Razgovor s Krešimirom Planinićem: Mi smo u nadi za dobro

Razgovor s Krešimirom Planinićem, odvjetnikom i članom Upravnog odbora U ime obitelji

Poštovani gosp. Planiniću, Udruga „U ime obitelji“ najavila je pokretanje nove inicijative vezano uz promjenu izbornog sustava u Republici Hrvatskoj. Nakon referendumske inicijative iz 2014. godine, koja je unatoč svim opstrukcijama polučila određeni uspjeh uvođenjem tzv. preferencijalnih glasova, riječ je o novome pokušaju reforme sadašnjega izbornog sustava. Što po Vama sve treba mijenjati?

Inicijativa U ime obitelji za promjene u izbornom sustavu traju, dobro ste rekli, od 2014. g. i postoji kontinuitet u zagovaranju i prokazivanju lošeg i nepravednog izbora saborskih zastupnika sve do danas. Sigurno je da pravila o izbornim jedinicama treba mijenjati, jer sadašnje iscrtane proizvode nejednako pravo glasa. Time želim reći da npr. izborna jedinica od npr. 300.000 birača i 400.000 birača daju jednaki broj zastupnika, njih 14.

Nadalje, preferencijalno glasovanje potrebno je svakako bolje urediti i bez praga od 10% koji postoji sad. Koliko dobijete glasova, toliko ste visoko ili nisko na listi pojedine stranke ili neovisne grupe građana. Zabrana predizbornih koalicija je naredni kamen u našem uređenju izbornog sustava, tako da nemamo nerealne stranke u Saboru, već samo one koje predstavljaju narod.

Dodatno bismo uveli i elektroničko i dopisno glasovanje koje bi uveliko olakšalo glasovanje, ponajviše državljanima izvan RH, a ujedno bi malo i motiviralo mlađe glasače da sudjeluju u izborima. Dakako, valja i redefinirati izbor predstavnika manjina u Saboru. Eto, svega pomalo.

Ustavne promjene

Hoće li reforma kretati od promjene Ustava Republike Hrvatske, čime bi se na ustavnoj razini ustanovila provedbena načela izbora, ili govorimo o promjeni izbornog zakona?

Smjer U ime obitelji je bio referendumske ustavne promjene, jer Ustav sadrži poneka pravila koja bismo mijenjali, a također kroz Ustav načelno možete jače zaštiti izborna pravila.

Kako komentirate izjave određenih političara i medijske napise koji ovu inicijativu proglašavaju usmjerenom protiv nacionalnih manjina, a posebno protiv srpske nacionalne manjine?

Kad dirnete postojeća prava npr. umirovljenika, reći će vam da ste protiv umirovljenika, a faktično želite npr. pravednije urediti mirovinski sustav. Tako vam je i s nacionalnim manjinama. Ne ulazi se sadržajno je li nešto ispravno uređeno, već pokušava radikalizacijom govora skrenuti s teme, tako da sve ostane isto i da novac iz državnog proračuna pristiže. Primjerice, je li ispravno da 8 manjinskih zastupnika učestalo nosi prevagu za formiranje Vlade RH ili za izglasavanje njezinog nepovjerenja? A istodobno nam je poznato kako se tzv. manjinci ne biraju po istom ključu kao i „obični“ zastupnici, već im je za ulazak u Sabor potrebno i deseterostruko manje glasova.

Predviđaju li promjene izbornog sustava i uvođenje tzv.dopisnog glasovanja, što bi posebno olakšalo glasovanje dijaspore i iseljeništva?

Točno tako. Pogledajte kako u Bosni i Hercegovini glasuju naši državljani. Otužno!

Premalo glasačkih mjesta, pa se puno se putuje i čeka na glasovanje. Potpuno demotivirajuće da sudjelujete na izborima.

Izborni sustav se mijenja sukladno interesima najvećih stranaka

Pred tri godine Vaša je inicijativa naišla na konsezualno protivljenje HDZ-a i SDP-a, kojima očito odgovara sadašnji izborni sustav koji u mnogim aspektima sprječava demokratizaciju političke scene. Očekujete li da će i ova inicijativa naići na opstrukcije dvije najveće stranke?

