Artur Bagdasarov/Nekoliko upita u svezi s jezičnim zakonom
"Prijedlog Zakona o hrvatskom jeziku koji je Vlada Republike Hrvatske uputila u saborsku proceduru i sada izaziva mnogo razgovora, rasprava, komentara, pa i upita....
I. Rodić/Hrvatski jezik – simbol borbe za nacionalnu samobitnost
Artur Bagdasarov, Hrvatski iz drugoga kuta, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2023. Artur Rafaelovič Bagdasarov nije nepoznato ime u hrvatskim znanstvenim i stručnim krugovima, a posebice...
A. Bagdasarov: O malo poznatom narodu – Asircima
Asirci Asirci su semitski narod koji potječe od staroga stanovništva jugozapadne Azije. Oni su potomcima starosjedilačkoga naroda u Mezopotamiji, koji su u 1. st. prihvatili...
A. Bagdasarov: Kulturna djelatnost Kongregacije armenskih mhitarista
Kulturna djelatnost Kongregacije armenskih mhitarista Armenokatolici imaju nekoliko redovničkih zajednica, a jedna je od njih Kongregacija mhitarista. Mhitaristi čine kongregaciju benediktinskih redovnika Armenske katoličke Crkve....
A. Bagdasarov: Jezični zakon i hrvatske prilike
Jezični zakon i hrvatske prilike Mnoge zemlje Europske unije: Belgija, Estonija, Francuska, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Švedska imaju posebne jezične zakone koji...
A. Bagdasarov: O pojedinim razlikama u katoličkim i pravoslavnim crkvenim nazivima
O pojedinim razlikama u katoličkim i pravoslavnim crkvenim nazivima Katkad u različitim javnim tekstovima i priručnicima neopravdano uspoređuju na jednoj leksiko-semantičkoj razini niz katoličkih...
A. Bagdasarov: O različitostima i sličnostima u normiranju hrvatskoga i srpskoga jezika
U novom broju Filologije, časopisa Razreda za filološke znanosti HAZU, objavljen je širemu čitateljstvu zanimljiv znanstveni članak dr. sc. Artura Bagdasarova „O različitostima i sličnostima...
A. Bagdasarov: O armenskom krasopisu
Armenski krasopis Povijest je armenske vještine krasnoga pisanja povezana s kršćanstvom koje je službeno utemeljeno u Armeniji 301., dvanaest godina prije Rima. Armenija je tada...
A. Bagdasarov: Armenski skladatelj Tigran Mansurjan
Skladatelj Tigran Mansurjan Tigran Mansurjan rođen je 27. siječnja 1939. godine u Bejrutu, u Libanonu. Roditelji mu nisu bili glazbenici, no sam skladatelj i njegova...
A. Bagdasarov: Hrvatski jezik postoji od pamtivijeka
Treba li od bilo koga zahtijevati da prizna ono što već od pamtivijeka postoji? Hrvatski jezik postoji od pamtivijeka. Od davnine Hrvati svoj jezik...
A. Bagdasarov: Predavanje na konferenciji Odbora za normu hrvatskoga standardnog jezika
Ponešto o normi, priručnicima i jezičnom zakonu Jezik je društvena pojava i komunikacija u društvu nemoguća je bez jezične norme koja se iskazuje na svim...
A. Bagdasarov: Što čemu prethodi u povijesti?
Što čemu prethodi? Prije osam godina (27. lipnja 2013.) nakon jednomjesečne javne rasprave objavljen je na međumrežju (internetu) Institutov pravopis hrvatskoga jezika. Institutovo je...
S. Ham: Jasan i bistar pogled na hrvatski jezik
Jasan i bistar pogled na hrvatski jezik Bagdasarov, Artur R., Hrvatski jezik. Pogled iz Rusije, Izdateljstvo MBA., Moskva, 2020., 388 str., ISBN 978-5-6045103-2-2....
A. Bagdasarov: Kroatistika i kroatologija
Kroatistika i kroatologija Nakon raspada SFRJ i stvaranja neovisnih država na postjugoslavenskom prostoru namjesto imena jugoslavistika i srbokroatistika punopravno je došao naziv kroatistika. To ne...
A. Bagdasarov: U početku Dana hrvatskoga jezika
Hrvatski pravopis nije za loptanje U tiskanom izdanju Školskoga rječnika hrvatskoga jezika iz 2012. godine Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Školske knjige susrećemo riječi...
Šiljo: „Molitvom ne možeš začepiti usta vuku“
Poruke probranih armenskih poslovica pokušat će se primijeniti na našu hrvatsko-ljudsku stvarnost „trenutka“ u kojem jesmo Zagreb – Nacionalna i sveučilišna...
A. Bagdasarov: Karikatura kojoj je više od sto godina
Karikatura kojoj je više od sto godina Inozemne tiskovine koncem 19. i početkom 20. st. važan su izvor o ubojstvima Armenaca 1894. -...
Riječ blagdan – vjerski ili svjetovni dan ili jedan i drugi?
Blagdan i praznik Na institutskim mrežnim stranicama u rubrici Jezični savjetnik o imenicama blagdan i praznik piše sljedeće: „blagdan i praznik. U...