Ruska obavještajna služba: NATO planira zalediti rat u Ukrajini i u nju poslati 100.000 svojih vojnika za održavanje mira, zapravo za obuku milijun ukrajinskih novaka

Ruska Vanjska obavještajna služba (SVR) otkrila je danas da je NATO, navodno, sve više sklon zaleđivanju ukrajinskog rata u pokušaju vraćanja borbene spremnosti ukrajinskih snaga, čime bi se pripravljao teren za buduće portuudare, poradi čega bi se obučilo jedan milijun ukrajinskih vojnika, izvijestila je arapska medijska mreža Al Mayadeen, čije je sjedište u Beirutu, pozivajući se na izjavu ruske obavještajne službe. U izjavi koju je objavio ured za tisak SVR-a stoji:  “Po informacijama koje je prikupila ruska obavještajna služba, i s obzirom na jasan nedostatak izgleda za strateški poraz Rusije na bojnom polju, NATO postaje sve skloniji potrebi zaleđivanja ukrajinskog sukoba.”

Zapadna „postrojba“ za održavanje mira od 100.000 pripadnika te obučavanje jednog milijuna ukrajinskih vojnika

Ruska obavještajna služba nadalje je otkrila da NATO uspostavlja središta za obuku u Ukrajini, uređena za smještaj najmanje milijun regrutiranih ukrajinskih vojnika. Dodatno, u izvješću se navodi da Zapad planira rasporediti oko 100.000 ljudi u okviru “mirovne” misije u Ukrajini, s ciljem obnove vojnih sposobnosti te zemlje, što ruska obavještajna služba smatra neprihvatljivim. Naime, “postizanje navedenih ciljeva zahtijevalo bi od Zapada da učinkovito okupira Ukrajinu. To bi naravno uključivalo raspoređivanje takozvane postrojbe za održavanje mira, koja bi imala 100.000 pripadnika pod krinkom mirovnih snaga.”

Ruska obavještajna služba također je detaljno opisala teritorijalnu podjelu među zapadnim silama, koje naziva „okupatorima“: crnomorska je obala dodijeljena Rumunjskoj, zapadna Ukrajina Poljskoj, središnja i istočna Ukrajina Njemačkoj, a sjeverne pokrajine s Kijevom Ujedinjenoj Kraljevini (Velikoj Britaniji).

Nadalje, priopćenje je otkrilo da NATO, navodno, aktivno surađuje sa zapadnim vojno-industrijskim tvrtkama, uključujući njemački obrambeni div Rheinmetall, koji ne samo da ulaže sredstva, već i šalje vrhunske stručnjake i naprednu opremu u Ukrajinu.

Rusija uvjerena u napad ATACMS-a u organizaciji NATO-a: izaslanik za Al Mayadeen

Prošlog tjedna, ruski predstavnik u Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju, Mihail Uljanov, optužio je NATO za orkestriranje raketnih napada na Rusiju, tvrdeći da Ukrajina nema tehnološke kapacitete za samostalno izvođenje takvih operacija.

U intervjuu za Al Mayadeen u Beču, Uljanov je istaknuo da Ukrajinci nemaju satelite i ne mogu upravljati tom vrstom projektila, dodavši kako je “Rusija uvjerena da te napade raketama dugog dometa organiziraju zemlje NATO-a”.

Uljanov je tada istaknuo da će odgovor Rusije biti odlučujući, upozorivši da će oni koji orkestriraju napade “sigurno platiti cijenu”.

Što se tiče odluke SAD-a da Ukrajini odobri korištenje raketnih sustava ATACMS, Uljanov ju je opisao kao “iznimno opasnu”, dodavši: “Oni u Bijeloj kući koji su donijeli tu odluku posve su svjesni teških posljedica koje bi [iz nje] mogle proizaći.”

Ukrajina je u utorak lansirala šest raketa ATACMS američke proizvodnje ciljajući na rusku regiju Brjansk, kako je izvijestilo rusko ministarstvo obrane. Udar je uslijedio nedugo nakon što je američki predsjednik Joe Biden ublažio ograničenja ukrajinske upotrebe američkog oružja, označujući znatan pomak kako rat doseže svoju prekretnicu od 1000 dana.

Rusko ministarstvo obrane odgovorilo je objavom da su njegove snage presrele pet raketa vojnog taktičkog raketnog sustava (ATACMS) i djelomično oštetile jednu. Krhotine su navodno pale na obližnji vojni objekt, uzrokujući požar, ali tvrde da nije bilo ozlijeđenih ni strukturne štete.

Okrećući se Francuskoj i Britaniji, Uljanov je doveo u pitanje namjere njihovih vlada, pitajući: “Vjeruju li stvarno da se njihovi građani žele uključiti u vojni, nuklearni ili sukob velikih razmjera?” On je odgovorio: “Naravno da ne, jer to nije u interesu javnosti ni u jednoj zemlji.” No upozorio je da će, ako Francuska i Britanija pomognu Ukrajini u postavljanju visokopreciznih projektila protiv Rusije, i one “nedvojbeno platiti cijenu”.

Ukrajina u nevolji unatoč dopuštenjima za uporabu raketa dometa do 300 kilometara za gađanje ciljeva u Ruskoj Federaciji

Dok Rusija intenzivira svoju ofenzivu u Kursku, američki dužnosnici sve su više zabrinuti zbog napregnute ukrajinske vojske, a Bidenova promjena politike mogla bi biti motivirana strahovima da će Trump prekinuti američku potporu Ukrajini.

Trump je kritizirao odnos Zelenskog s Bidenovom administracijom, označivši ga “najvećim prodavačem u povijesti”. SAD je najveći donator Ukrajine od izbijanja rata 2022., a Kongres je izdvojio desetke milijardi dolara vojne i humanitarne pomoći. Moskva je stalno osuđivala tu potporu, tvrdeći da ona produžava sukob i da ne će promijeniti njegov ishod.

Iako ta odluka unapređuje vojne sposobnosti Ukrajine, analitičari smatraju malo vjerojatnim da će promijeniti situaciju zbog ograničene ponude ATACMS-a i njihova relativno malog dometa u usporedbi s golemim zemljopisnim prostranstvom Rusije.

Očekuje se da projektili, s maksimalnim dometom od 300 kilometara (190 milja), ciljaju ruske vojne lokacije visoke vrijednosti. Izvješća pokazuju da su ruski aerodromi u dometu tih projektila već premjestili jurišne zrakoplove dalje unutar ruskog teritorija – izvijestio je arapski medij u svom prikazu najnovijeg razvoja događaja.

Al Mayadeen/Hrvatsko nebo