Intervju za Narod : Biskup mons. Vlado Košić o pismu premijeru Plenkoviću

Razgovor biskupa Vlade Košića za Narod.hr

Nakon otvorenog pisma koje je sisački biskup Vlado Košić poslao predsjedniku hrvatske Vlade ukazujući na činjenicu da se HDZ ne može nazivati demokršćanskom strankom nakon koaliranja Andreja Plenkovića s HNS-om te marginaliziranja Davora Ive Stiera, ministra vanjskih poslova u ostavci, koji je sudjelovao u Hodu za život, te uvođenja u Vladu g. Štromara, pitajući se “Zar je demokršćanski da ste uveli za svoga potpredsjednika čovjeka koji sudjeluje u gay paradi, a riješili ste se čovjeka koji je sudjelovao u Hodu za život?“, na biskupa Košića krenula je nova salva medijskih napada.

Jutarnji list i druga izdanja Hanza Medije, već mjesecima promoviraju koaliciju Plenkovića s Vrdoljakovim HNS-om, a jučer se krenulo uz poluistine i neistine o papi Franji, Vatikanu ali i nadbiskupu Bozaniću s novim podmetanjima koja su prenijeli ostali hrvatski mediji.

Biskup Košić poznat je po kritiziranju bivšeg predsjednika Josipovića kada je isticao njegov odnos kao predsjednika prema Crkvi, vjeri i duhovnosti. Bivši se predsjednik države sam deklarirao kao agnostik, a s druge strane išao je na hodočašća, na što je biskup Košić upozorio da je to zloporaba vjere u političke svrhe i vjerskih događaja u svoju političku promidžbu. Javno je kritizirao i bivšu Kukuriku vlast koju su činili SDP-HNS-IDS-HSU.
Sada je iste kriterije primijenio i na predsjednika HDZ-a.

Mosinjora dr. sc. Vladu Košića Papa Ivan Pavao II. imenovao je 1998. pomoćnim zagrebačkim biskupom i titularnim biskupom Ruspe. Papa Benedikt XVI. imenovao ga je prvim biskupom Sisačke biskupije 5. prosinca 2009.

U Hrvatskoj biskupskoj konferenciji bio je od 1999. do 2000. predsjednik Odbora za sredstva društvene komunikacije, a od 2000. predsjednik Vijeća za ekumenizam i dijalog, te od 2004. i predsjednik komisije HBK „Justitia et pax“, ujedno i predsjednik Upravnog vijeća Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK. Član je komisija HBK za odnos sa SPC i za Papinski zavod sv. Jeronima u Rimu.

Biskup je Sisačke biskupije od 2010. godine kada je utemeljio i zakladu “fra Bonifacije Ivan Pavletić“. Svrha Zaklade stipendiranje je uspješnih studenata u potrebi s područja Sisačke biskupije. Biskup Košić osnovao je na blagdan sv. Benedikta zaštitnika Europe 2016. i dječji vrtić „Sveta Marija Magdalena“ u Selima, što je prva odgojno-obrazovna ustanova Sisačke biskupije. To je 54. vjerski vrtić u Hrvatskoj, ali prvi i zasad jedini kojemu je osnivač jedna biskupija.

Kao kapelan službovao je u Karlovcu i Zagrebu, a kao župnik, tijekom Domovinskog rata u Hrastovici i Petrinji. Profesor je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Poštovani oče biskupe, hvala Vam na spremnosti da odgovorite na pitanja Narod.hr-a. Kao prvo, molim Vas da pojasnite zašto ste odlučili poslati otvoreno pismo premijeru Plenkoviću?

Bio sam iznenađen najavama o koaliciji HDZ-a i HNS-a, nisam vjerovao da će se to dogoditi. A onda su to i učinili. Nisam reagirao, a i morao sam na put – bio sam od 9. do 12. lipnja u Njemačkoj, gdje sam u četiri naše hrvatske katoličke misije podijelio svetu potvrdu našim mladim hrvatskim katolicima. Kad sam se vratio, čuo sam da je gospodin Ivo Stier dao ostavku na dužnost potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih i europskih poslova. Vidio sam u tom činu principijelnost čovjeka koji ne može prijeći preko svojih načela, a znam da je vjernik i to me pogodilo. Također nisam mogao vjerovati da će se obrazovna reforma predati onima koji su zagovarali tzv. kurikularnu reformu sa svim nedostacima koje su stručnjaci u njoj otkrili, a mene pri tome najviše brine kakav će se to djeci davati odgoj ako se usvoji ono što je HNS zagovarao.

