

Gledajući sve okolnosti i dostupne činjenice, nisam optimist! Mogu ponuditi (opet!) okladu da će ovaj osvrt biti u stilu poslovice „Psi laju, a karavane prolaze!“ i da aktualnu ministricu, aktiviranoga bivšeg ministra i njima bliske osobe/strukture nije briga za hrvatske norme i djelovanje u skladu s hrvatskim interesima. Blisko vrijeme pokazat će jesam li u pravu!

Petar Mladinić, prof./Hrvatsko nebo