Evo što je zapravo Zdravko Marić radio u Agrokoru : Izrečeno je puno neistina i manipulacija i želi dokazati da su neutemeljene

Ministra financija Zdravka Marića idući tjedan čeka rasprava u Hrvatskom saboru i glasanje o povjerenju u kojoj se očekuju žestoki napadi oporbe, ali i donedavnih koalicijskih saveznika iz Mosta. Spočitavaju mu da je “Agrokorov čovjek” te da je znao što se u tvrtki događa, ali pri tome prešućuju nekoliko važnih činjenica. Marić je u Agrokor otišao nakon uspješne karijere unutar državne uprave u kojoj je proveo većinu radnog staža, a u Agrokoru se zaposlio kao jedan od izvršnih direktora. Koncern koji u Hrvatskoj zapošljava oko četrdeset tisuća ljudi Marića je angažirao kao vrsnog makroekonomista što je bio temeljni dio njegovih radnih zadataka, piše Večernji list.

– Bio sam jedan od 25 izvršnih direktora u Agrokoru u sektoru Strategija i tržište kapitala, dakle rang ispod uprave. Moj je posao bio izrada i prezentacija makroekonomskih analiza i projekcija za Hrvatsku i regiju te analiza političkih okolnosti. To je ono što sam prezentirao i ulagačima, dok izrada financijskih izvještaja nije bila moj posao ni odgovornost – rekao je ministar Marić Večernjem listu.

Da nije mogao znati o detaljima iz financijskih izvještaja, potvrđuje i stručnjak za korporativne financije i računovodstvo Andrej Grubišić koji ističe da bi bilo vrlo “pretenciozno očekivati da je Marić bio upoznat sa svakim detaljem financijskih izvještaja Agrokora”.

– Marić nije bio zadužen ni za knjiženje niti je vodio odjel računovodstva, a nije ni bio dio uprave koja potvrđuje financijska izvješća niza tvrtki koje čine Agrokor. U tom smislu mogao je samo u maniri dobrog gospodarenja iščitati ta financijska izvješća i u komunikaciji s ulagačima ih prezentirati – objašnjava Grubišić koji podsjeća da su izvještaji koji su kreirani u više od 70 Agrokorovih tvrtki prošli reviziju.

Na reviziji su radili stručnjaci iz Baker Tillyja, ugledne revizorske kuće, i dali im zeleno svjetlo, a analizirali su ih i aranžeri obvezničkih izdanja, što im je posao, ali i ulagači u dug hrvatskog koncerna među kojima su najveće bankarske i investicijske kuće svijeta. Ove su okolnosti poznate financijskoj javnosti, ali političarima koji nemaju iskustva rada u velikim sustavima i složenim financijskim aranžmanima logičnim se čini da je visoka menadžerska pozicija dovoljna za uvid u sve dijelove poslovanja.

Zbog slučaja Marić, odnosno predstavljanja ministra financija kao utega Vladi, raskinuta je i koalicija HDZ-a i Mosta, a sam je Marić doživio mnoge napade posljednjih dana.

– Ni profesionalno ni ljudski ovo nije ugodna situacija. Izrečeno je puno neistina i manipulacija i želim dokazati da su neutemeljene. Žao mi je što od kolega iz Mosta nisam dobio priliku iznijeti svoje argumente. Očito ih nije zanimalo ni moje ni očitovanje Vlade, već su donijeli odluku ranije. O razlozima za takav odnos prema meni mogu samo nagađati – kazao je Marić.

Iako se do sada izuzimao iz odluka o Agrokoru kako ne bi doveo Vladu i sebe u problem, Marić to više ne namjerava činiti.

– Ja sam polazio od kulture samoizuzimanja i primjenjivao sam je u konkretnim odlukama poput onih o kreditima. Ja sam ministar financija i radim na doprinosu ukupnoj gospodarskoj i financijskoj stabilnosti Hrvatske u interesu svih, a ne pojedinih skupina ili pojedinaca – kazao je Marić Večernjem.

Da nije Agrokora, Marićeva pozicija bila bi vrlo lagodna. Hrvatska je u njegovu mandatu ostvarila rekordno nizak deficit proračuna i prvi pad javnog duga od 1999. U srednjem roku, do kraja mandata, bilježit će se rast, iako niži nego što se očekuje u novim članicama EU. Stopa potencijalnog rasta kreće se od 2,5 do 3,2 posto BDP-a za razdoblje do 2020., što je relativno nizak rast pa je program reformi, odnosno njihova implementacija, ključan da bi se stope rasta popele na ciljanih 5 posto BDP-a.

Ušteda 763 milijuna kuna

– Ovo je realan okvir temeljen na procjenama rasta u ovom trenutku. Naš je cilj nastavak konsolidacije, smanjenje javnog duga, popravljanje rejtinga i snižavanje rashoda za kamate. Lani smo platili 763 milijuna kuna kamata manje nego 2015., ali i dalje godišnje za njih izdvajamo oko 11 milijardi kuna što je proračun Ministarstva znanosti i obrazovanja – naglašava Marić.

Kada se isključe rashodi za kamate, Hrvatska je u plusu osam milijardi kuna što pokazuje koliko je važno smanjiti troškove za taj dio proračuna.

Hrvatska danas/ http://hrvatska-danas.com/Hrvatsko nebo