Tanjugov glavni teološki autoritet iz Hrvatske za rad Mješovite komisije je notorni lažljivac Pilsel

Tanjug o kraju rada Mješovite komisije hrvatskih katoličkih i srpskih pravoslavnih stručnjaka za zajedničko razmatranje lika kardinala Alojzija Stepinca

Mješovita katoličko-pravoslavna komisija, osnovane na inicijativu pape Franje, tijekom protekle godine nije uspjela približi stavove o liku i djelu hrvatskoga nadbiskupa Alojzija Stepinca, ali je dobra vijest što je dijalog dviju crkava ne samo uspostavljen, već će biti i nastavljen.

To je jedinstven stav sugovornika Tanjuga bliskih objema crkvama, koji tvrde da će taj dijalog biti nastavljen, možda, kako kažu, “ne tako često i u tom obliku i ne samo o Stepincu”. Ova činjenica, međutim, nije podjednako prihvatljiva za hrvatsku javnost i dio Katoličke crkve u Hrvatskoj, pogotovo ne onu sve glasniju u glorifikaciji ustaštva, i, naravno, za javnost u Srbiji.

Tu na scenu stupaju mediji, koji javnost u Hrvatskoj trebaju uvjeriti kako su pravoslavci “izgubili” i kako će Stepinac već sljedeće godine biti svetac, a oni u Srbiji ovdašnju javnost trebaju uvjeriti u sve suprotno od navedenoga. Čini se da, kada je o kanonizaciji Stepinca riječ, hrvatski mediji imaju teži zadatak, s obzirom na to da trenutni, po mnogo čemu neobični papa, koji je proglašavan i komunistom zbog svog zalaganja za siromašne i za od društva odbačene, ne žuri kardinala takozvane “Crkve u Hrvata” proglasiti svecem.

Papa Franjo ne će kanonizirati Stepinca

Procijene poznavalaca prilika u objema crkvama, koji insistiraju na realnosti, jedinstvene su u stavu da papa Franjo, mada se, kažu, nikad ne zna, ipak nikada ne će kanonizirati Stepinca. Papi se, naime, ne žuri da riješiti to pitanje. O tome je još u studenome 2015. poglavar Rimokatoličke crkve obavijestio bivšega predsjednika Srbije Tomislava Nikolića tijekom njihovoga susreta u Vatikanu.

Da zaista tako i misli, papa je potvrdio tako što je, reklo bi se, u dobrom komunističkom maniru godinu dana kasnije osnovao Mješovitu katoličko-pravoslavnu komisiju, neku vrstu radne grupe, koja je trebala utvrditi istinu o Stepincu i donijeti zaključke na osnovu kojih bi on lakše “prelomio”. Stoga, smatraju poznavaoci prilika u objema crkvama, ne treba obraćati pažnju na hrvatski tisak, posebno onaj namijenjen desnoj, radikalnoj čitalačkoj publici, usko povezanoj sa konzervativnim dijelom hrvatske crkve, koji će nastaviti s veličanjem Stepinca, jer je on za njih žrtva komunističkog progona i terora.

Upravo zato, možda, treba podsjetiti da među najuglednijim hrvatskim intelektualcima kao što su novinari Darko Hudelist ili Drago Pilsel, realnije gledaju na ovu temu i spremni su hrvatskoj javnosti ponuditi istinu, kojoj je i sam papa veoma naklonjen. O toj istini, primjerice, Hudelist je prije nekoliko godina napisao da “kardinal bl. Alojzije Stepinac ne će biti kanoniziran za vrijeme pontifikata pape Franje”. Hudelist je, naime, tada za tjednik Globus napisao da mu je jedan, kako je naveo, vrlo dobro upućeni izvor iz vatikanskih redova rekao kako misli da “ovaj papa ne će presjeći, on će to (kanonizaciju Stepinca) odugovlačiti…”.

Ni nekadašnji (posljednji) veleposlanik SFRJ pri Svetoj Stolici Ivica Maštruko ne vjeruje da bi do kanonizacije moglo doći u skorije vreme. Smatra da papi nije stalo izazivati daljnje konfrontacije i da će on vjerojatno odložiti Stepinčevu kanonizaciju.

Prema najavama i očekivanjima hrvatske Katoličke crkve, pak, Stepinac je do sada uvelike trebao biti kanoniziran, a oklijevanje pape Franje se tumači kao želja za uspostavljanjem boljih odnosa s pravoslavnom crkvom, prije svega onom Ruskom.

