D . Dijanović – Fragmenti hrvatske zbilje : Prije otkupa INA-e od MOL-a postaviti pitanje što je s naftnim poljima u Siriji

Umjesto daljnjih privatizacija, zauzeti suverenistički stav

Nakon što je hrvatska javnost na Badnjak doznala da je Hrvatska izgubila arbitražni spor oko INA-e predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je da će Hrvatska otkupiti MOL-ove dionice INA-e. Nešto kasnije najavljeno je da bi se otkup financirao prodajom 25 % dionica HEP-a. Iako je bilo najava kako će se MOST protiviti privatizaciji dijela dionica HEP-a, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić ustvrdila je kako je prodaja dionica HEP-a odluka cijele Vlade i kako se odluke u istoj komuniciraju i dogovaraju s koalicijskim partnerima.

Poslovanje INA-e od samih je početaka osnutka ove kompanije bilo obilježeno prijeporima i neprijepornim kriminalnim aktivnostima bivših komunističkih „funkcionera“. Umjesto ulaganju u daljnju modernizaciju, sredstava su se koristila za financiranje privatnih džepova komunističkih i udbaških glavešina. Prema mišljenju mnogih, Stjepan Đureković ubijen je upravo zato što je otkrio kriminal u poslovanju komunističkih direktora INA-e. Kasniji egzemplar u samostalnoj Hrvatskoj u bitnome je bio samo preslika načina funkcioniranja u vrijeme komunističke Jugoslavije.

U vrijeme Račana započinje sustavno uništavanje INA-e

U vrijeme Račanove vlade započelo je sustavno uništavanje ove strateške kompanije. Naime, upravo su tada, 2003. godine, kao što je nedavno podsjetio Ivica Šola, za mizernu cijenu prodana tzv. Bijela polja (koja deset godina kasnije proizvode više nafte nego INA i MOL zajedno!), a MOL je uz nisku cijenu otkupio 25,1 % dionica INA-e. Kasnijim kriminalnim aktivnostima Sanadera i kompanije samo je dovršen posao koji je započela trećejanuarska družina.

Danas, kad se najavljuje otkup dionica INA-e od MOL-a, sredstvima koja bi se dobila privatizacijom HEP-a, valja se dobro zamisliti što bi takva odluka dugoročno mogla donijeti Hrvatskoj. Naime, trenutno ne samo da ne postoje egzaktne procjene isplatiti li se Hrvatskoj otkup dionica INA-e, nego se potencijalno stvara opasnost da u budućnosti i HEP završi u rukama stranaca, posebno ako se uzme tradicija privatizacija na hrvatski način. K tome, javna najava otkupa dionica nije pretjerano mudar poslovni potez jer MOL stavlja u poziciju da diktira cijene iznad onih realnih.

Što je s naftnim poljima u Siriji?

U ovome trenutku hrvatska vlast trebala bi prije svega postaviti pitanje što je s hrvatskim poljima u Siriji čija je vrijednost veća od 20 milijardi dolara. Prijeti li Hrvatskoj da kao i u slučaju tzv. Bijelih polja ostane bez velikog novca koji bi se mogao iskoristiti ne samo za otkup dionica od MOL-a, nego i za druge strateške infrastrukturne projekte koji bi mogli dovesti do zapošljavanja i oporavka hrvatskog gospodarstva? To je prvo pitanje na kojemu bi trebala poraditi Hrvatska Vlada.

Jer, umjesto nepromišljenih privatizacija Hrvatskoj je prije svega potreban povratak suverenističkog stava i kriterija koji će pri svakoj odluci uzimati u obzir nacionalne interese. Gdje kriterij nije nacionalni interes, tamo nema mjestu bilo kakvome napretku.

Davor Dijanović/HKV/http://www.hkv.hr/Hrvatsko nebo