Zašto se šuti da su logori za bugojanske Hrvate bili najgori u BiH?

Bugojno je jedan od gradova na području bivše Jugoslavije koji su se isticali po ljepoti i uređenosti. 22. srpnja 1993. godine bošnjačko Ratno predsjedništvo donijelo je odluku da se ovaj srednjobosanski grad etnički očisti od hrvatskog stanovništva, i to pod svaku cijenu.

“Likvidirati ekstremni dio zarobljenika vojnika” – stoji u zapisniku sa 15. izvanredne sjednice ratnog Predsjedništva općine Bugojno koja je održana 22. srpnja 1993. godine, čiji je predsjednik bio zloglasni Dževad Mlaćo.

U Bugojnu i okolici ubijeno je 54 Hrvata civila prije i poslije sukoba sa Armijom BiH.

U teškim borbama pripadnici Armije BiH su zauzimali dio po dio grada. U tome ratnom sukobu poginulo je oko 90 pripadnika HVO-a, mnogo je hrvatskih vojnika zarobljeno i odvedeno u logore. Iz Bugojna i s cijelog teritorija bugojanske općine počinje nezapamćeni egzodus oko 13.000 Hrvata, piše Narod.hr. Oni bježe ispred bošnjačkih postrojbi preko područja pod srpskim nadzorom na teritorij pod nadzorom HVO-a. Izbjeglice se probijaju kroz minska polja pa ima mrtvih i ranjenih. U Bugojnu ostaje oko tri tisuće Hrvata. Uslijedili su masovni progoni, ubojstva i zatvaranja koje su sproveli Armija BiH i tadašnji bošnjački politički vrh. Pripadnici Armije BiH zarobili su oko 350 Hrvata koje su na svirep način mučili, a neke likvidirali. Armija BiH je osnovala logore (“Stadion”) i mučilišta po gradu. Svakodnevna su bila maltretiranja, izgladnjivanja, premlaćivanja, odvođenja na kopanje rovova na prvim crtama bojišnice, prisilna vađenja krvi te odvođenja u nepoznato.

Hrvatski branitelji Bugojna poslije su izjavljivali da su znali što ih čeka da se ne bi predali nego borili do kraja. Nepojmljivi su im bili pojmiti razmjeri zločina koji su ih čekali, a osmišljenih u glavama ljudi “koji su očigledno odavno izgubili zdrav razum”. Nakon osam mjeseci zatočeništva u logoru “Stadion”, razmijenjena su 19. ožujka 1994. tamošnja 293 hrvatska zatočenika za 1500 Bošnjaka iz “Helidroma”. Traga se za tijelima 35 nestalih, od čega 19 logoraša. Sjećanja na tamnovanje zapisao je logoraš Josip Kalaica koji se vratio u Bugojno………..

…………više na stranici HercegBosna – Moja Domovina

http://hrvatskonebo.com/hercegbosna/2017/07/24/zasto-se-suti-da-su-logori-za-bugojanske-hrvate-bili-najgori-u-bih/

 HMS/ http://hrvatskonebo.com/hercegbosna/HercegBosna -Hrvatsko nebo