Što su temeljni ciljevi Plenkovićeve Vlade?

Temeljni ciljevi Vlade Andreja Plenkovića do 2020. su: ostvarivanje stabilnog i trajnog gospodarskog rasta, stvaranje novih i kvalitetnih radnih mjesta, zaustavljanje iseljavanja i demografska obnova te društvena pravednost i solidarnost. Također, u dokumentu objavljenom na stranicama Sabora navodi se pet osnovnih stupova za razvoj poduzetništva.

1.) Cjelovita porezna reforma i olakšavanje uvjeta poslovanja poduzetnicima i ulagačima. Kroz daljnje smanjenje neporeznih davanja dodatno će se rasteretiti građane, poduzetnike i obrtnike, a mjerama koje se odnose na poslovno okruženje pojednostavnit će se postojeći regulatorni zahtjevi, smanjiti troškovi uklanjanjem prepreka ulasku u pojedine sektore te će se spriječiti uvođenje novih administrativnih opterećenja. Neaktivna državna imovina bit će stavljena u funkciju gospodarstva, dok će javna poduzeća proći temeljito poslovno i financijsko restrukturiranje uz stručne uprave koje će imati jasno definirane ciljeve temeljem kojih će se mjeriti njihova uspješnost u radu.

2) Konkretnem mjere ulaganja u generatore rasta – jedan od najvećih potencijala rasta ima poljoprivreda i zato će neiskorištene poljoprivredne površine biti stavljene u funkciju prema jasno utvrđenim kriterijima, a velik je prostor za rast i u turizmu u kojem se prihodi mogu udvostručiti ulaganjem u smještajne kapacitete, širenjem ponude i produljenjem sezone. Navodi se i da će Vlada osobito poticati hrvatske izvoznike koji daju veliki doprinos gospodarskom razvoju zemlje. U programu se ističe da se hrvatski model gospodarskog rasta treba bazirati na izvozu.

3) Vlada će poduzimati mjere u cilju povećanja učinkovitosti institucija, što uključuje pojednostavnjivanje pravila i ubrzanje rada administracije i sudova, digitalizaciju svih procesa, e-usluge, povezivanje svih tijela državne uprave kako bi građani i poduzetnici dobili brzu i kvalitetnu uslugu.

4) Vlada će nastaviti jačati održivost javnih financija, što je temelj trajnog ekonomskog rasta i ukupne ekonomske stabilnosti. To znači daljnje smanjivanje proračunskog deficita, koje će rezultirati u snižavanju udjela duga u BDP-u i općenito omogućiti smanjivanje troška kamata koje danas proračun plaća na javni dug. U programu se navodi i da je trajna zadaća vlade i svih državnih institucija unaprjeđivanje uspješnosti korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova.

5) Vlada će provesti reformu obrazovnog sustava s nastojanjem da ga osuvremeni kako bi odgovorio na potrebe društva i gospodarstva.

Smanjivanje javnog duga za 10 postotnih bodova, uravnotežen proračun

U području javnih financija Vlada namjerava posebnu pozornost posvetiti jačanju fiskalnog kapaciteta i postizanju fiskalne održivosti kroz smanjenje proračunskog deficita i udjela javnog duga u BDP-u. Cilj je Vlade do 2020. imati uravnoteženi proračun opće države, a udjel javnog duga u BDP-u smanjiti za više od 10 postotnih bodova u četverogodišnjem mandatu. Uz gospodarski rast, navodi se u programu Vlade, to je ključno za poboljšanje kreditnog rejtinga države. Pritom će Vlada jačati fiskalnu odgovornost na svim razinama vlasti, Povjerenstvu za fiskalnu politiku dati snažniju ulogu supervizora nad provođenjem fiskalne politike a najavila je i donošenje Strategije upravljanja javnim dugom.

Vlada najavljuje i poduzimanje mjere u cilju rješavanja problema blokiranih građana i poduzeća. Pritom će biti usmjerena na smanjenje udjela nenaplativih kredita, poticat će banke i druge kreditne institucije da izvansudskim putem pokušaju djelomično ili u cijelosti otpisati teško naplativa i nenaplativa potraživanja (NPL), što će biti uključeno u reformu cjelokupnog poreznog sustava. U području monetarne politike politika Vlade bit će usmjerena na ispunjavanje specifičnog cilja – pune koordinacije i suradnje Vlade i HNB u funkciji gospodarskog rasta te će ustrajati na jačanju transparentnosti u poslovanju HNB-a, navodi se u programu.

