Novi Izborni zakon treba onemogućiti ponavljanje „fenomena Komšić“ i „Platforme“. Toga se, pak, bošnjački unitaristi ne žele odreći. Oni i dalje žele dominaciju i majorizaciju ne samo nad Hrvatima, nego i nad Srbima i Ostalima u Federaciji BiH.

Pitanje izmjena Izbornoga zakona prometnulo se u ključno pitanje ne samo za bh. Hrvate nego za cijelu Bosnu i Hercegovinu. Način rješavanja tog problema će odrediti sudbinu cijele države.  Iako je Ustavni BiH utvrdio kako je Izborni zakon BiH nepravedan pri izboru izaslanika u domove naroda, kao i vijećnika u Gradsko vijeće Mostar, te pojedine odredbe tog zakona proglasio nevažećim, bošnjačke političke stranke, preciznije, SDA i tzv. bošnjačka ljevica, odbijaju ozbiljno razgovarati o njegovim izmjenama.

Kako sada stvari stoje, izbori koji će se dogoditi sljedeće godine paralizirat će Bosnu i Hercegovinu: neće biti domova naroda koji moraju potvrditi Vladu FBiH i sudjelovati u radu Vijeće ministara i Predsjedništva BiH.

Također, Izborni zakon koji je na snazi ostavlja otvorenom mogućnost da se glasovima Bošnjaka izabere član Predsjedništva BiH koji treba zastupati/predstavljati Hrvate. Sve su to problemi koji prijete urušavanjem države, a koje SDA u suštini jednostavno ne želi rješavati.

Zadržavanje dominacije

„Izmjena Izbornog zakona ključno je pitanje za budućnost BiH, a opstrukcije koje su izražene kroz protivljenje dijela bošnjačkih stranaka prijedlogu zakona koji je bio na Zastupničkom domu, mi vidimo kao pokušaj zadržavanja dominacije nad Hrvatima u BiH, izjavio je predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Božo Ljubić.

HNS je u parlamentarnu proceduru poslao prijedlog izmjena Izbornog zakona koji rješava problem legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda. Iako je prijedlog usvojen na Domu naroda BiH, bošnjački zastupnici su već izjavili kako će prijedlog oboriti u Zastupničkom domu. Čak su bili potegnuli i pitanje vitalnog nacionalnog interesa u Domu naroda – što je Ustavni sud BiH odbacio –  sve kako bi zaustavili proces koji na kraju treba rezultirati onemogućavanjem manipulacija pri izboru legitimnih političkih predstavnika konstitutivnih naroda. Jednostavnije rečeno, novi Izborni zakon treba onemogućiti ponavljanje „fenomena Komšić“ i „Platforme“. Toga se, pak, bošnjački unitaristi ne žele odreći. Oni i dalje žele dominaciju i majorizaciju ne samo nad Hrvatima, nego i nad Srbima i Ostalima u Federaciji BiH.

Ljubić je naglasio i kako očekuje da će svi zastupnici u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH podržati predložene izmjene, a ako se to ne dogodi, kazao je, odgovornost će biti na strankama koje budu protiv.

„Onda je na njima odgovornost da ponude svoje rješenje i svoj prijedlog zakona koji će zadovoljiti osnovne zahtjeve odluke Ustavnog suda“, istaknuo je Ljubić.

I što je najvažnije, ako ne dođe do pravovremenih izmjena Izbornog zakona, zasjedat će Hrvatski narodni sabor te donijeti strateške odluke kojima će se “promijeniti politička paradigma prema partnerima u BiH i prema aktualnim rješenjima u BiH”. To bi, kako je kazao, značilo “prelazak Rubikona”.

„A što je iza Rubikona to ćemo svi skupa vidjeti i to neće nikoga u BiH ostaviti ravnodušnim“, dodao je Ljubić.

Povratak na „početne pozicije“

Mario Karamatić, predsjednik HSS-a i član Predsjedništva HNS-a je za Dnevnik.ba izjavio kako će njegova stranka, ukoliko ne dođe do izmjena Izbornoga zakona BiH, tražiti povratak na „početnu poziciju“.

„HSS je to već najavio. Tražit ćemo povratak na ‘početne pozicije’. Stanje konfuzije koje bi nastupilo nakon izbora (bez izmjena Izbornoga zakona)  bi samo vodilo u sve veće i ekonomske i političke krize bez mogućnosti prevazilaženja tako da jedini realan izlaz iz te luđačke košulje predstavlja međunarodno pravo i Bečka kovencija“, rekao je Karamatić koji zagovara „povratak na Herceg Bosnu“.

No, konačnu odluku o strategiji koju bi hrvatska politika poduzela donio bi Hrvatski narodni sabor, kojeg čine svi izabrani politički predstavnici Hrvata sa svih razina i iz svih sredina u BiH.

