Poticajna skupina PHB – Priopćaj br. 33.: Epidemija ili pandemija, strah ili sloboda, ustavnost ili diktatura…?

Poticajna skupina PHB – Priopćaj br. 33.: Epidemija ili pandemija, strah ili sloboda, ustavnost ili diktatura…?

 

 

Poticajna skupina

Priopćaj br. 33

U Zagrebu, 6. travnja 2020.

 

Epidemija ili pandemija, strah ili sloboda, ustavnost ili diktatura…?

Inicijativa „Pokret za hrvatsku budućnost“ (PHB) u svijetu i u Domovini sa zabrinutošću promatra razvoj stanja virusne okužbe i analizira načine borbe protiv virusa (SARS-CoV-2). Polazeći od nedvojbene činjenice kako je zapadni kulturni krug s Republikom Hrvatskom početkom korizme pogođen ulaskom virusa i njegovim brzim širenjem, konstatiramo da se svijet u vrlo kratkom roku blitzkriegovski promijenio uspostavljajući na neodređeno vrijeme nove odnose kakvi su u povijesti zabilježeni – poslije španjolske gripe koja je svijetom harala od 1918. do 1920. godine odnijevši sa sobom između 50 i 100 milijuna života – samo na ograničenim područjima svijeta u ratnim okolnostima. Iako je novi virus prvi put službeno prepoznat u Kini 8. prosinca 2019. kad zapadni krug slavi blagdan Bezgrješnog Začeća Blažene Djevice Marije, u srednjoeuropskom krugu prva izvješća o oboljelima službeno su objavljena 26. veljače 2020., na blagdan Pepelnice, kojim se ulazi u pripravu za najveći kršćanski blagdan – Uskrs.

 

Epidemija: Ključna odluka ministra zdravstva nije službeno objavljena

Dan prije toga, 25. veljače 2020., ministar zdravstva Vlade Republike Hrvatske, Vili Beroš, poslije sastanka u Rimu s kolegama iz regije, kako stoji na službenim stranicama Ministarstva zdravstva, izjavio je „da ne dolazi u obzir zatvaranje granica zbog koronavirusa te da je dogovoreno standardiziranje uputa za putovanja iz zemalja pogođenih epidemijom“. Ubrzo potom granice su zatvorene za ulazak i izlazak iz država, a u Republici Hrvatskoj ograničeno je i pravo slobode kretanja izvan mjesta prebivališta ili stalnog boravišta. Kako je u nas uvedeno takvo stanje, koje Predsjednik Vlade RH naziva „posebnim okolnostima“?

Ministar zdravstva Vlade Republike Hrvatske donio je 11. ožujka 2020. „Odluku o proglašenju opasnosti od epidemije zarazne bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2“ za cijelo područje Republike Hrvatske. Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske donio je 23. ožujka 2020. „Odluku o zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka“, a zatim 1. travnja 2020. i Odluku o izmjenama i dopunama te Odluke, kojima se uvode najprije pisane, a onda i elektroničke propusnice za ograničeno kretanje. Stožer civilne zaštite, međutim, ne poziva se na Odluku ministra zdravstva o proglašenju opasnosti od epidemije određenog tipa virusa. Poziva se na odredbe Zakona o sustavu civilne zaštite. Odlukama Stožera uveden je cijeli niz mjera sve do zatvaranja tržnica, obrta, zabrane rada i okupljanja. Sve se to događalo i događa se u doba kad Hrvatski sabor redovito zasjeda.

Odluke Stožera dostupne su javnosti. Odluka o proglašenju opasnosti od epidemije zarazne bolesti COVID-19 za cijelo područje Republike Hrvatske, međutim, nije dostupna javnosti. Odluku ministra Beroša nisu objavile „Narodne novine“ – službeno glasilo u kojem se objavljuju svi zakoni, propisi, odluke i akti od općega interesa, da bi ih se uopće moglo smatrati važećima. A upravo se po toj temeljnoj, ishodišnoj odluci za koju je mjerodavan ministar zdravstva – a koja je pravno nepostojeća i čiji tekst ni službeno ni neslužbeno javnosti nije dan na uvid – već tjednima postupa. Čak se i neke Vladine odluke pozivaju na nju, kao na svoju pravnu osnovu, kao primjerice „Odluka o obustavi izvođenja nastave u visokim učilištima, srednjim i osnovnim školama te redovnog rada ustanova predškolskog odgoja i obrazovanja i uspostavi nastave na daljinu“ (donesena 13. ožujka 2020. i objavljena – za razliku od one prve, temeljne odluke! – u „Narodnim novinama“).