A onda sam 13. lipnja slavio misu u Odri Sisačkoj, bilo je to slavlje sv. Antuna Padovanskoga, i poslije razgovarao s nekim političarima što mi se učinilo posve ispraznim. Tada sam sjeo i objavio svoje pismo. Želio sam jednostavno izraziti svoje negodovanje, svoj stav na koji, vjerujem, u demokratskoj Hrvatskoj imam pravo. Znam da su za stavove protivne službenoj politici u bivšoj državi ljudi išli u zatvor, ili su ih teško optuživali preko medija i vrijeđali. Sjećam se kako je prolazio nadbiskup zagrebački Franjo Kuharić koga se nisu usudili zatvoriti, ali su ga vrijeđali i preko novina napadali. Nisam očekivao toliku hajku na mene zbog izrečenog stava o spomenutoj koaliciji, priznajem, iznenadila me je ta silina mržnje i nasilja kojem sam izložen. S druge strane neprestano dobivam i poruke potpore i izraze zahvalnosti što sam rekao nešto što mnogi misle.

Jesu li poznati ovakvi istupi biskupa vezano za određene društveno-političke pojave (poput koalicije HDZ-HNS) i u drugim zemljama? Možete li navesti koji primjer?

Mogu. Baš mi je danas poslao biskup Valentin Pozaić jedan primjer iz Italije. Tamo je jedan biskup javno prozvao političara koji se zalagao da se ne primaju izbjeglice i da se zatvori Italija pred imigrantima iz Afrike. Radi se o mons. Galantinu koji je 2015. napisao da je politika „harem prevaranata“ te kako „nijedan političar ne bi nikada trebao tražiti glasove preko leđa drugih ljudi“. Pri tom je mislio na čelnika ksenofobične Sjeverne lige Mattea Salvinija. A mislim da su i mnoge izjave današnjega Pape Franje, dok je bio još nadbiskup u Argentini, dirale – štono se kaže – u živo mnoge političare koji nisu postupali moralno, koji su gazili prava ljudi, siromaha, mislili samo na sebe…

Kakve ovlasti u pogledu iznošenja svojih stavova imate Vi kao biskup?

Kada se radi o javljanju na Facebook-profilu, tu iznosim svoja osobna mišljenja i uvjerenja. Dakako, ne mogu pobjeći od svoje službe i odgovornosti da sam katolički biskup. No, službene stavove iznosim u crkvi, na liturgijskim slavljima – gdje iznosim nauk o vjeri i moralu Crkve i pazim da to što govorim bude doista u skladu s istinama vjere, ali ja to činim uvijek onako kako to ja osobno vjerujem, te dakako u posebnim zgodama što može biti i na konferencijama pred novinarima prigodom nekih važnijih događaja. No, to ovaj puta nije bio slučaj. Radi se isključivo o mojem privatnom mišljenju, koje sam međutim imao potrebu podijeliti ne samo s adresatom pisma, nego i s mojim prijateljima na Facebooku.

U nekim se medijima brkaju istupi biskupa sa stavom Hrvatske biskupske konferencije. Kakve ingerencije ima HBK nad mjesnim biskupima?

Hrvatska biskupska konferencija nema nikakve kompetencije nad mjesnim biskupima. Ona samo koordinira zajedničko djelovanje i na neki je način platforma za dogovaranje i iznošenje stavova o aktualnim crkvenim pitanjima, ali nema ovlasti ništa niti naređivati niti zabranjivati pojedinom biskupu. Dapače, svaki je biskup u svojoj biskupiji i u svojoj odgovornosti za opću Crkvu slobodan i odgovoran Crkvi i vrhovnom svećeniku Papi te dakako najviše dragom Bogu.