Slaven Raguž, predsjednik HRS-a i također član Predsjedništva HNS-a, pak, smatra kako bi bh. Hrvati s malo sposobnijom političkom elitom mogli u roku od 24 sata stvoriti ono što su izgubili utapanjem Herceg Bosne u Federaciju BiH.

„Kad bi mi Hrvati imali političku elitu s minimumom nacionalne discipline i dosljednosti u praksi, mi bi u roku od 24 sata mogli imati ono što je nekad predstavljala Herceg Bosna, a Rubikon Bože Ljubića bi bio odavno iza nas. Od zasjedanja HNS-a 2000., preko ostalih zasjedanja od 2013. do danas, konstantno imamo donošenje strateških dokumenata od strane više ili manje istih političkih aktera, a jedini rezultat koji imamo od tog silnog strateškog odlučivanja i prelaske Rubikona jeste katastrofalna demografsko socijalna situacija u narodu, u direktnoj proporciji sa uhljebljivanjem i strateškim situiranjem ovih političkih dinosaurusa i njihovih bližnjih koji sebe smatraju od Boga danim za bavljenje politikom“, rekao je Raguž za Dnevnik.ba.

Jednakopravnost je rješenje

Ipak, još od Cutillierovog mirovnog plana do danas, hrvatski su političari prihvaćali sva rješenja koja su jamčila jednakopravnost konstitutivnih naroda. Bošnjačka je, pak, politika odbila svako takvo rješenje.

Analitičar Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) iz Mostara Milan Sitarski naglašava kako su stranke HNS-a BiH dosadašnjom praksom pokazale izrazito konstruktivan stav i odnos prema BiH kao cjelovitoj političkoj zajednici, njezinoj stabilnosti i funkcionalnosti, a posebice njezinom europskom putu.

„To su činile čak i ukoliko bi, suštinski destruktivnim i kratkovidim ponašanjem drugih političkih aktera, te vrijednosti, na način suprotan duhu, pa i slovu Ustava BiH, bile dovođene u suprotnost s temeljnim interesima hrvatskog naroda u BiH, prije svega s njegovim pravom na legitimno političko predstavljanje u za to namijenjenim tijelima vlasti“, izjavio je Sitarski za Dnevnik.ba.

Takva je praksa, dodao je, od većine bošnjačkih stranaka i inozemnih aktera bila tretirana kao podrazumijevajuća, a praktično nikada vrednovana na odgovarajući način.

„Moguće je da, ukoliko i buduće izostane elementarna konstruktivnost većine bošnjačkih stranaka po pitanju izmjena Izbornog zakona u smjeru osiguravanja legitimnog političkog predstavljanja Hrvata, stranke HNS-a BiH usvoje novu praksu, koja bi podrazumijevala njihovo političko opredjeljivanje, kako u formiranju koalicija tako i pri odlučivanju o svim drugim pitanjima na svim razinama, utemeljeno primarno, a možda i isključivo, na nacionalnim interesima bh. Hrvata“, pojašnjava Sitarski.

Ta bi moguća nova praksa, naglasio je, također bila potpuno legitimna, a za njezine mogućne negativne efekte po stabilnost, funkcionalnost i europski put BiH, odgovornost će snositi isključivo akteri koji nisu pokazali elementarnu konstruktivnost pri razmatranju prijedloga izmjena Izbornog zakona.

Odgovornost za novi ciklus „tapkanja u mjestu i u mraku“ snosile bi, dakle, upravo sarajevske stranke koje se najviše vole pohvaliti time da navodno „brane državu“.

Od Bakira do Reufa

Bakir Izetbegović je nedavno jasno rekao kako ne očekuje da će se Izborni zakon usvojiti do kraja ovog mandata. No, nije ponudio ni odgovor na pitanje kako će se onda održati izbori, i po kojim pravilima.

Po svemu sudeći, SDA planira nekakvim manevrima zaobići odluke Ustavnoga suda BiH i „na mala vrata“ pretvoriti Federaciju u „građanski“ entitet (ustvari dominantno bošnjački u kojem bi Hrvati bili građani drugog reda). Onda bi se BiH sastojala od dva građanska entiteta – jednog srpskog i drugog bošnjačkog.

Hrvati u tom scenariju postaju „višak“ a to je točka na kojoj se prelazi Rubikon o kojem je govorio Ljubić.

No, kao autohton, nacionalno i politički samosvjestan narod, Hrvati stoljećima žive u BiH i preživjeli su i gora i teža vremena od današnjih. Iluzorno je zato očekivati da će se tek tako prepustiti sve agresivnijoj bošnjačko-bosanskoj unitarizaciji, bez obzira tko stajao na čelu unitarističke kolone: Bakir Izetbegović, Nermin Nikšić, Željko Komšić ili Reuf Bajrović.

 

Dnevnik.ba/ http://www.dnevnik.ba/Hrvatsko nebo

Komentari

komentara