Šiljo: Zašto koronavirus najviše pogađa zapadno-kršćanske zemlje?

Šiljo: Zašto koronavirus najviše pogađa zapadno-kršćanske zemlje?

 

Potražimo li srednju vrijednost među četirima kategorijama zemalja koje prednjače u pogledu koronavirusa: po broju zaraženih, novozaraženih, umrlih i novoumrlih, dobit ćemo postotak 78,5 posto. Toliki udio imaju zemlje zapadno-kršćanske kulture i tradicije među svim drugim zemljama. Udjel kršćana u svjetskom stanovništvu iznosi 31,2 posto, a ono većinom i jest upravo u tim zemljama. U Europi živi ukupno 740 milijuna ljudi, u objema Amerikama 960 milijuna, sveukupno 1,7 milijarda, odnosno 23 posto čovječanstva. Kada bi koronavirus bio na globusu rasprostranjen ravnomjerno, udio zaraženih u zapadnim odnosno pretežno kršćanskim zemljama bio bi oko dva i pol do tri puta manje nego što, po raspoloživim podatcima, doista jest.

Zagreb – Državni zavod za statistiku, 27. listopada 2020.

 

Na dan 26. listopada, među osam zemalja u kojima broj zaraženih novim odnosno „kineskim“ virusom premašuje jedan milijun našla se samo jedna zemlja – Indija – koja ne pripada Zapadu odnosno zemljama kršćanske vjerske i kulturno-uljudbene tradicije. Tako pokazuju podatci na možda najpouzdanijem izvoru, https://worldometers.info/coronavirus. U tim osmerim zemljama virusom nazvanim SARS-CoV-2 („koronavirus“) zaraženo je do jučer oko 28,5 milijuna ljudi, od kojih 20,5 milijuna u zapadno-kršćanskim zemljama, a osam milijuna u ostalima, i to isključivo u jednoj, pretežno hinduističkoj Indiji. Na zapadno-kršćanske zemlje otpada dakle 72 posto ukupno zaraženih među prvih osam zemalja koje po brojkama vrlo uvjerljivo prednjače pred svima ostalima.

Među prvih 15 zemalja u kojima je ukupan broj dosad otkrivenih novozaraženih 26. listopada premašio deset tisuća, samo je jedna – Indija – izvan kruga zapadno-kršćanskih zemalja. Novozaraženih u tim je zemljama blizu 310 tisuća, od čega u Indiji 37 tisuća, a blizu 273 tisuće u ostalima među prvih petnaest. Na zapadno-kršćanske zemlje otpada među prvih 15 visokih 77 posto novozaraženih toga dana.

Istoga dana statistike su među prvih 20 zemalja, koje su prešle 10.000, zabilježile ukupno 990.000 umrlih. Od kojih svega tri zemlje nisu iz zapadno-kršćanskoga kruga: izrazito hinduistička Indija, šijitski Iran te Indonezija, zemlja u kojoj živi najviše muslimana na svijetu, 230 milijuna, od kojih su gotovo svi suniti. U tim trima zemljama umrlo je od novog virusa ukupno 166 tisuća ljudi, od čega u samoj Indiji nepunih 120 tisuća. U 17 zemalja zapadno-kršćanskog kruga umrle su 824 tisuće. Među prvih dvadeset zemalja koje uvjerljivo prednjače po broju umrlih, na zapadno-kršćanske zemlje otpada čak 83 posto umrlih.

I kad pogledamo broj novoumrlih samo toga dana, vidjet ćemo da je stanje slično. Među prvih 13 zemalja, koje su premašile stotinu umrlih, samo dvije nisu zapadno-kršćanske: Indija i Indonezija, u kojima je umrlo 617 ljudi, dok je u ostalih 11 umrlo u ponedjeljak 2817 ljudi. U ukupnom broju toga dana umrlih u 13 zemalja koje uvjerljivo prednjače, na stanovnike zapadno-kršćanskih zemalja otpada čak 82 posto.

I po drugim parametrima kao što je broj „aktivnih slučajeva“ stanje izgleda slično. 