Ključne uloge u Stožeru igraju ministar zdravstva i ministar unutarnjih poslova. Ostali resori izvršne vlasti nisu zastupljeni. Njihova je dužnost tijekom „posebnih okolnosti“ provoditi odluke Stožera, iako sva državna tijela inače autonomno postupaju po zakonima koji reguliraju njihove autonomne, sektorske ovlasti.

 

Ustav: Što je zaobiđeno

PHB smatra da su odgovorne ustanove, predstavnici vlasti i demokratski izabrani zastupnici u borbu protiv opasnosti od epidemije (koju predsjednik Vlade neprimjereno nazivlju iz domaćega zakonodavstva naziva „pandemijom“) trebali u „rat“ protiv širenja novog soja koronavirusa među stanovnicima Republike Hrvatske krenuti s pozicija koje propisuje Ustav naše države. I to zato što se metodama borbe protiv širenja virusa prekoračuju ovlasti državnih tijela sadržane u Zakonu o sustavu civilne zaštite, i što se time zadire u ustavom zaštićene temeljne slobode i prava.

U tom kontekstu u državama članicama Europske unije prepoznajemo dva puta. Jedan je utemeljen na ustavima pojedinih država, drugi na odlukama nižih tijela bez demokratskoga legitimiteta, a ni ustavnoga legaliteta potrebnoga za uskratu ustavom zajamčenih sloboda i prava. Neki dužnosnici EU i Vijeća EU, poput Marije Pejčinović-Burić, glavne tajnice VEU, podupiru neustavan put. U ovom trenutku ne znamo koji je „gremij mozgova“ odlučio da Republika Hrvatska borbu protiv virusa vodi na neustavan način, odnosno tko je odlučio da ju se ne vodi na ustavan način. I to unatoč tomu što Ustav predviđa i izričito regulira procedure za situacije poput ove. PHB se utoliko više čudi da se istodobno u nizu europskih zemalja, u EPP-u i u političko-medijskom manstreamu iznose vrlo stroge osude onih članica EU koje borbu protiv epidemije vode davanjem izvanrednih ovlasti svojim vladama na ustavom propisani način.

U tom kontekstu podsjećamo zastupnike Hrvatskoga sabora, izvršnu vlast, sustav civilne zaštite, posebice Stožer civilne zaštite, ali i političke stranke, medije i širu demokratsku javnost na sljedeće članke Ustava RH: Čl. 16 (Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom, ograničenje mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju); Čl. 17 (U doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamčena Ustavom mogu se ograničiti. O tome odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika, a ako se Hrvatski sabor ne može sastati, na prijedlog Vlade, i uz supotpis predsjednika Vlade, predsjednik Republike); Čl. 88 (Hrvatski sabor može, najviše na vrijeme od godinu dana, ovlastiti Vladu Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga, osim onih koja se odnose na razradu Ustavom utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalna prava, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela i lokalne samouprave); te s njima u svezi na čl. 100 i 101.).

Hrvatski sabor, dakle, nije donio poseban zakon kojim ograničava slobode i prava, nije zbog epidemije (ministar zdravstva) ili pandemije (predsjednik Vlade) na cijelom području države odlučio zakonom, donesenim dvotrećinskom većinom, ograničiti slobode i prava, i nije ovlastio izvršnu vlast da uredbama, kamoli odlukama i uputama, uređuje pitanja iz njegova djelokruga.

Opasnost od epidemije nije nadustavna kategorija ni razlog za odustajanje od temeljnoga akta države koji obvezuje sve državljane i sve državne ustanove. Ustav propisuje slobode i prava i njihovu regulaciju. Ustav ne regulira pravo na strah ili širenje panike. Iz teksta i konteksta Ustava proizlazi da je on pisan na znanje i ravnanje svim državljanima s osloncem na zdravu pamet. PHB zadržava pravo da o njemu misli i kritički, pa i s mišlju da već duže vrijeme on ne zadovoljava potrebe i ne izražava volju hrvatskih državljana.