Unutar SPC podijeljena su mišljenja po tom pitanju. Dio episkopa smatra da Stepinčeva kanonizacija ne bi uopće trebala biti tema za SPC, dok je za dio vladika Stepinac “nesporni suradnik ustaškog režima i zločinac”.

‘Ugledni teolog, publicist i novinar Drago Pilsel’

Ugledni hrvatski teolog, publicist i novinar Drago Pilsel, koji papu Franju poznaje još dok je bio nadbiskup Buenos Airesa, napisao je svojevremeno kako mu se čini da je poglavaru Rimokatoličke crkve laknulo kada je dobio pismo iz Beograda od patrijarha Irineja u svezi kanonizacije Stepinca jer, kako je naveo, sada ima razlog “kantom hladne vode ohladi usijane glave hrvatskog episkopata”.

Po priznanju mnogih velikodostojnika unutar hrvatske Katoličke crkve postoji “tvrda jezgra”, koja predstavlja nemali problem za ostatak Crkve. Pilsel je, naime, više puta do sada rekao i napisao kako “nema dvojbi da je Stepinac tolerirao genocid”. “Smatram da je (Stepinac) bio osoba nedovoljne političke inteligencije, a dokumentacija pokazuje da je bio sklon kompromisima”, kaže Pilsel, precizirajući da bi se moglo reći da je nadbiskup bio fasciniran činjenicom da je “hrvatska država (NDH) osnovana i smatrao je da je treba apsolutno podržavati bez obzira na rasistički karakter njenih temelja”. “I to je ta bolna istina koju (trenutni hrvatski kardinal) Bozanić i kolege ne žele prihvatiti”, navodio je Pilsel u svojim tekstovima objavljenim u hrvatskim i srpskim medijima.

Pilsel se, također, slaže s kolegom Marinkom Čulićem, koji kaže da Stepinac nije bio klasični suradnik ustaša, već da je, štoviše, znao suprotstaviti im se, možda dovoljno za status blaženoga koji ima, ali ne i za status svetca, za koji ga kandiraju. “Ali to i nije najvažnije – o svemu bi se moglo razborito razgovarati da iza toga ne stoji ovako ultimativno hrvatska Katolička crkva, koja je po mnogo čemu gora, ustašoidnija i kukavičkija od samog Stepinca”, naveo je svojevremeno Pilsel.

I tu je, smatra Pilsel, problem jer papa Franjo mora na neki način doskočiti nagomilanim problemima takozvane “Crkve u Hrvata”, Crkve koja se nije ogradila od ustaštva na način na koji su to učinili njemački biskupi od nacizma, Crkve koja i dalje prihvaća odlikovanje koje je Stepinac dobio od ustaških vlasti i to krajem 1944., kao i to što je kao nadbiskup raskrinkavao unutar zemlje i izvan nje odmetnike s područja Nezavisne Države Hrvatske. “Naravno, tog odlikovanja se Rimokatolička crkva u Hrvatskoj nikad nije odrekla ili od njega ogradila. To je tvrda i žalosna činjenica. Govorimo o Crkvi koja bi uvodila pozdrav ‘za dom – spremni’, naveo je također Pilsel.

Objašnjava da zapravo papa ima problem s “Crkvom koja funkcionira kao utvrda ostrašćenoga pseudokršćanskog fundamentalizma”, kojem je “slučaj Stepinac” nova prilika za otkopavanje rovova prema nominalnoj braći u Kristu – pravoslavnim Srbima. Zato, smatra Pilsel, “hrvatsko društvo mora smoći snage i kazati istinu do kraja o toj gorkoj činjenici svoje povijesti, ali i o drugim zločinima koji su učinjeni u ime drugih ideologija”. “Tada će i hrvatski narod zaliječiti ljagu koju su mu nanijeli neki iz njegovih redova”, Pilselov je zaključak.

Tanjug
prijevod: hkv

Napomena: Zanimljivo je primijetiti da je glavni Tanjugov teološki autoritet iz Hrvatske, odnosno ‘ugledni teolog, publicist i novinar’ Drago Pilsel, čovjek koji je priznao da je sa 16 godina kamenovao sinagogu, dok je tijekom „Oluje“ uhvaćen kako ruši križeve i devastira grobove na pravoslavnom groblju u Gračacu, za što je poslije optuživao Hrvatsku vojsku.

HKV/ http://www.hkv.hr/Hrvatsko nebo