Go to ...

Hrvatsko nebo

Dobro došli na portal Hrvatsko nebo! Zajedno možemo promijeniti sve! Ne smijemo zaboraviti Domovinski rat!

RSS Feed

21. studenoga 2019.

D. Pejčinović: Kompromisni prijedlog preustroja Bosne i Hercegovine


 

Prijedlog za preustroj BiH

Prvi poslijeratni popis stanovništva u Bosni i Hercegovini proveden je krajem 2013. godine, a službeni podatci objavljeni su tek prije nekoliko dana, uz veliko protivljenje srpske strane. Koliko god iznesene brojke bile nepouzdane, ipak pružaju kakvu-takvu sliku stvarnog stanja na prostoru BiH. Iz njih je vidljivo da su, primjerice, Hrvati najveće žrtve etničkog čišćenja provedenog u ratnim i poratnim godinama, što bi, ako ništa drugo, trebalo na odgovarajući način sankcionirati.

Budući da povratak na staro stanje „leopardove kože“ očito više nije moguć, a i daytonski projekt se ozbiljno kompromitirao,potrebno je pronaći novi model ustroja BiH koji bi zadovoljio legitimne interese sva tri konstitutivna naroda. No, kako to postići, kad predstavnici Hrvata, Srba i Muslimana-Bošnjaka predlažu suprotna rješenja; Hrvati, potpuno legitimno, očekuju ponovnu uspostavu svog entiteta, Herceg-Bosne; Muslimani za to ne žele ni čuti, pogotovo sada kad su, navodno, postali „temeljni“ narod, dok Srbima odgovara svaka opcija koja poštuje suverenitet i granice Republike Srpske. Međunarodna zajednica također gleda samo svoje prizemne interese, pa se u takvoj situaciji kompromis čini kao jedino razumno rješenje. Razmotrimo stoga jedan od (rijetkih) prijedloga preustroja BiH koji bi mogao zadovoljiti sve uključene strane!

Jedna država, dva distrikta, tri entiteta

Prema kompromisnom prijedlogu preustroja BiH, buduća država sastojala bi se od tri nacionalna entiteta (RS, Bosna i Herceg-Bosna) i dva multietnička distrikta (Brčko i Srednja Bosna). Drugim riječima, sadašnja hrvatsko-muslimanska Federacija podijelila bi se na tri sastavna dijela – hrvatski, muslimanski i zajednički. (v. kartu!)

Srbi bi zadržali postojeći entitet – Republiku Srpsku, koja obuhvaća nešto manje od polovice BiH (24.617 km2) i trećinu ukupnog stanovništva; prema službenim (od Srba nepriznatim) podacima posljednjeg popisa u RS živi 1.228.423 stanovnika – milijun Srba, 172.000 Muslimana (?) i 30.000 Hrvata!

Prijedlog D. Pejcinovica

Hrvatski entitet obuhvatio bi sve prostore koji neosporno pripadaju Hrvatima, odnosno tri županije s izrazitom hrvatskom većinom (posavsku, herceg-bosansku, zapadnohercegovačku), te dio etnički mješovite hercegovačko-neretvanske županije, s glavnim gradom zapadnim Mostarom. Herceg-Bosna u navedenim granicama obuhvatila bi približno 9.000 četvornih kilometara (17,6% BiH) i 306.000 Hrvata. U našem entitetu živjelo bi i 37.000 Muslimana-Bošnjaka, te 17.000 Srba.

Što se tiče Muslimana, njima bi pripali unsko-sanski, bosansko-podrinjski, sarajevski, tuzlanski i zeničko-dobojski kanton, te dio hercegovačko-neretvanskog (Konjic, Jablanica, istočni Mostar). Entitet „Bosna“ obuhvatio bi 13.600 četvornih kilometara, ili 26,6% teritorija Bosne i Hercegovine. Prema novom popisu, u muslimanskom dijelu BiH živjelo bi 70.000 Hrvata.

Brčanski distrikt, u kome su sva tri naroda suverena, zadržao bi dosadašnji status. Prema najnovijim podacima na prostoru Brčkog danas živi 83.500. stanovnika – 20,7% Hrvata, 34,6% Srba i 42,4% Muslimana. U vrijeme daytonskog sporazuma dio općine Brčko nadzirale su srpske snage, dio Hrvati, odnosno HVO, i dio muslimanska Armija BiH, pa je i to, vjerojatno, razlog što je dotični prostor zadržao kakvu-takvu multietničnost.

Najveću novost predstavljalo bi osnivanje hrvatsko-muslimanskog distrikta na prostoru sadašnje srednjobosanske županije, u čiji bi sastav ušle i dvije hrvatske općine (Žepče i Usora) iz susjednog zeničko-dobojskog kantona. Tako proširena „županija s posebnim statusom“, odnosno distrikt, obuhvatila bi 3521 km2, ili 7% teritorija BiH.Prema novom popisu, etnički sastav predloženog distrikta „Srednja Bosna“ bio bi: 158.753 Muslimana, 121.525 Hrvata, te 3605 Srba. Kao što vidimo, za ovaj prostor karakteristična je velika nacionalna izmiješanost, pa tako imamo općine u kojima živi podjednak broj Hrvata i Muslimana (Busovača, Novi Travnik, Jajce), općine s muslimanskom većinom (Bugojno, Travnik, Fojnica, Uskoplje), općine s hrvatskom većinom (Vitez, Kiseljak, Kreševo, Žepče), te etnički „čiste“ općine poput muslimanskog Donjeg Vakufa ili hrvatskih Dobretića i Usore. Povlačenje etničkih granica na tom prostoru predstavljalo bi težak zadatak i u nekim boljim vremenima, pa je možda najbolje uspostaviti svojevrsni kondominij u kome bi o svim pitanjima ravnopravno odlučivali legitimni predstavnici oba naroda. Time bi se, barem u budućnosti, izbjegli nepotrebni etnički sukobi i pružio dobar primjer ostatku države.

Dinko Pejčinović/www.croandhb.blogspot.com/HKV/http://www.hkv.hr/Hrvatsko nebo

(Napomena: autor je navedeni prijedlog prvi puta objavio 23.12.2012. godine na portalu www.poskok („Kako (pre)urediti Bosnu i Hercegovinu?“) pri čemu je uglavnom koristio podatke iz 1991. godine; podaci su sada usklađeni s novim popisom stanovništva.)

Tags:

More Stories From HRHB