Naravno. Notorno je da se izborni sustav mijenja sukladno interesima najvećih stranaka. Njima ne odgovara da se nekakvi neovisni građani miješaju u „njihov“ posao, makar bi trebali odgovarati i pogodovati demokratizacijom tom istom narodu. Doživjeli smo već da se nabacuju neprovjerljivim i nemjerljivim ishodima koji će uslijediti ako se promjeni izborni sustav na taj i taj način. Najčešće se to začini nekim blaćenjem lika i djela onih koji to vode i tako se PR konstrukcijama sprječava reforma svih reformi – izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Ništa novo, ali ljudi su sve bolje i bolje informirani, pa se nadamo dobru.

Vezano uz inicijativu iz 2014., bilo je prigovora kako neki prijedlozi nisu bili najsretnije objašnjeni i iskomunicirani s javnošću. Hoće li se inicijativi ovaj put pristupiti s još većom dozom opreza kako bi se spriječile sve moguće opstrukcije, barem na pravnoj razini, s obzirom na to da će političke opstrukcije zasigurno postojati?

Istina. Kad imate više od dvije tri promjene koje zagovarate, tada vas je lakše napadati s boka, jer možete u komunikaciju unijeti više zbunjujućih informacija. Koristio nam je ovaj protek godina od 2014., jer je bilo više prigoda za komuniciranje s javnošću i pojašnjavanja koja se rješenja nude. Sada, npr., u javnosti imate puno više zastupnika teorije da predizborne koalicije nisu sretno rješenje i da ih treba zabraniti, dok smo se prije tri godine mučili objašnjavajući kako bez dovoljnog broja glasova ulaze u Sabor zastupnici HNS-a, HSS-a itd.

Ono što nam nikako ne ide na ruku, to su referendumska pravila ili, još bolje, nedorečenosti. Naročito situacija da prvotno definiramo referendumska pitanje ili pitanja, odradimo ogroman posao, motiviramo, pojašnjavamo, potrošimo se, a na kraju Ustavni sud procjenjuje ustavnost tog pitanja i kaže da ne valja iz nekog razloga.

ObZ na stručnoj redakciji HNS-a

Ovih dana aktualan je prijedlog novoga Obiteljskog zakona, a kako se čini, u ObZ-u obitelj uopće ne će biti definirana (kao što nije niti u važećem ObZ-u). Je li to apsurd i kako komentirate prijedlog tog Zakona?

Nije apsurd je li jedan članak na ovaj ili onaj način definiran, jer se u procesu donošenja zakona izglade neravnine, ako ih ima. Zanimljiv je način donošenja novog Obiteljskog zakona. Kako sam bio član Radne skupine, bolje da sadržaj komentiraju predstavnici ministarstva i druga stručna javnost, pa i građani. Do sad smo, s pravom, bili bombardirani naglašavanjem važnosti držanja postupovnih pravila, kako u donošenju zakona, tako i u drugim sferama društvenog života.

Sada najedanput imate situaciju da prijedlog jednog vitalnog zakona iznjedri stručna Radna skupina, nadležno ministarstvo uputi u javnu raspravu i prvi dan javne rasprave politička elita povuče iz redovnog postupka isti prijedlog Obiteljskog zakona. Smisao javne rasprave i jest da se svi prigovori objedine, prokomentiraju, pročisti tekst i potom ide dalje Vlada, Sabor…dug je put.

Koliko čitam iz medija, nakon povlačenja prijedloga, tekst je dan na korekciju predstavnicima HNS-a, koalicijskog partnera HDZ-a, koji bi valjda, sa svojih 2-3% podrške birača, trebali znati osjetiti društveno bilo u obiteljskim odnosima i napraviti stručnu redakciju. Interesantno i nikad prije viđeno.