Sve to nuka nas na pitanje kako je moguće, po kojoj to logici i matematici vjerojatnosti, da podatci budu takvi. Kako je moguće i zašto je tako da su se na izrazito najjačem udaru našle upravo zemlje zapadno-kršćanskoga religijskog i povijesno-kulturološkog kruga? Tim pitanjem ne ulazi se ni u kakvu zonu ’teorija urota’ (conspiracies). Naprotiv, pokušava se istražiti uzroke, a time i pomoći u predviđanju daljnjih učinaka  i posljedica.

Istina je da kršćani tvore apsolutnu ili relativnu većinu u čak 157 zemalja ili posebnih teritorija, od ukupno 217, koliko ih se navodi u tabelarnom prikazu o raširenosti koronavirusa na mrežnoj stranici worldmeters. No nominalni broj zemalja može nas jako zavarati ako ne uzmemo u obzir ukupne podatke o omjerima među različitim religijama i zemljama u svjetskom stanovništvu. 

Po podatcima uglednoga američkog Pew Research Center-a za godinu 2015., u svijetu je od 7,3 milijarda stanovnika kršćana bilo 2,38 milijarde odnosno 31,3 posto – dakle nešto manje od trećine živih duša, od čega je nešto više od pola katolika. Katolika je bilo oko 17 posto ukupnoga svjetskog stanovništva, nešto više od jedne šestine. Drugi su po brojnosti muslimani, koji s 1,8 milijarde imaju udjel od 24,1. Treći su oni koji ne pripadaju nijednoj denominaciji ili tu pripadnost nisu iskazali, 1,2 milijarde njih, odnosno 16 posto (dakle koliko i svih katolika zajedno). Četvrti su hinduisti, koji s 1,1 milijardom imaju udjel od 15,1 posto. Budista ima pola milijarde odnosno 6,9 posto, pripadnika takozvanih pučkih (animističkih i sličnih, područnih) religija ima četiristo milijuna odnosno 5,7 posto. Svih ostalih ima oko šezdeset milijuna odnosno 0,8 posto. Židova je pak godine 2019. (https://www.jewishvirtuallibrary.org/jewish-population-of-the-world) bilo na svijetu 14,707,400, oko 0,02 posto, od kojih je u Izraelu živjelo 46,5 posto, a u SAD-u 38,8 posto, dakle ukupno 85,3 posto svih Židova. Od kojih, doduše, mnogi nisu vjernici, ali su svakako baštinici judaističke religijske tradicije ili identiteta.

Potražimo li srednju vrijednost među četirima kategorijama zemalja koje prednjače u pogledu koronavirusa: po broju zaraženih, novozaraženih, umrlih i novoumrlih, dobit ćemo postotak 78,5 posto. Toliki udio imaju zemlje zapadno-kršćanske kulture i tradicije među svim drugim zemljama. Udjel kršćana u svjetskom stanovništvu iznosi 31,2 posto, a ono većinom i jest upravo u tim zemljama. U Europi živi ukupno 740 milijuna ljudi, u objema Amerikama 960 milijuna, sveukupno 1,7 milijarda, odnosno 23 posto čovječanstva. Kada bi koronavirus bio na globusu rasprostranjen ravnomjerno, udio zaraženih u zapadnim odnosno pretežno kršćanskim zemljama bio bi oko dva i pol do tri puta manje nego što, po raspoloživim podatcima, doista jest.

Iako usporedba jednoga s drugim (to jest brojčanih podataka po zemljama i statističkih podataka o vjerskoj pripadnosti) nije statistički posve primjerena, a niti u zapadnim zemljama žive samo kršćani, nego i razni drugi, udara u oči da je zahvaćenost koronom i smrtnost od korone neusporedivo veća u zemljama zapadno-kršćanske tradicije nego u svima drugima zajedno.

Koji bi tomu bili razlozi i uzroci, o tomu se još uvijek ne može ni nagađati. Nemamo nikakvih pouzdanih uporišta za pozitivno zaključivanje i tumačenje zašto je tako. Jednoga dana neke buduće godine valjda će znanstvenici i taj fenomen razjasniti. No podatak da je tako svakako izaziva čuđenje i zapitanost. 

Podatak da je tako utoliko je čudniji uzme li se u obzir da je kod zapadno-kršćanskih zemalja riječ većinom o najrazvijenijim zemljama na svijetu, kao što su SAD, V. Britanija, Francuska, Španjolska, Italija, Njemačka… Dakle o zemljama u kojima su i sustavi prevencije, higijenski uvjeti i navike, uređenost društava, stupanj obrazovanosti i prosvijećenosti, a osobito sustavi zdravstvene zaštite najrazvijeniji na svijetu. 

