GRANIČNI “SPOR” OKO NEUMA : BIH nikad nije imala (pravo na) izlaz na otvoreno more
Arbitražni ludi ples između Hrvatske i Slovenije oko utvrđivanja granica između ove dvije države Europske unije, sudeći prema određenim mišljenjima, vrlo lako bi se mogao preslikati i na odnose oko razgraničenja između BiH i Hrvatske i to kada je riječ o utvrđivanju morske granice oko Neuma.
Iz tog smo razloga odlučili posegnuti za možda najdetaljnijim pisanim tragom koji, bazirajući se isključivo na različite arhivske spise, počev od državnog i gradskih arhiva u Dubrovniku, Zadru, Splitu… pa sve do onih župnih arhiva u manjim mjestima dubrovačkog primorja, argumentira kako BiH nikada nije imala, pa ni kao dio Osmanskog carstva, pravo izlaska na otvoreno more, što znači da sporni dio vrha poluotoka Kleka, Ponta Kleka, te otočići u Malostonskom zaljevu, Veliki i Mali školj, ovoj državi nikada nisu pripadali.
„Prijevara ili Zabluda?“ – Knjiga dubrovačkih autora koja razjašnjava sve
„Prijevara ili zabluda? Problem granice na području poluotoka Kleka“ , ilustrirana monografska knjiga u suautorstvu Stjepana Ćosića, Nike Kapetanića i Nenada Vekarića, nastala je iz nade da će se hrvatska Vlada i njezini ekspertni timovi probuditi iz magle, pomno proučiti priloženu dokumentaciju i tek onda donositi zrele političke odluke kako postupiti po ovom pitanju.
Podsjetimo, 1999. mješovito bosanskohercegovačko i hrvatsko povjerenstvo pripremilo je Ugovor o granici između ove dvije države koji se prije svega temeljio na geodetskoj ispravi, odnosno zapisniku, koju je 1974. izradio sarajevski geodet Radovan Vuletić, a prema kojemu i Ponta Kleka i dva Školja, pripadaju Bosni i Hercegovini, odnosno katastarskoj općini Neum. Hrvatska strana taj Ugovor nikada nije ratificirala. Zašto?
Zato što postoje neoborivi dokazi kako je spomenuti, sada već pokojni geodet kao voditelj postupka omeđivanja granica između Neuma i susjednih općina u kojemu su korektno sudjelovala mješovita bh i hrvatska povjerenstva, iz nekih, nama danas nepoznatih razloga, iskoristio trenutak te pri izradi Zapisnika falsificirao već poznate podatke, a one koje su nedostajali, jednostavno izmislio kako bi priča bila potpunija.
Krivotvorenje povijesti od strane bh geodeta
Spomenuta geodetska povjerenstva te 1974. nisu imale mandat za utvrđivanje granica jednostavno jer to nije u opisu njihova posla, a same su granice ionako već bile utvrđene i potvrđene na Zasjedanju AVNOJ-a 1945. Njihov jedini zadatak bilo je omeđiti ih, odnosno označiti. No, Vuletić je na temelju pregleda, samovoljno ili instruiran, povijest zna, u svom Zapisniku napravio više geodetskih „nepodopština“. Npr, izmislio je katastarsku općinu Pelješac zajedno sa zapisnikom sa njezinog zasjedanja, kojega osim Vuletića i još jednog predstavnika k.o.Neum, nitko od navodnih sudionika sa Pelješca nije potpisao. Također, ni Zapisnik o razgraničenju sa k.o. Slivno, nije potpisao niti jedan predstavnik hrvatske strane. Pa ipak, svijest o krivotvorenju, ovog, danas pokojnog geodeta, nije spriječila u laganom prisvajanju čestica Ponte Kleka SR BiH…………..
……………..više na stranici
http://hrvatskonebo.com/hercegbosna/2017/07/13/granicni-spor-oko-neuma-bih-nikad-nije-imala-pravo-na-izlaz-na-otvoreno-more/
NIKOLINA LOVRIĆ/Dnevnik.ba/ http://hrvatskonebo.com/hercegbosna/HercegBosna -Hrvatsko nebo