Snažan razvoj poljoprivrede

Politika Vlade u sektoru poljoprivrede bit će usmjerena na nekoliko ciljeva, među kojima su snažan razvoj poljoprivrede, daljnji razvoj i izgradnja sustava navodnjavanja, učinkovit financijski sustav i lakši pristup financijskim sredstvima te kvalitetna provedba Programa ruralnog razvoja. Poljoprivrednu politiku Vlada će voditi sa ciljem stavljanja u funkciju neiskorištenih poljoprivrednih površina, a poticat će se i razvoj malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, kaže se u Programu.

Vlada će osigurati i provođenje Nacionalnog plana navodnjavanja u punom opsegu te udvostručiti navodnjavane površine u Hrvatskoj korištenjem sredstava iz EU fondova te osigurati učinkovit financijski sustav za poljoprivredu, smanjenje PDV-a na dobra koji se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji te provedbu reprograma postojećih zaduženja. U Programu se navodi i da će se promjenama Programa ruralnog razvoja omogućiti veća dostupnost novca iz EU fondova obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, poglavito u područjima s nižim indeksom razvijenosti.

U Programu se navodi i da je turizam važna grana gospodarstva, koja ima veliki potencijal za daljnji razvoj i rast. Vlada će provodit mjere unaprjeđenja kvalitete turističke ponude, čime će se povećati broj noćenja, smanjiti sezonalnost, povećati turistička potrošnja i zaposlenost u turizmu. Politika Vlade bit će usmjerena na poticanje novih ulaganja u turizam, raznovrsniju ponudu i produljenje turističke sezone, navodi se.

Energetika važno područje za nove investicije

Vlada namjerava izraditi “Strategiju energetskog razvoja do 2050. godine”, koja će se temeljiti na sigurnosti opskrbe i konkurentnosti cijena energije. Kao specifični ciljevi Vlade u tom području navode se unaprjeđenje sigurnosti opskrbe naftom i plinom u Hrvatskoj i Europskoj uniji. Vezano uz naftu, nastojat će se iskoristiti povoljan geostrateški položaj Hrvatske koji omogućava dobavu nafte i naftnih derivata za potrebe europskog tržišta kopnenim i pomorskim putem, što znači da je na taj način osigurana opskrba hrvatskog tržišta uz istodobnu mogućnosti ostvarivanja značajne gospodarske koristi od tranzita nafte za potrebe tržišta EU i susjednih država. Isto tako, novim će se ulaganjima u plinsku infrastrukturu nastojati osigurati cjenovno povoljna dobava plina u budućnosti.

Osim što će državu nastojati integrirati u europske prometne pravce te razviti moderan i učinkovit prometni sustav, Vlada će naglasak staviti i na razvoj širokopojasne infrastrukture nove generacije. Posebno će se voditi računa o izgradnji Pelješkog mosta, dovršetku autoceste do Dubrovnika i Istarskog ipsilona, dogradit će se Zračna luka Split, kao i druge zračne luke, pogotovo na otocima. Ulagat će se i u željezničku infrasturkturu, kao i u infrastrkturu riječnih i morskih luka.

Fokus na reindustrijalizaciju i zapošljavanje

Vezano uz reindustrijalizaciju, Vlada navodi da će raditi na povećanju industrijske konkurentnosti, budući da bi industrija trebala zadržati ulogu ovdašnjeg pokretača održivog razvoja i zapošljavanja. Industrija će se poticati povoljnim izvorima financiranja, kao i  jeftinijim i dostupnijim sirovinama i energijom, kaže se u Programu.  Isto tako, štitit će se domaća proizvodnja, a podrška domaćim proizvođačima očitovat će se i u jačanju kapaciteta u provedbi nadzora nad tržištem, aktivno će se raditi na protudampinškoj politiici, a hrvatski će se proizvođači poticati na sudjelovanje u postupcima javne nabave.
Vlada najavljuje i reforme u području vezanom za tržište rada, pa će se uz ostalo osigurati učinkovito funkcioniranje svih institucija na tržištu rada te će se znatno unaprijediti postupak posredovanja kako bi se nezaposlenima omogućilo brže zapošljavanje, a poslodavcima potrebna radna snaga. Posebna će se pozornost usmjeriti na aktivaciju i obrazovanju mladih i dugotrajno nezaposlenih osoba. Zapošljavanje mladih poticat će se, među ostalim, redefiniranjem mjere “stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa” te bespovratnim sredstvima i povoljnim kreditima do 350.000 kuna za pokretanje vlastitog posla.

 

M.M.