Kadrovski zamrznuto sudstvo

Mnogi pravnici i analitičari društva i politike ističu kako je pravosuđe jedan od karcinoma hrvatske države, a kako je stanje pravne nesigurnosti koje se očituje, primjerice, u faktičnom ozračju nekažnjivosti za teški kriminal i korupciju, jedan od glavnih kočničara ekonomskog života države. Postoje i knjige i brojni novinski članci koji na nizu primjera analiziraju korupciju i apsurde hrvatskog pravosuđa. Kako kao iskusni odvjetnik komentirate stanje u hrvatskom pravosuđu? Što treba mijenjati?

Slažem se s tom konstatacijom. Da pojednostavnim, dvije su najbitnije poboljšice nužne u pravosuđu. Ubrzavanje sudskih postupaka i ujednačavanje sudske prakse. Odvjetnički se ponajviše krećem u gospodarskom okruženju, tako da osjećam koliko sporost ishoda sudskih postupaka demotivira poduzetnike u investiranju, zapošljavanju i sveopćoj gospodarskoj proaktivnosti.

Postoji niz studija s akcijskim planovima poboljšanja pravosuđa, no naglasio bih za ovu prigodu samo jedan segment. Kadrovski zamrznuto sudstvo! Ne postoje nagrade i kvalitetni penali za rad sudaca, tako da se sudski krvotok ne mijenja. Naravno, više bih stavio naglasak na nagrade i poticajni aspekt sucima da mogu osjetiti razliku ako više i bolje rade.

Istanbulska konvencija, koja stvara pravni okvir za nametanje tzv. rodne ideologije, vjerojatno će se skoro naći pred Hrvatskim saborom. Kako komentirate njezin sadržaj, a kako procjenjujete da će se glede nje izjasniti saborski zastupnici, pri čemu posebno mislimo na deklarirane „demokršćane“?

Vrlo je pozitivno što se o jednom takvom međunarodnom dokumentu u Hrvatskoj podosta raspravlja, tako da su mnogi informirani o njezinom sadržaju. Dakako, podržavam sve odredbe i nastojanja da se onemogući nasilje nad ženama, no kad pod krinkom tih nastojanja promovirate rodnu ideologiju, tada je jasno zašto toliko protivljenja Istanbulskoj konvenciji.

Hvale je vrijedno što je za tzv. demokršćanske zastupnike u Saboru i za ostale katoličke vjernike Hrvatska biskupska konferencija iskazala svoj stav protiv usvajanja predmetne konvencije, tako da je demokršćanskim zastupnicima lako. Glasovat će protiv usvajanja!

Ako pogledamo statistike broja rođenih, umrlih i iseljenih u RH onda je jasno kako se Hrvatska, ako se nastave dosadašnji trendovi, nalazi pred demografskim kolapsom. Zašto političari ovome pitanju svih pitanja ne daju gotovo nikakvu pozornost i kako općenito gledate na tu problematiku?

Demografska tema je u fokusu i to je sjajno jer se podsjeća, nudi i traži rješenje. Od motiviranja i konkretnih projekata povratka Hrvata iz inozemstva do roditeljskih poticaja. Problem većine političara jest što gledaju samo svoj kratak mandat i ne sanjaju Hrvatsku za 20, 40, 60…godina.

Stvara se dojam kako je Hrvatskom zavladala potpuna apatija, rezignacija i kako malo tko više vjeruje da se išta u Hrvatskoj može promijeniti. U stvaranju takve slike najzaslužniji su političari, ali i mediji koji s jedne strane ističu isključivo negativne pojave, a s druge strane dezavuiraju sve vrijednosti koje su povijesno očuvale hrvatski narod.

Kako promijeniti takvo stanje i ljudima vratiti vjeru u Hrvatsku?

Tako da ja nešto napravim u svojoj maloj okolini pozitivno, a onda će sve drugo nadoći. Mi ne trebamo biti vrijednosnom grču i pesimizmu, mi smo u nadi za dobro.

Davor Dijanović/HKV/ /Hrvatsko nebo