U otvorenom pismu premijeru Plenkoviću predbacujete udaljavanje gospode Esih, Hasanbegović i Stiera iz HDZ-a uz istovremeno dovođenje g. Štromara na vlast. Neki Vam predbacuju političku pristranost. Možete li to pojasniti.

Nema tu pristranosti. Ja osjećam tako i što mislim to govorim. Zar nije neobično da je vladajućima, koji sebe nazivaju demokršćanskom strankom, prihvatljiviji ministar koji je kao svoj prvi službeni čin učinio to da se uključio u homoseksualnu povorku, što je direktno protivno kršćanskim stavovima, dok je ministar Stier, koji je u svom radu djelovao u skladu s kršćanskim stavovima – morao dati ostavku jer, pretpostavljam, nije mogao prihvatiti novo stanje – nepoštivanje volje birača, namjerno dovođenje na vlast stranke za koju su sami dužnosnici HDZ-a do prije nekoliko dana tvrdili da je nepoštena, nesposobna, klijentelistička, da šteti Hrvatskoj.

Stranke koja je iznosila neistine o Katoličkoj Crkvi, čiji su zastupnici u parlamentu šikanirali i vrijeđali vjernike u civilnom društvu i politici, čija je bivša predsjednica tvrdila da je Hrvatska izvršila agresiju na Bosnu i Hercegovinu i koja se ustrajno zalaže za izbacivanje vjeronauka iz škola. Po kojoj bi logici predsjednik jedne stranke – koja je stvarno demokršćanska – želio takvu stranku kakva je HNS dovesti na vlast i još im dati da upravljaju Ministarstvom obrazovanja?

U otvorenom pismu premijeru Plenkoviću predbacujete „koaliranje s dojučerašnjim neprijateljem“… Ne mislite li da izraz „neprijateljem“ nije primjeren?

Nisam ja nazvao nikoga neprijateljem ni svojim ni bilo čijim. Pripadnici bilo jedne bilo druge stranke, koje su sada u koaliciji, često su i to veoma žestoko do sada jedni druge tako nazivali. Ja niti to odobravam niti o tome iznosim svoj sud, samo prenosim njihovu, do sad uobičajenu terminologiju.

U biskupiji u kojoj ste danas biskup tijekom Domovinskog rata bili ste župnik na prvoj liniji, možete nam nešto reći o tom svom iskustvu i kako je ono obilježilo i Vaše svećeništvo i Vaše biskupstvo?

Da, bilo je to vrijeme i teško, i u isto vrijeme lijepo. Svakako, opečatilo me je jer to se duboko usjeklo u mene. Naime, tada je najviše trpio naš narod, a mi svećenici bili smo u svemu zajedno s narodom. Mene je rat zatekao u Hrastovici iz koje sam morao, zajedno sa svojim vjernicima, 1991. otići u progonstvo. Nisam otišao daleko, kao ni moji ljudi.

Oni su ostali najviše u okolici Siska te u selima prema Zagrebu, a ja sam nekoliko mjeseci bio u Zagrebu, ali sam od ljeta 1992. bio u Mošćenici, u jedinoj slobodnoj filijali župe Petrinje, a koja je bila okupirana. Tu smo zajedno obnavljali kapelu sv. Jakova i izgradili drvenu baraku, župni stan, gdje sam – opet na prvoj crti – stanovao i okupljao vjernike i pomagao svima koliko sam mogao. Imali smo tu organiziran i Caritas koji se brinuo za zbrinjavanje preko 500 obitelji. Premda su mnogi poginuli i stradali, neko nas je posebno jedinstvo tada povezivalo i zato kažem da je to bilo lijepo vrijeme. Kao što su se moji branitelji i vjernici žrtvovali za dobro Domovine, tako mislim da sam to zaželio i ja.

I nisam se bojao, premda je često bilo opasno i teško. Tako mislim da bismo i danas trebali svi i govoriti i činiti ono što je potrebno i ne bojati se žrtvovati za dobro Domovine, pa će i ona biti bolja.

Goranka Sinac/narod.hr/HKV/http://www.hkv.hr/vijesti/Hrvatsko nebo