 

Primjer: Neustavno ograničenje slobode kretanja

Nedvojbeno je da je Stožer civilne zaštite svojom Olukom, primjerice, ograničio na cijelom državnom ozemlju i omorju pravo slobode kretanja. Ograničenje prava slobode kretanja regulira Čl. 32 Ustava: „Svatko tko se zakonito nalazi na teritoriju Republike Hrvatske ima pravo slobodno se kretati i birati boravište. Svaki državljanin Republike Hrvatske ima pravo u bilo koje doba napustiti teritorij države i naseliti se trajno ili privremeno u inozemstvu i bilo kada se vratiti u domovinu. Pravo kretanja na teritoriju Republike Hrvatske, pravo ulaska u nju i izlaska iz nje može se iznimno ograničiti zakonom, ako je to nužno radi zaštite pravnog poretka, ili zdravlja, prava i sloboda drugih“. Dakle, zakonom. Ne i odlukom.

Sloboda kretanja jest temeljna sloboda. Poštujemo li Ustav (prije, za vrijeme i poslije epidemije), ona se može ograničiti samo zakonom. Pritom ograničenje ove slobode mora biti razmjerno naravi potreba za ograničenjem u svakom pojedinačnom slučaju. Zakone prema Ustavu može donositi samo Hrvatski sabor. Vlada ne može donositi akte koji bi imali snagu zakona. Ministar ne može odlukama nadomjestiti ili zaobići ni zakon, ni Ustav. PHB smatra da borba protiv virusa i širenja epidemije ne smije biti iskorištena za rušenje Ustava. Ne ulazeći u tumačenje s kakvim se i čijim namjerama sve to događa, PHB načelno smatra da borba protiv virusa i širenje epidemije ne smije biti iskorištena za neustavno, nezakonito ili netransparentno ponašanje.

Što se pak tiče zabrane kretanja u Europskoj uniji, PHB primjećuje kako u ovom trenutku ne funkcionira šengenski režim (jedan od strateških ciljeva aktualne Vlade), te da je u srazu s migrantskom i virusnom krizom očito kako EU može funkcionirati samo kao zajednica suverenih država s njihovim ustavima.

 

Stožer civilne zaštite: Pitanje opsega i prekoračenja ovlaštenja

Budući da se, za razliku od Vlade, Stožer ne poziva na javnosti nedostupnu Odluku ministra zdravstva, već na članak 22a Zakona o sustavu civilne zaštite, podsjećamo da u njemu piše:

„(1) U slučaju nastupanja posebnih okolnosti koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu, Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske donosi odluke i upute koje provode stožeri civilne zaštite jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. (2) Odluke i upute iz stavka 1. ovoga članka donose se radi zaštite života i zdravlja građana, očuvanja imovine, gospodarske aktivnosti i okoliša te ujednačavanja postupanja pravnih osoba i građana“.

Sa stajališta Ustava RH, čije odredbe Hrvatski sabor tijekom ove krize nije zakonom ograničio, navedena odredba ne može biti pravna osnova za (opće) ograničavanje kretanja. Odlukama i uputama ne mogu se ograničavati prava koja se mogu ograničiti jedino zakonom kojega donosi Hrvatski sabor dok se može sastajati i zasjedati, ili kad je u nemogućnosti sastajanja i zasjedanja – Predsjednik Republike i to uredbama sa zakonskom snagom (ali ne i odlukama i uputama). U ovom trenutku Stožer civilne zaštite preuzeo je ovlasti koje mu Ustav ne dopušta, ali i svekoliku odgovornost ne samo za epidemiološko stanje države i nacije. Stožer je aktivirala izvršna vlast. Njegov rad vode ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i ministar zdravstva Vili Beroš. Stožer je privladino tijelo, imenovano, na izborima neizabrano. Nedopustivo je, ne samo u parlamentarnoj demokraciji, da neizabrana tijela i osobe imaju veće ovlasti negoli na izborima izabrana tijela i osobe. Postavlja se pitanje, što rade ustanove zadužene za ustavnopravni poredak i nadzor ustavnosti?

Na temelju članka 22a Zakona o sustavu civilne zaštite Stožer civilne zaštite donio je i „Odluku o privremenoj zabrani prelaska preko graničnih prijelaza Republike Hrvatske“ dne 18. ožujka 2020., iako je ministar zdravstva (član Stožera) 25. veljače 2020. u Rimu tvrdio da „ne dolazi u obzir zatvaranje granica zbog koronavirusa“. Ni u ovoj Odluci Stožer se ne poziva na javnosti nedostupnu Odluku o proglašenju opasnosti od epidemije ministra zdravstva od 11. ožujka 2020.

