Čelnici dvaju HDZ-ova poručili: Prestanite s preglasavanjem Hrvata u Predsjedništvu BiH

Iako je HDZ Bosne i Hercegovine iz procedure povukao prijedlog izmjena Izbornoga zakona, svejedno se ta tema nametnula tijekom jučerašnje sjednice Doma naroda Parlamenta BiH, pa je bošnjačkim zastupnicima zasmetalo što čelnik HDZ-a BiH naziva Denisa Bećirovića i Željka Komšića bošnjačkim članovima državnoga vrha. Čak i unatoč tome što im izborni legitimitet daju bošnjački birači i bošnjačke političke stranke. Izborni zakon, iako formalno izvan dnevnog reda, ponovno je postao središnja tema zasjedanja Doma naroda Parlamenta BiH, gdje su se otvorile stare rane vezane uz pitanje političke ravnopravnosti konstitutivnih naroda. Raspravu je potaknula odluka da se s dnevnog reda skine točka o tehničkim izmjenama Izbornog zakona koje je prethodno usvojio Zastupnički dom.

Zastupnik najveće bošnjačke stranke SDA Džemal Smajić optužio je HDZ BiH i predsjednika Dragana Čovića da svjesno opstruiraju proces, koristeći to pitanje kao stranački alat uoči općih izbora 2026. godine. Međutim, ta je optužba bila povod Čoviću da oštro odgovori i još jednom istakne kako Hrvatima u BiH već četiri izborna ciklusa nije omogućeno da sami izaberu svog člana Predsjedništva BiH.

Čović i Cvitanović

Čović je podsjetio da su Bošnjaci, koristeći svoju brojčanu nadmoć i praznine u izbornom sustavu, izabrali dvojicu političkih predstavnika u Predsjedništvo, od kojih ni jedan nema izborni legitimitet hrvatskog naroda. Upozorio je kako se time brutalno krši Ustav BiH i kako je uzdrman sam temelj države koji počiva na načelu ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda. Istaknuo je da će njegova stranka odlučno inzistirati na izmjenama Izbornog zakona kako bi se onemogućilo da se u državna tijela, poput Predsjedništva BiH i Doma naroda, biraju osobe koje mijenjaju nacionalnu pripadnost iz ciklusa u ciklus, ovisno o političkim kalkulacijama i potrebama većinskih birača.

U obranu stava HDZ-a BiH stao je i Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ-a 1990., koji je istaknuo da ovo pitanje nije interes samo Čovićeve stranke nego svih Hrvata u BiH. Poručio je da se radi o ustavnom pravu koje ne smije biti predmet dnevnopolitičkih ucjena, već preduvjet stabilnosti i jednakopravnosti. Burna rasprava nastavila se istupom Dženana Đonlagića (DF), koji je Čovića optužio za širenje laži, ustvrdivši da HDZ BiH nikada nije osporio izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH pred Ustavnim sudom te da su svi kandidati, uključujući i one iz HDZ-a, sudjelovali pod istim uvjetima. Rekao je da je problem samo u tome što HDZ ne priznaje rezultate kada izgubi, dok je zadovoljan kada pobijedi. Čović mu je uzvratio da je nepoštivanje načela konstitutivnosti višegodišnja praksa koja razara političku stabilnost BiH. Podsjetio je da je “stožerna stranka hrvatskog naroda” politički usidrena u volji svog biračkog tijela, što je, kako kaže, potvrdila i pobjeda Borjane Krišto s gotovo 95 posto hrvatskih glasova na posljednjim izborima. Bošnjaci, dodao je, biraju dva člana Predsjedništva i to se mora jasno reći, bez političkog okolišanja. Čović je poručio i da HDZ ne odustaje od svog političkog cilja – osigurati institucionalni mehanizam kojim će Hrvati sami birati svoje legitimne predstavnike, bez miješanja volje drugog naroda. Naglasio je da će njegova stranka voditi BiH putem euroatlantskih integracija, ali samo pod uvjetom poštivanja Ustava i prava svih naroda. U travnju ove godine HDZ-ova zastupnica Marina Pendeš uputila je u proceduru konkretan prijedlog izmjena Izbornog zakona kojim bi se ovo pitanje riješilo, no prijedlog još nije ni razmatran. Važno je napomenuti da su izmjene Izbornog zakona bile dio političkog dogovora koji je omogućio uspostavu aktualne državne vlasti, a bilo je predviđeno da se usvoje u roku od šest mjeseci – rok koji je odavno prošao bez ikakvog napretka.

Urušavanje BiH

Politički problem preglasavanja Hrvata – koji je kulminirao u slučaju višekratnog izbora Željka Komšića protiv volje većinskih hrvatskih birača – ne predstavlja samo politički nesporazum već duboki ustavnopravni problem koji razara povjerenje među narodima i blokira svaki pokušaj istinske reforme. Sustavno ignoriranje legitimnih zahtjeva Hrvata za jednakopravnošću i mogućnošću da sami biraju svog člana Predsjedništva izravno ruši temelje na kojima počiva daytonski ustroj BiH. Takva praksa ne samo da proizvodi institucionalne tenzije nego predstavlja i ključni izvor političke destabilizacije u zemlji. Ravnopravnost konstitutivnih naroda nije pravna fraza, nego uvjet mira i stabilnosti. U zemlji koja počiva na nacionalnoj ravnoteži i konsenzusu pokušaji da se brojčana nadmoć pretvori u političku dominaciju vode isključivo u dublje podjele i blokade. Ako se ne pronađe institucionalno rješenje koje jamči legitimnu zastupljenost svih naroda, BiH će ostati u začaranom krugu političke nestabilnosti i međunarodne ovisnosti. Zato zahtjev za izmjenom Izbornog zakona nije ni demagoški ni partikularan, već predstavlja pokušaj da se ispravi nepravda i da se obnovi povjerenje u politički sustav. Sve drugo vodi daljnjoj eroziji institucija, obesmišljavanju Ustava i potencijalnom urušavanju same ideje zajedničke države nastale sporazumom iz Daytona.

vecernji.ba/Hrvatsko nebo