V.Jakopanec : HRVATSKO VELEPOSLANSTVO 14 GODINA PRIJE USPOSTAVE HRVATSKE DRŽAVE

Rijetko se u povijesti događa da bi se veleposlanstva otvarala godinama prije osnivanja država ili nacija koje bi predstavljala. No, upravo to se desilo za vrijeme bivše Jugoslavije u glavnom gradu Australije, Camberri. Naime, na sam Dan Republike, 29.11.1977. Hrvati u Australiji otvorili su Hrvatsko veleposlanstvo s Marijom Dešpojom kao “chargé d’affaires”, i Dinkom Sidić kao tajnicom, dakle 14 godina prije osnivanja države Hrvatske.

Namjera otvaranja hrvatskog veleposlanstva u jednom od najotmjenijih kvartova Camberre, gdje su uglavnom bile smještena veleposlanstva svih većih država u tom gradu, bila je skrenuti pozornost na stremljenje hrvatskoga naroda ka samostalnosti i samobitnosti .

Veleposlanstvo Hrvatske iznenadilo je i razbijesnilo Jugoslavensko državno rukovodstvo, a za Australiju, predstavljalo je pravu sramotu, jer je Australija održavala vrlo dobre odnose s tadašnjom Jugoslavijom. Najzanimljivije u toj sagi, bilo je to da unatoč pritisku Jugoslavije, australske vlasti nisu mogle zatvoriti Hrvatsko veleposlanstvo, jer s obzirom da se do tada u Australiji nikada nitko nije nečemu takvom dosjetio, jednostavno nije bilo zakona po kome je tako nešto bilo zabranjeno.

Australija se našla u vrlo neugodnoj situaciji. Vodile su se mnoge rasprave za i protiv hrvatskoga veleposlanstva i na kraju je čitav pravni državni stroj morao biti stavljen u pogon kako bi se po kratkom postupku donio zakon po kome se mogu otvarati jedino predstavništva onih država koje postoje, te da ta predstavništva moraju biti akreditirana od takvih postojećih država. Zakon je prihvaćen u Parlamentu Australije tek u kolovozu 1978. godine.

Uskoro, Mario Dešpoja zaprimio je obavijest koju su dostavila dva policajca od državnog odvjetništva, da ukoliko se veleposlanstvo ne zatvori, u roku od dva tjedna, bit će podignuta tužba protiv Marija Dešpoje, te će veleposlanstvo biti prisilno zatvoreno.

Dešpoja je krenuo s konzultacijama pravnih službi, te je uložio žalbu na odluku državnog odvjetništva, iako je znao da će slučaj izgubiti. Bilo mu je jasno da je Jugoslavenski utjecaj bilo daleko snažniji od njegova veleposlanstva, iza koga je stajala tek nedovoljno organizirana hrvatska zajednica Australije.

Konačno 7. Kolovoza 1979. Federalni sud Australije donio je presudu protiv Marija Dešpoje s nalogom da se Hrvatsko veleposlanstvo ima zatvoriti. Sudske troškove, morao je snositi sam gospodin Mario Dešpoja. Dešpoja je ponovno uložio žalbu koja je odbijena 9.listopada 1979. godine.

Konačno 25.listopada 1979. pod okriljem mraka, Mario Dešpoja bio je prisiljen sa zgrade koja je za tu priliku bila iznajmljena, skinuti označja Hrvatskog veleposlanstva, te hrvatsku zastavu, čime se završio jedan originalni projekt australskih Hrvata koji su se borili za hrvatsku samostalnost.

Inače, Mario Dešpoja pristigao je u Australiju kao mladić  1959. i to kao politički emigrant, bez imalo znanja engleskog jezika. Već 1963. osvojio je prvu nagradu na televizijskom kvizu iz povijesti Australije. Posljednje pitanje koje mu je donijelo nagradu, bilo je da nabroji svih pet britanskih zatvorenika koji su bili protjerani u Australiju 1794. i koji su kasnije bili poznati kao Škotski mučenici. Na pitanje, kako je moguće da je to znao, Dešpoja je odgovorio da mu se to usjeklo u pamčenje jer je ta petorka pripadala političkim izgnanicima kao i on.

Suma od 3.000 funti koju je zaradio na kvizu, predstavljala je ogroman novac, s obzirom na to da je Mario Dešpoja kao radnik u Chrysleru zaraživao svega 12 funti mjesečno. Za novac koji je dobio na kvizu, kupio je zemljište na kome je kasnije sagradio kuću, te se za taj novac školovao. Završio je fakultet s posebnom pohvalnicom i zadugo se ubrajao među najškolovanije Hrvate u Australiji.

Upravo na tom kvizu, Mario Dešpoja upoznao je mladu australsku novinarku Shirley Stott, kojom se oženio. Kćerka koja je proistekla iz tog braka, Nataša Stott Despoja, inače ponosna Hrvatica, bila je niz godina jedna od prominentnijih političkih osoba u Australiji. Natasha Stott Despoja bila je senator Demokratske partije Australije od 1995. do 2008. godine, a pred kraj svog mandata bila je i predsjednicom australskih demokrata.

Mario Dešpoja, prestao se baviti politikom u Hrvatskoj zajednici nastankom hrvatske države, 1995. godine, jer je smatrao da se sada nova hrvatska država mora boriti sama za svoj opstanak. Mario Dešpoja danas živi povučenim životom kao izuzetno cijenjena osoba u hrvatskoj zajednici Australiji

Foto naslovnice Canbera Times

  Vladimir Jakopanec /Večernji list / https://mojahrvatska.vecernji.hr/Hrvatsko nebo