 

Propust: Stožer civilne zaštite ne poziva stanovništvo na jačanje imuniteta

S obzirom na to da nitko u ovome trenutku ne zna dokad će vrijediti imunološke preporuke i odluke Stožera civilne zaštite, niti se zna dokad će vladati opasnost od epidemije ili pandemije, PHB primjećuje da je izostala temeljna zdravstvena mjera borbe protiv virusa, a to je odluka ili uputa Stožera za jačanje imuniteta hrvatskih državljana u okolnostima ograničena kretanja, otežane opskrbe, zabrane rada, ukidanja rada vrtića, škola i fakulteta, zelene tržnice… Preporuke Stožera odnose se na „on line“ komuniciranje, društvenu distancu, zaštitne maske i temeljne higijenske navike. Imunitet se ne može jačati „on line“. On je osobito važan za rizične skupine.

Jačanje imuniteta svake osobe izložene epidemiji ili pandemiji jest odgovorno ponašanje. Stožer na tom planu ne donosi odluke i upute, a svoje dnevne konferencije za medije gotovo isključivo svodi na dnevne statističke pokazatelje, kojima opravdava prethodno donesene odluke o zabranama i ograničenjima temeljnih prava i sloboda. Imunitet se, među ostalim, u bitnome ostvaruje i pravilnom prehranom stanovništva. Ona je mjerama Stožera dovedena u pitanje. Smatramo kako bi otvaranje zelenih tržnica u svrhu pribavljanja svježe i zdrave hrane (domaći med, češnjak, maslinovo ulje, limun, čajevi, sokovi i drugi pripravci) pridonijelo jačanju imuniteta epidemijom ili pandemijom ugroženoga stanovništva, a isto tako i održivosti malih poljoprivrednih gospodarstava. Znatno više nego što bi jačanju imuniteta mogli pridonijeti zabranama i ograničenjima rada tek okrznuti trgovački lanci u stranom vlasništvu, na čijim policama prevladava inozemna roba upitne kakvoće i svježine.

U ovom trenutku prioritet je stanovništvo opskrbiti onim namirnicama koje jačaju imunitet, kako bi se prevenirala opasnost te spriječile posljedice epidemije ili pandemije kod već zaraženih osoba.

 

Prijedlog: Formirati sveobuhvatan nacionalni stožer

Za „rat“ protiv biološkog neprijatelja, koji pogađa sve aspekte i segmente nacionalnog života, nužno je formirati sveobuhvatan nacionalni stožer u kojem bi svoje mjesto našli ravnopravno svi članovi Vlade, drugi mjerodavni dužnosnici državnih ustanova s punim demokratskim legitimitetom i legalitetom i pozvani stručnjaci. Jedino se tako mogu usklađivati, koordinirati, balansirati te razborito donositi odluke i učinkovito provoditi mjere koje je nužno poduzimati u „ratu“ takvih razmjera, kojem nije izložena samo zdravstvena, nego i ekonomska i socijalna i politička i druga osnova hrvatskog naroda i budućnost njegove nacionalne države u RH i BiH, gdje je konstitutivan. Jedna od zadaća takvoga Stožera za krizna stanja i upravljanje krizom bila bi vratiti sustav odlučivanja i donošenja zakona na ustavnopravni kolosijek.

 

Uskrsnuo je!: Budnost je stanje uzbune

Pokret za hrvatsku budućnost kršćanima, napose katolicima, čestita nadolazeći blagdan Uskrsa. Poziva Crkvu u Hrvata (u RH i BiH), odnosno „Crkvu hrvatskog jezika“, kako ju je na Cvjetnicu nazvao kardinal Josip Bozanić, da se pripremi za vrijeme poslije epidemije ili pandemije, ili za doba dugotrajnog produženja ili pak revizije odluka, uputa i mjera Stožera, odnosno drugih mjerodavnih tijela državne vlasti. Povratkom u puninu sakramentalnoga života steći će se uvjeti pune slobode vjeroispovijedi zajamčene Ustavom, a koja je u uvjetima epidemije ili pandemije, ili samo proglašene opasnosti od epidemije, sada sužena na „on-line“ inačicu bez stvarnoga zajedništva. Smatramo da vjernici ovo vrijeme mogu iskoristiti za pojačanu budnost shvaćenu u biblijskome smislu. Ona je obilježje osobe koja se nada Gospodinu, koja ga očekuje. Budnost je stanje uzbune.

Ako postoji dobra strana u okolnostima epidemije ili pandemije, straha ili slobode, ustavnosti ili diktature, onda se to odnosi na izostanak besmislene potrošačke groznice, koja kršćanima zapadnoga kruga već godinama napadno oduzima i Božić i Uskrs.

 

Poticajna skupina PHB

 

Facebook Comments