Na početku ove pandemije najveće bojazni i strahovi među stručnjacima odnosili su se na moguće katastrofalne učinke širenja virusne okužbe na Afriku – zbog opće političke, gospodarske, zdravstvene i druge zaostalosti, siromaštva, loših ili nikakvih higijenskih uvjeta i svakovrsne nesređenosti i nezaštićenosti u odnosu na razvijenije dijelove svijeta. No dogodilo se je, za sada, obrnuto – najviše su stradali upravo najrazvijeniji dijelovi svijeta, uz neke iznimke kao što su pretežno kršćanska Australija i Novi Zeland, Finska ili Norveška, šintoistički Japan te vjerski mješovita, ali napola ateistička Južna Koreja, baštinica domaćih šamanističko-šinističkih religija i u novijoj povijesti ojačalog budizma. 

Zanimljivo je i to da zemlja u kojoj se novi virus pojavio, a možda ondje bio i umjetno proizveden, Kina, bilježi iznimno male brojke zaraženih i umrlih u usporedbi s brojem stanovnika i u apsolutnim brojkama.

Doseg i rasprostranjenost zaraze virusom uopće nije ni približno jednaka ni usporediva po kontinentima. Dosad su najviše zahvaćeni i najgore prošli kontinenti Europa, Sjeverna Amerika i najveće zemlje Latinske Amerike, te Rusija i Ukrajina, dok je dijelove Azije i Afrike u kojima, osim u Indiji, živi najveći broj stanovnika te kontinent Australiju koronavirus razmjerno slabo zahvatio. 

Sve u svemu, osim svih drugih zagonetnih ili teško objašnjivih značajki „ponašanja“ novog virusa koji potresa znatan dio čovječanstva i velik broj zemalja, aktualna globalna zaraza nazvana Covid-19 pokazuje i značajku teško objašnjive neravnomjerne rasprostranjenosti. Iako je makar u tragovima virus već prisutan posvuda. Čudnu „ćud“ odnosno „sklonost“ koronavirus pokazuje i u smislu neujednačenosti i (ne)razmjernosti širenja po kontinentima i državama. Pokazuje ju i po mjerilima njihove razvijenosti i baštinjene vjersko-kulturološke pripadnosti. Pokazuje ju i po različitim stopama smrtnosti među zaraženima odnosno na ukupnom broju prebivalstva. 

I tako, koronavirus kao da u više pogleda ima neku svoju posebnu „ćud“, neku svoju osobitu „logiku“. Pomalo nas pod svom čudnom, atipičnom i nelogičnom „ponašanju“ – a i po službenim i neslužbenim reakcijama koje izaziva među vlastima, epidemiološkim službama i običnim ljudima – podsjeća taj čudan gorući fenomen, onako izdaleka, na čudaka iz poznate pjesmice za djecu Grigora Viteza „Kako  živi Antuntun“. Na nju stoga podsjećamo one koji su ju davno čitali ili recitirali, a donosimo ju u cijelosti i radi onih koji za nju nisu ni čuli. (Uostalom, u razdoblju sve jače distance među ljudima i sve češće samoizolacije, knjige i književnost, pa i poezija, pa i ona za djecu, opet dobivaju na privlačnosti.)

 

Kako živi Antuntun

 

U desetom selu

Živi Antuntun.

U njega je malko

Neobičan um.

 

On posao svaki

Na svoj način radi:

Jaja za leženje

On u vrtu sadi.

 

Kad se jako smrači,

On mrak grabi loncem.

Razlupano jaje

On zašiva koncem.

 

Da l’ je jelo slano,

On to uhom sluša.

A ribu da pjeva

Naučiti kuša.

 

Na livadu tjera

Bicikl da pase.

Da mu miše lovi,

On zatvori prase.

 

Guske sijenom hrani,

Snijegom soli ovce.

A nasadi kvočku

Da mu leže novce.

 

Kad kroz žito ide,

On sjeda u čun.

Sasvim na svoj način

Živi Antuntun.

 

Šiljo/Hrvatsko nebo

Facebook Comments